Diplome, priručnik za engleski jezik, kineski dokumenti i nešto stvari u crnoj torbi ostali su u sarajevskom hostelu iza Ehmetjana Eheta.
Ovom 42-godišnjem Ujguru, svjedoku logora za muslimansku manjinu u Kini, ovo je bilo posljednje boravište prije smrti u Kliničkom centru u Sarajevu prije dva mjeseca.
Od kraja maja do danas njegovo tijelo je u mrtvačnici bez sahrane.
Kako tvrde ujgurski aktivisti i prijatelji preminulog, kineska vlada odugovlači s preuzimanjem tijela, a ujgurskim organizacijama nije dopušteno da preuzmu tijelo i Eheta dostojanstveno sahrane.
U međuvremenu, Kineska ambasada u Sarajevu potvrđuje da je "gospodin Haiti preminuo zbog bolesti u Sarajevu".
"Ambasada je što je prije moguće kontaktirala obitelj g. Ai Haitija i pruža pomoć u pravilnom rješavanju posljedica", odgovorili su iz Ambasade na upit RSE o tome zašto je tijelo već dva mjeseca u mrtvačnici.
Zvaničan uzrok Ehetove smrti nije poznat, ali nezvanična saznanja upućuju na malariju.
Ko je Ehmetjan Ehet ili Ai Haiti?
Ehmetjan Ehet, u kineskim dokumentima službenog imena Ai Haiti, bio je učitelj i čuvar u logorima za Ujgure u Kini između 2016. i 2021. godine.
Ujguri ponekad odluče svoja porodična ujgurska imena prilagoditi kineskim kako bi uspjeli dobiti dokumente za putovanje.
Kina je u maju 2014. pokrenula "Kampanju snažnog udara protiv nasilnog terorizma" u autonomnoj ujgurskoj regiji Xinjiang protiv Ujgura i drugih turkijskih muslimana.
To je podrazumijevalo otvaranje logora za interniranje, gdje je, od oko 14 miliona Ujgura i pripadnika drugih muslimanskih manjina, više miliona prošlo kroz logore i pretrpjelo ozbiljna kršenja ljudskih prava.
U logorima su, kako tvrde, bili izloženi političkoj indoktrinaciji, prisilnom radu, razdvajanju obitelji, strogoj kontroli rađanja i ograničenjima vjerskih praksi.
Ehet je bio primoran da radi te poslove, priča za Radio Slobodna Evropa njegov prijatelj Abduweli Ayup, ujgurski aktivist i pisac, koji je prvi podijelio informacije o njegovoj smrti na društvenim mrežama.
Upravo je Ayup bio podrška Ehetu kad je 2023. konačno uspio napustiti Kinu i došao u Tursku.
"Pasoš je dobio u gradu Čengdu i prvo je otišao u Uzbekistan, a onda u Istanbul. U to vrijeme bio sam u Istanbulu. Tražio me je jer je bio moj sljedbenik. Dok sam bio u Kini, pisao sam na ujgurskom i rekao mi je da je čitao moja djela i pratio moj rad", rekao je Ayup.
Aktivist koji bilježi iskustva Ujgura koji uspiju napustiti Kinu dokumentirao je i Ehetovu priču. Za RSE kaže da mu je ispričao da je bio učitelj i čuvar u dva koncentracijska logora u ujgurskoj pokrajini Xinjiang.
"Također je radio kao pomoćni policajac. Pomoćna policija je koncept koji je kineska vlada stvorila nakon 2014. godine, nakon masovnih uhićenja koja su započela 2014. godine jer nisu imali dovoljno policije", kaže Ayup.
Ujgurima, kaže Ayup, nije dopušteno slobodno kretanje u Kini kao ni van zemlje, ali je Ehet uspio uz posebno odobrenje otići u Čengdu jer je imao univerzitetsku diplomu.
"On je čak i svoje ime prilagodio. Mi imamo porodično ime i ujgurska imena se značajno razlikuju od kineskih. Ali je on i to promijenio i prilagodio, misleći da će mu biti lakše."
Bojao se govoriti o onome što je vidio
Preminuli Ehet nevoljko je govorio o onome čemu je svjedočio u Kini.
Ayup kaže da je bio jako uplašen govoriti javno, najviše jer mu je porodica i dalje u Kini.
"Ujgurske organizacije organizirale su svjedočenje o odnosu Kine prema Ujgurima u Češkom parlamentu u novembru 2023.
Tamo je govorio i Ehmetjan. Ali samo dio svoje priče. Zbog straha nije htio da se to snima i bilježi. Onda je tražio azil u Češkoj, ali to nije bilo uspješno, pa se vratio u Tursku", rekao je Ayup.
Dolazak u Sarajevo i smrt
Po povratku u Tursku, Ehet je nastavio govoriti da želi pokušati dobiti zaštitu neke evropske zemlje.
Prijatelja je jedan dan u aprilu 2025. nazvao i rekao da je u Bosni i da će pokušati tražiti azil ili ići dalje.
"Poslije je nestao na neko vrijeme. Onda me neko nazvao 31. maja i rekao da je Ehet umro. Osobi koja je mene nazvala informaciju o smrti dao je čovjek iz hostela u kojem su bili zajedno u Sarajevu."
RSE je provjerio informaciju s hostelom u starom dijelu grada gdje su potvrdili da je Ehet boravio nekoliko noći.
"Bio je bolestan čim je došao, a onda mu se stanje pogoršalo, bio je jako umoran i slab. Govorio sam mu da ide u bolnicu. Na kraju ga je odveo jedan gost hostela koji je isto musliman iz Kine a živi u Turskoj. Poslije mi je on javio da je umro", rekao je muškarac iz hostela koji se nije želio predstaviti.
On je kazao da je u hostelu ostala Ehetova torba s nešto stvari i novčanicama iz "jedne afričke zemlje".
Ehetov prijatelj Ayup potvrdio je da je preminuli nekoliko mjeseci radio u Africi, ne precizirajući u kojoj zemlji.
Nezvanični podaci s Kliničkog centra ukazuju na to da ljekari sumnjaju da je Ehet umro od malarije.
Iz ove zdravstvene ustanove do objave teksta nije odgovoreno na zvaničan upit RSE o boravku u bolnici i uzroku smrti Ujgura.
Svjetski kongres Ujgura pokušao preuzeti tijelo
O slučaju smrti Ujgura u Sarajevu upoznat je i Svjetski kongres Ujgura, krovna organizacija ujgurske dijaspore osnovana prije 20 godina sa sjedištem u Minhenu.
Za RSE su rekli da su preko partnerske humanitarne organizacije u Sarajevu pokušali preuzeti tijelo, ali da im to nije dozvoljeno.
"Kineska ambasada je rekla da će preuzeti tijelo jer ima kineski pasoš. Ali tijelo je i dalje u mrtvačnici", rekli su iz Svjetskog kongresa Ujgura.
Za to vrijeme, brojne organizacije i aktivisti na društvenim mrežama pišu o slučaju. Kažu da jedino što žele je osigurati Ehetu dostojanstvenu sahranu u skladu s islamskim propisima.
Strahuju da to neće biti lako jer, kako kažu, Kina želi kontrolirati i taj dio ujgurskih običaja.
Prema izvještaju Radio Free Asia, vlasti su osnovale krematorije ili "centre za upravljanje pokopima" za kremiranje stanovnika Xinjiang, što je suprotno muslimanskim pogrebnim pravilima i običajima.
Neostvarene želje
Kad su Ayup i Ehet tokom boravka u Turskoj razgovarali o tome kako bi željeli da izgleda budućnost, preminuli Ehet je Ayupu rekao da bi volio da živi bilo gdje "bez ruke Komunističke partije Kine".
"Na kraju, kako vidimo, ni mrtav nije miran. Na ovom svijetu valjda nema mjesta bez ruke Komunističke partije Kine", kaže Ayup.
UN i HRW o logorima za Ujgure
Ujedinjeni narodi su 2022. godine izvijestili o "ozbiljnim kršenjima ljudskih prava" uglavnom muslimanskih Ujgura i drugih manjina u Xinjiang u okviru kineske politike nacionalne sigurnosti i borbe protiv terorizma, kao i o optužbama za prisilni rad.
Kina je više puta odgovorila da su prava svih etničkih skupina u regiji zaštićena, dok je negirala prisilni rad. Odbacila je izvješće kao "neutemeljeno" i dio pokušaja Zapada da obuzda Kinu.
Human Rights Watch je početkom godine saopćio da kineska vlada stroga ograničava uvjete i kontrole za Ujgure koji žele putovati u inozemstvo, kršeći njihovo međunarodno zaštićeno pravo da napuste zemlju.
Od početka nasilne kampanje kineske vlasti su proizvoljno oduzimale dokumente Ujgura u regiji i zatvarale Ujgure zbog kontaktiranja ljudi u inozemstvu. Čak i kad vlasti dopuste nekim Ujgurima da podnesu zahtjev za pasoše, one provode strogu kontrolu nad onima koji putuju, objavio je HRW.