U BiH je povećan broj ileganih imigranata iz Afganistana, Pakistana, Palestine i drugih zemalja Bliskog istoka. Trenutno ih u Imigracionom centru BiH ima tridesetak, a svakodnevno se izručuju zemljama iz kojih su stigli u BiH.
Iako glavna ruta ilegalnih imigranata koji se kreću ka zemljama Zapadne Evrope, ide preko Rumunije, Bugarske i Srbije, postoji i kanal kojim preko Crne Gore ulaze u BiH odakle se prebacuju dalje, kaže Dragan Mektić, šef Službe za poslove sa strancima BiH.
Iako većina ima namjeru samo proći kroz zemlju, postoje i oni čije su namjere povezane i sa prijetnjom po BiH ali i Evropu, napominje Mektić.
„Naravno da to sa sobom nosi jednu bezbjednosnu prijetnju u smislu mogućnosti da se u te kanale infiltriraju i osobe raznoraznih namjera, i u principu da se radi o više organizovanim kriminalnim kanalima. Međutim, ja mogu da kažem sa stanovišta agenicija za provođenje zakona u BiH, da mi dosta efikasno djelujemo u smislu otkrivanja takvih pojava i presijecanja kanala, u smislu otkrivanja tih imigranata i njihovog smještanja u Imigracioni centar i otpočinjanja procedure za utvrđivanje njihovog identiteta i eventualno njihovog povrata u zemlje porijekla“, rekao je Mektić.
Član Ekspertnog tima za borbu priotiv terorizma i organizovanog kriminala jugositočne Evrope Dževad Galijašević kaže kako je pitanje ilegalne migracije najmanje pitanje socijalnih problema, iako ima i toga, ali da činjenica da je u BiH zabilježen talas afganistanskih, ali i albanskih grupa imigranata, ukazuje i na nešto drugo.
„Ono što znamo u bezbjednosnom smislu o Afganistanu i o Kosovu, odnosno Albaniji, znamo da Afganistanci ovdje dolaze i zbog blizine EU i zbog socijalnih razloga, ali oni ovdje dolaze i zbog utvrđivanja novih tzv. trasa za šverc kokaina, šverc heroina koji iz Afganaistana u neograničenim količinama idu tzv. albanskom rutom preko BiH. Zatim transfer radikalnih islamista - mi imamo tradiciju da su bivši afganistanski borci još prije 20-ak godina dolazili na područje BiH i učestvovali u obukama u toku rata u odredu El mudžahedin itd. Sve te stare veze govore nam da pitanju imigracije kada je riječ o Afganistanu moramo prsitupiti prevashodno sa bezbjedonosnog nivoa“, rekao je on.
Ahmetović: BiH se može nositi sa pitanjem imigranata
BiH je nakon liberalizacije viznog režima postala još pogodnija zemlja za ilegalne migracije. No, ovaj problem ni na koji način neće uticati na stav EU prema BiH i viznom režimu, smatra ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović, te dodaje kako se BiH može nositi s pitanjem imigranata.
Sadik Ahmetović, 13. decembar 2010.
„BiH je kao tranzitna zemlja i tu odgovornost bi trebale preuzeti zemlje koje izdaju vizu, a sve ono što bude protuzakonito i bude tretirano na granici BiH, zasigurno će imati tretman koji će biti na nivou onakvom kako smo i postavili standarde na našoj granici. Mi imamo i sada pojačano prisustvo imigranata iz zemalja sa istoka u BiH. Svi oni koji ne budu imali legitimne, važeće isprave, biće tretirani prema zakonima o kretanju i azilu stranaca - i ne vidim da će to biti neki problem“, ocjenjuje Ahmetović.
Granična policija BiH je od oktobra do danas uhvatila 16 ilegalnih imigranata uglavnom iz Afganistana, te Pakistana.
BiH se može efikasno nositi sa njihovim otkrivanjem i hapšenjem ilegalnih imigranata, ističu u Službi za poslove sa strancima. Ali problemi se javljaju zbog toga što ih se nema gdje prebaciti ili stvari teklu sporo, kaže Mektić.
„Moram da kažem da je to veoma složen i komplikovan proces i postupak - prvo što su to osobe bez ikakvih identifikacionih dokumenata, a drugo što je vrlo teška i slaba komunikacija sa njihovim zemljama porijekla u smislu provjere njihovog identiteta i da vrlo teško ide ta komunikacija, ne zbog nas nego zbog ove druge strane, i tu se suočavamo sa znatnim problemima,“ navodi Mektić.
Prema podacima s kojim raspolažu službe koje se bave ovim pitanjem oko 5.000 imigranata iz Afganistana se nalazi u Grčkoj, odakle čekaju priliku da se prebace dalje ka Zapadnoj Evropi, što je novi alarm i za bh. službe.
Iako glavna ruta ilegalnih imigranata koji se kreću ka zemljama Zapadne Evrope, ide preko Rumunije, Bugarske i Srbije, postoji i kanal kojim preko Crne Gore ulaze u BiH odakle se prebacuju dalje, kaže Dragan Mektić, šef Službe za poslove sa strancima BiH.
Iako većina ima namjeru samo proći kroz zemlju, postoje i oni čije su namjere povezane i sa prijetnjom po BiH ali i Evropu, napominje Mektić.
„Naravno da to sa sobom nosi jednu bezbjednosnu prijetnju u smislu mogućnosti da se u te kanale infiltriraju i osobe raznoraznih namjera, i u principu da se radi o više organizovanim kriminalnim kanalima. Međutim, ja mogu da kažem sa stanovišta agenicija za provođenje zakona u BiH, da mi dosta efikasno djelujemo u smislu otkrivanja takvih pojava i presijecanja kanala, u smislu otkrivanja tih imigranata i njihovog smještanja u Imigracioni centar i otpočinjanja procedure za utvrđivanje njihovog identiteta i eventualno njihovog povrata u zemlje porijekla“, rekao je Mektić.
Dževad Galijašević:
Ono što znamo u bezbjednosnom smislu o Afganistanu i o Kosovu, odnosno Albaniji, znamo da Afganistanci ovdje dolaze i zbog blizine EU i zbog socijalnih razloga, ali i zbog utvrđivanja novih tzv. trasa za šverc kokaina, šverc heroina...
„Ono što znamo u bezbjednosnom smislu o Afganistanu i o Kosovu, odnosno Albaniji, znamo da Afganistanci ovdje dolaze i zbog blizine EU i zbog socijalnih razloga, ali oni ovdje dolaze i zbog utvrđivanja novih tzv. trasa za šverc kokaina, šverc heroina koji iz Afganaistana u neograničenim količinama idu tzv. albanskom rutom preko BiH. Zatim transfer radikalnih islamista - mi imamo tradiciju da su bivši afganistanski borci još prije 20-ak godina dolazili na područje BiH i učestvovali u obukama u toku rata u odredu El mudžahedin itd. Sve te stare veze govore nam da pitanju imigracije kada je riječ o Afganistanu moramo prsitupiti prevashodno sa bezbjedonosnog nivoa“, rekao je on.
Ahmetović: BiH se može nositi sa pitanjem imigranata
BiH je nakon liberalizacije viznog režima postala još pogodnija zemlja za ilegalne migracije. No, ovaj problem ni na koji način neće uticati na stav EU prema BiH i viznom režimu, smatra ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović, te dodaje kako se BiH može nositi s pitanjem imigranata.
„BiH je kao tranzitna zemlja i tu odgovornost bi trebale preuzeti zemlje koje izdaju vizu, a sve ono što bude protuzakonito i bude tretirano na granici BiH, zasigurno će imati tretman koji će biti na nivou onakvom kako smo i postavili standarde na našoj granici. Mi imamo i sada pojačano prisustvo imigranata iz zemalja sa istoka u BiH. Svi oni koji ne budu imali legitimne, važeće isprave, biće tretirani prema zakonima o kretanju i azilu stranaca - i ne vidim da će to biti neki problem“, ocjenjuje Ahmetović.
Granična policija BiH je od oktobra do danas uhvatila 16 ilegalnih imigranata uglavnom iz Afganistana, te Pakistana.
BiH se može efikasno nositi sa njihovim otkrivanjem i hapšenjem ilegalnih imigranata, ističu u Službi za poslove sa strancima. Ali problemi se javljaju zbog toga što ih se nema gdje prebaciti ili stvari teklu sporo, kaže Mektić.
„Moram da kažem da je to veoma složen i komplikovan proces i postupak - prvo što su to osobe bez ikakvih identifikacionih dokumenata, a drugo što je vrlo teška i slaba komunikacija sa njihovim zemljama porijekla u smislu provjere njihovog identiteta i da vrlo teško ide ta komunikacija, ne zbog nas nego zbog ove druge strane, i tu se suočavamo sa znatnim problemima,“ navodi Mektić.
Prema podacima s kojim raspolažu službe koje se bave ovim pitanjem oko 5.000 imigranata iz Afganistana se nalazi u Grčkoj, odakle čekaju priliku da se prebace dalje ka Zapadnoj Evropi, što je novi alarm i za bh. službe.