Prošlog mjeseca, američki predsjednik Donald Trump uputio je oštre riječi Vladimiru Putinu, sugerišući da ruski čelnik odugovlači s pregovorima ili da "vuče" Trumpa dok Bijela kuća pokušava zaustaviti rusku invaziju na Ukrajinu, koja sada ulazi u četvrtu godinu.
Diplomatska aktivnost bila je na vrhuncu - Kijev je pristao na trenutno, bezuslovno, 30-dnevno primirje, Moskva nije. Ukrajina i Rusija nastavile su međusobno se napadati dronovima i raketama.
"Vladimire, zaustavi se", napisao je Trump na društvenim mrežama 24. aprila, nakon izuzetno smrtonosnog ruskog raketnog napada na Kijev.
Dva dana kasnije, nakon sastanka u Vatikanu s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, Trump je napisao o Putinu: "Počinjem misliti da možda on ne želi zaustaviti rat".
Trump je još 8. maja zaprijetio sankcijama Moskvi ako ne prihvati prijedlog o primirju.
Međutim, 19. maja Trump i Putin razgovarali su telefonom – treći put otkako je Trump prije pet mjeseci stupio na dužnost.
Za Trumpa, taj razgovor koji je trajao više od dva sata, predstavljao je iznenađujuću promjenu i u sadržaju i u tonu: više nije bilo zahtjeva da Putin odmah prihvati primirje.
Bijela kuća počela je povlačiti svoju inicijativu za zaustavljanje borbi.
"Rusija i Ukrajina će odmah započeti pregovore o primirju i, što je još važnije, o okončanju rata", napisao je Trump na društvenim mrežama. "Uslove tog dogovora pregovarat će same strane, jer jedino one znaju detalje pregovora koje niko drugi ne zna."
Dvojica lidera čak su se, prema riječima visokog zvaničnika Kremlja, oslovljavala imenom.
Na kraju, bilo je to upravo ono što je Putin želio.
Taktika odugovlačenja
"Trump je, u suštini, dao svoj blagoslov Putinovom prijedlogu da se održe pregovori o okvirnom dokumentu koji bi usmjeravao mirovne razgovore", ocjenjuje John Hardie, zamjenik direktora Programa za Rusiju pri Fondaciji za odbranu demokratija.
"Ako želimo koristiti Trumpove riječi, Putin ga i dalje 'nagovara', a Trump je, nažalost, danas na to pristao", rekao je Hardie za Radio Slobodna Evropa (RSE).
"Vladimir Putin ima jasan cilj: nastaviti vojne operacije. On je spreman da pregovara s Trumpom o svemu – osim o Ukrajini", izjavio je ruski politički komentator Ivan Preobraženski za Current Time. "Trump se zadovoljno povlači i pretvara da je učinio sve što je mogao."
Još prije nego što je stupio na dužnost u januaru, Trump je okončanje rata u Ukrajini postavio kao glavni vanjskopolitički prioritet.
Njegov glavni izaslanik, Steve Witkoff, tri puta je putovao u Moskvu kako bi pokušao dogovoriti sporazum.
Nedostatak napretka – uprkos brojnim sastancima i pregovorima – javno frustrira Trumpa i njegove najbliže savjetnike, uključujući državnog sekretara Marca Rubija i potpredsjednika J.D. Vancea.
Izdavana su upozorenja da se američko strpljenje približava kraju.
Kremlj je pokazao vrlo malo spremnosti da ublaži svoje stavove.
Ruski i ukrajinski pregovarači sastali su se prošle sedmice u Istanbulu, prvi put licem u lice još od ranih sedmica rata, koji je izbio nakon što je Rusija u februaru 2022. pokrenula punu invaziju.
Postojale su čak i nade da bi se Zelenski i Putin mogli sastati, na što je ukrajinski lider bio otvoren.
Međutim, Putin se u posljednjem trenutku nije pojavio. Njegovi pregovarači – niskorangirana delegacija – ponovili su maksimalističke zahtjeve Moskve iz 2022. godine, zbog kojih su tadašnji pregovori propali.
Korijeni sukoba
U svojim izjavama novinarima nakon telefonskog razgovora, koje je dao prije nego što se Trump oglasio javno, Putin se ponovo vratio svojoj mantri o "korijenskim uzrocima" rata – izrazu koji u suštini znači osporavanje prava Ukrajine na postojanje, a time i šireg međunarodnog poretka uspostavljenog nakon hladnog rata.
"Stav Rusije je jasan. Najvažnije za nas je uklanjanje korijenskih uzroka ove krize", rekao je Putin.
"Nema nikakvih naznaka da je došlo do promjene u ruskom stavu", smatra Stephan Kieninger, saradnik Američko-njemačkog instituta.
"Trumpova izjava ne sadrži ni najmanji nagovještaj pritiska na Rusiju. Jasno je da Trump nije spreman da se suprotstavi Putinu", rekao je za RSE.
Ako doista dođe do povlačenja iz mirovnih napora, to bi za Trumpa značilo ispunjeno obećanje, čak i ako to bude na račun Ukrajine.
To bi se takođe uklopilo u Trumpovu transakcijsku vanjsku politiku, koja odražava poslovni pristup sklapanju dogovora.
U objavi na društvenim mrežama nakon razgovora s Putinom, Trump je uključio i ovu poruku Moskvi: "Postoji ogromna prilika za Rusiju da stvori ogromne količine radnih mjesta i bogatstva".
"Donald Trump veoma želi sklapati poslovne dogovore. On zaista vjeruje da se poslovanjem mogu riješiti bilo kakve krize – apsolutno. Bilo da se radi o sprečavanju ili okončanju ratova", ističe za Current Time Aleksandra Filippenko, ekspertica sa sjedištem u Litvaniji.
Taj poslovni način razmišljanja je, dijelom, prošlog mjeseca motivisao i predsjednika Zelenskog da postigne dogovor kojim američke kompanije dobijaju privilegovan pristup vrijednim ukrajinskim rudnim resursima.
Bijela kuća je prethodno uslovljavala nastavak isporuke američkog oružja Kijevu sklapanjem takvog sporazuma.
Uprkos promjeni stava Bijele kuće, Zelenski, koji je prije poziva razgovarao sa Trumpom, činio se da podržava prijedlog američkog predsjednika.
"Ovo je odlučujući trenutak", napisao je u objavi na Telegramu. "Svijet sada može vidjeti da li su njegovi lideri zaista sposobni osigurati prekid vatre i postići pravi, trajni mir."
Zelenski je odbio Trumpov prijedlog o povlačenju iz mirovnih pregovora, pozivajući Washington da ostane angažiran jer je "jedini koji je zainteresovan za to Putin".
Evropske zemlje koje podržavaju Kijev pripremale su se za ovaj trenutak: mogućnost da Bijela kuća pokuša sklopiti dogovor direktno s Kremljom, isključujući ili Evropu ili Ukrajinu iz procesa.
Uoči poziva s Putinom, Trump je razgovarao s liderima Britanije, Njemačke, Francuske i Italije o ratu.
Evropljani su ponovili podršku za prekid vatre i upozorili na dodatne sankcije ako Rusija ne zaustavi svoju agresiju.
"Evropljani moraju reagovati", rekao je Kieninger. "Do koje mjere su spremni suočiti se s Putinom novim sankcijama bez Sjedinjenih Država, nije jasno."