Inicijativa za rezoluciju o neučešću u tuđim ratovima

Potpredsjednik Federacije BiH Misad Kebo uputio je Predstavničkom domu federalnog parlamenta inicijativu za donošenje Rezolucije kojom se građani pozivaju da ne učestvuju u vojnim jedinicama i ratovima na području drugih država. Inicijativa dolazi nakon što je nekoliko stotina bh. državljana otišlo na sirijsko ratište, te poziva radikalnih islamskih sljedbenika da se uključe u džihad. Rezolucija zabranjuje sudjelovanje u sukobima, te bi trebala imati uticaj na to da se po zakonu sankcionišu oni koji učestvuju, te pozivaju i regrutuju dobrovoljce iz BiH, da se spriječi kršenje međunarodnih prava i obaveza, ali i ratni zločini.

Sve češći pozivi da se državljani BiH uključe u džihad na području Sirije, te regrutovanje dobrovoljaca stavilo je zemlju u fokus međunarodnog sigurnosnog interesovanja. Prema obavještajnim procjenama, oko 340 državljana BiH, mahom sljedbenika vehabijskog pokreta, ratuje u kriznim žarištima poput Sirije.

Prijedlogom rezolucije kojom se bh. građani pozivaju da se ne uključuju u ratove na području drugih zemalja potpredsjednik Federacije BiH Mirsad Kebo imao je, kaže, namjeru da se o ovom pitanju odrede institucije i da se djeluje po zakonu. Vođen iskustvom bh. rata, u kojem, navodi, dobrovoljci nisu donijeli ništa dobro, i bez ikakve politizacije želi BiH zaštititi od mogućih posljedica.

„BiH mora sebe čuvati od svega onog što joj može smetati na njenom evropskom putu. Mi smo u takvoj situaciji da ima potrebe da to neko kaže“, ističe Kebo.

Ivica Jurčić, predsjednik Komisije za sigurnost Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, smatra da je dobro što je inicijativa došla upravo od Kebe, te vjeruje da će naići na dobar prijem. Činjenica da u ratove idu mahom islamski borci koji sebe nazivaju džihad ratnici stvara negativnu sliku o BiH, ali i unutar zemlje doprinosi njenom razbijanju.

„Jer upravo su oni najveće oružje u rukama neprijatelja BiH, koji pokazuju svakome u svijetu da je BiH puna džihad ratnika. I islamofobija je upravo ta koja koristi njima za razbijanje BiH. I upravo takvi avanturisti dolijevaju ulje na vatru – da kažu upravo smo mi takvi, a oni dokle se bore za nečije, treće interese, uopće ne vode računa o domovini iz koje odlaze“, ocjenjuje Jurčić.

Radikalizam i investicije

Iz BiH dobrovoljci odlaze kao radikali ili vjerski fanatici, a vraćaju se dodatno radikalizirani i militantno potkovani. To je još jedan vid opasnosti po zemlju. Prepoznao je to i ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić.

„Državljani BiH ne bi trebali učestvovati u bilo kojem ratnom sukobu, bilo gdje u svijetu. U tom smislu se pojavila ideja da se zakonski reguliše jedna vrsta zabrane da građani BiH mogu učestvovati u stranim vojnim snagama ili na ratištima izvan BiH“, kaže Radončić.

Rezolucija je i prvi zvaničan akt pokušaja sprječavanja da bh. građani kao borci idu van njenih granica, te da ih se za to i sankcioniše. Cilj je zaštititi BiH ne samo od mogućih terorističkih posljedica, pojašnjava Kebo:

„Bosni i Hercegovini ne treba radikalizacije. Bosni i Hercegovini treba marljivi put ka jačanju unutrašnjih odnosa, povjerenja, i što je najvažnije za građane BiH, njenog ekonomskog osnova koji će obezbijediti svim njenim građanima da žive. Investicije dolaze u zemlje koje imaju međunarodni rejting kao pouzdane zemlje.“

Mehmed Bradarić, član parlamentarne komisije za odbranu i sigurnost BiH, kao načelnik općine Maglaj, gdje je bila formirana i prva vehabijska zajednica u BiH, susreo se s njihovim radikalizmom. Država je, vjeruje, davno trebala reagovati, jer posljedice mogu biti velike.

„Ne poštuju sudove ove države, niti institucije ove države – i onda se iz tih redova regrutuju i odlaze na ratišta u Siriju. I ako prođe nekoliko godina, a oni se razvijaju na ovaj način, mislim da će BiH imati problema u smislu ko će nam doći od investitora“, navodi Bradarić.

Denis Hadžović iz Centra za sigurnosne studije navodi kako se u rješavanje ovog problema moraju uključiti svi:

„Imate primjere u Njemačkoj i u Belgiji i u Holandiji, i treba slijediti njihov primjer. Ali treba raditi na tome i da se šira društveno-politička zajednica mnogo više angažuje na ovim problemima. Mislim da bi Islamska zajednica morala nastojati da te osobe ili grupe uključi mnogo više u društveno-političke tokove.“

Podsjetimo da su devedesetih godina dok je trajao rat u BiH dolazli brojni dobrovoljci kako bi ratovali na svim stranama fronta. Rusi, Grci, ali i oni iz zemalja islamskog svijeta. I jedni i drugi i treći činili su zločine, a posljedice njiohovog djelovanja ostale su do danas. Islamski su tako ratnici značajno doprinijeli radikalizaciji muslimanskog stanovništva, te stvorili i brojne zatvorene zajednice u kojima ne priznaju zakone, a iz čijih se redova danas regrutuju dobrovoljci za Siriju.