Pedeset devet ukrajinskih nevladinih organizacija uputilo je zajednički apel predsjedniku Volodimiru Zelenskom u vezi s istragom protiv antikorupcijskog aktiviste, koja je izazvala široko negodovanje javnosti.
Organizacije su 15. jula objavile otvoreno pismo dok je Vitalij Šabunjin, jedan od najistaknutijih ukrajinskih boraca protiv korupcije, trebalo da se pojavi pred sudom.
Prema navodima ukrajinskih istražitelja, Šabunjin se sumnjiči da je sistematski izbjegavao vojnu službu, iako je primao vojnu platu od 1.200 dolara mjesečno te da je nezakonito koristio vojno vozilo.
"Naglašavamo da ove radnje nisu ni na koji način povezane s njegovim profesionalnim aktivnostima", naveli su istražitelji.
Međutim, slučaj je ponovo izazvao zabrinutost da se duboko ukorijenjeni problemi s korupcijom u Ukrajini ne rješavaju ozbiljno, dok se napori za unapređenje odgovornosti i transparentnosti suočavaju s otporom moćnih interesnih grupa.
Šabunjin je mobiliziran 2022. godine, a tereti se da se "duži period nije pojavljivao na dužnosti" te da je, pod izgovorom "službenih putovanja", boravio u civilnim institucijama koje nisu dio odbrambenih snaga.
Također, tereti se da je primao mjesečni novčani dodatak namijenjen vojnicima "iako faktički nije bio prisutan u vojnoj jedinici".
Međutim, njegove pristalice, uključujući i Centar za borbu protiv korupcije (ACC), navode da je bio odsutan iz jedinice jer je bio zvanično raspoređen na rad u državnom antikorupcijskom organu.
"Optužbe istražitelja su potpuno apsurdne, s obzirom na to da je Vitalij raspoređen u Nacionalnu agenciju za prevenciju korupcije (NACP) na osnovu naređenja koje, kao vojnik, jednostavno nije mogao ignorirati", navodi se u saopćenju ACC-a.
Sam Šabunjin je slučaj nazvao "korakom ka korumpiranom autoritarizmu predsjednika Volodimira Zelenskog", dok je čak i zastupnica iz redova stranke Zelenskog, Anastasija Radina, slučaj opisala kao "selektivni promašaj pravde".
Izjavu kojom se od Zelenskog traži da intervenira u slučaju Šabunjina potpisale su ugledne organizacije civilnog društva i novinarska udruženja, uključujući Centar za ljudska prava Zmina, Transparency International Ukrajina i istraživačka redakcija Bihus.
U izjavi se navodi da je slučaj rezultat ili "potpune nesposobnosti dužnosnika" ili "ciljanog napada s ciljem vršenja pritiska na Vitalija Šabunjina, koji je, služeći vojsku, nastavio kritizirati rad državnih organa".
Olha Ajvazovska, predsjednica upravnog odbora organizacije Opora sa sjedištem u Kijevu, koja je također potpisala pismo, izjavila je da je kampanja za transparentnost Šabunjinu stvorila brojne neprijatelje u političkom establišmentu.
Istražitelji su naveli da Šabunjinu prijeti do 10 godina zatvora ako bude proglašen krivim po optužbama.
Kritičari ukazuju na ono što vide kao dvostruke standarde, jer se istražuje neko ko je optužen za relativno manji prekršaj, dok "krupne ribe" ostaju netaknute.
Medij Ukrainska Pravda usporedio je tretman Šabunjina sa slučajem potpredsjednika vlade Oleksija Černišova, koji je 23. juna optužen za korupciju. Istražitelji tvrde da je nanio štetu državi od skoro 350.000 dolara.
"Ne samo da nije izgubio funkciju niti je suspendiran s posla, već javno sudjeluje na međunarodnoj konferenciji o obnovi Ukrajine u Rimu", napisali su.
Kabinet Zelenskog do sada se nije javno oglasio o ovom slučaju. To bi moglo biti neugodno za predsjednika koji je izabran uz obećanja o borbi protiv korupcije.
S obzirom na to da je od ruske invazije 2022. godine Ukrajina dobila značajnu pomoć sa Zapada, optužbe da su antikorupcijski aktivisti na meti vlasti predstavljaju osjetljivo pitanje za administraciju.
Iako je javnost snažno podržala Zelenskog tokom rata, korupcija i dalje ostaje ozbiljan problem, a posljednjih godina zabilježeno je više skandala koji uključuju Ministarstvo odbrane, državne tužitelje i moćne biznismene.
Naglašavajući taj problem, bivši zastupnik i aktivista Jegor Firsov, koji sada služi u vojsci, napisao je da "ono što se dogodilo izgleda kao otvoreni politički progon" u trenutku kada se Ukrajinci bore protiv Rusije "da bi sačuvali demokraciju i slobodu".
Ročište zakazano za 15. juli uslijedilo je nakon pretresa Šabunjinove kuće u Kijevu četiri dana ranije, tokom kojeg su istražitelji zaplijenili telefone i tablete koji su pripadali njemu, njegovoj supruzi i dvoje djece.
Pretres je izvršen i na adresi u blizini Harkiva, gdje je Šabunjin služio vojsku.
Centar za borbu protiv korupcije naveo je da su pretresi provedeni bez potrebnih sudskih naloga.
"Cilj je jednostavan – potkopati naš rad na razotkrivanju vladine korupcije. Zbog toga očekujemo nove provokacije", izjavio je Šabunjin.
Ovaj 40-godišnjak je često bio meta represivnih mjera zbog svog rada.
Godine 2020. njegova kuća je izgorjela u, kako se sumnja, podmetnutom požaru.
U 2018. godini zadobio je hemijske opekotine kada su mu napadači bacili zeleni antiseptik u lice dok je sudjelovao na protestu ispred tužiteljstva u Kijevu.