Dvije male bijele figure vide se kako trče preko mutnog crno-bijelog ekrana. Nekoliko trenutaka kasnije, treća osoba prilazi iz suprotnog smjera – a kroz slušalice operatera drona čuje se glas koji ih upozorava. Ukrajinski graničar spriječio je ilegalan prelazak u Rumuniju.
U nedavnim razgovorima s pripadnicima granične jedinice i muškarcem koji je uspio pobjeći iz zemlje, novinari Current Time-a prikazali su kako je mobilizacijska kriza u Ukrajini potaknula kriminalne aktivnosti na zapadnim granicama.
Graničari kažu da muškarci koji žele izbjeći vojnu službu plaćaju do 15.000 dolara krijumčarskim grupama koje angažuju lokalnu djecu kao vodiče – i da se ljudi hapse gotovo svakodnevno.
"Izmišljaju razne izgovore", kaže Vitalij, graničar, dok vozi ekipu Current Time-a blizu granice s Rumunijom.
"Na primjer… 'Došao sam da uživam u prirodi'."
Nije želio reći koliko je ljudi uhvatio.
Ukrajina je zabranila muškarcima do 60 godina da napuštaju zemlju nakon početka ruske invazije u februaru 2022., iako su nedavno ublažena pravila za one između 18 i 22 godine.
Podaci koje su ukrajinski zakonodavci objavili u maju pokazuju da je 45.000 muškaraca ilegalno napustilo zemlju od početka zabrane. Mnogi od njih izbjegavaju regrutaciju, što je sve veći problem dok Ukrajina pokušava popuniti redove svoje vojske.
Ali muškarac s kojim je Current Time razgovarao putem interneta, a koji je želio ostati anoniman zbog privatnosti i sigurnosti, imao je drugačiju priču.
Pridružio se padobranskoj jedinici prije pet godina, nadajući se da će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski uspjeti postići dogovoreno okončanje sukoba s ruskim i proruskim snagama u istočnom Donbasu, gdje je od 2014. godine, otkako je Moskva potaknula separatizam, poginulo oko 13.000 ljudi.
"Tada se činilo da sve ide ka kraju. Zelenski je došao na vlast [2019.] i obećao da će sklopiti dogovor čak i s đavlom ako to donese mir", rekao je. "Kad je počeo (u punom obimu) rat, shvatio sam da imam tri izbora: invaliditet, psihičke probleme ili smrt. Ali onda se pojavila još jedna opcija – dezertiranje."
Nakon što je napustio svoju jedinicu, otišao je prema granici s Rumunijom i neko vrijeme se skrivao u iznajmljenoj kući na ukrajinskoj strani dok krijumčari nisu došli po njega.
"Jedne noći su me pokupili autom. Odvezli su me do granice. Rijeka Tisa – koja čini dio granice na zapadu Ukrajine – bila je doslovno 15 metara ispred mene", rekao je.
"Tu je bila – sloboda. Istrčao sam i malo zaplivao. Bilo je oko 30 metara plivanja i bio sam na rumunskoj strani."
Vitalij, bivši vozač hitne pomoći u pograničnom području regije Černivci, rekao je da donekle razumije ljude koji žele pobjeći – ali da je njegov posao da ih zaustavi.
Graničari koriste dronove i skrivene automatske kamere kako bi nadzirali šume i kukuruzna polja u ovom području. Većina pokušaja prelaska granice dešava se noću. Osim rijeke, tu je i ograda s bodljikavom žicom – ali ona ne sprječava uvijek ljude da prođu.
"Ponekad bace podmetač ili vreće za spavanje preko vrha pa se popnu", rekao je Jurij, drugi graničar, za Current Time, televizijsku i digitalnu mrežu na ruskom jeziku koju vodi Radio Slobodna Evropa. Bilo je čak slučajeva da su ljudi donosili ljestve, dodao je.
Osobe koje budu uhvaćene u pokušaju ilegalnog prelaska granice mogu biti kažnjene novčano i odvedene u regrutni centar. Krijumčari mogu dobiti do devet godina zatvora, ali to se ne odnosi na djecu vodiče koje često angažuju.
"Njihov osnovni zadatak je završna dionica, 3 do 5 kilometara. Formiraju grupe od tri do osam ljudi. Vode ih malim stazama jer dobro poznaju pogranično područje", rekao je Kostjantin Lesnik, viši oficir granične jedinice u regiji Černivci.
Igra mačke i miša na zapadnim granicama Ukrajine pokazuje koliko je ratni napor Kijeva otežan zbog nedostatka vojnika. Desetine hiljada ukrajinskih vojnika su poginule, a stotine hiljada ranjene tokom ruske potpune invazije.
Dezertiranje i samovoljno napuštanje jedinica (AWOL) ostavljaju ozbiljne posljedice – prema podacima Tužilaštva koje je objavila Ukrayinska Pravda, u prvim mjesecima 2025. pokrenuto je više od 110.000 istraga zbog AWOL-a, što je više od polovine ukupnog broja od početka invazije. Također je otvoreno više od 50.000 slučajeva dezertiranja od februara 2022.
Bijeg od regrutacije ukazuje i na problem slabog odziva, koji je ponekad doveo do toga da se muškarci doslovno odvode s ulice.
Samo ovog mjeseca, pripadnici vojske i policije koji su navodno učestvovali u mobilizaciji osumnjičeni su za nasilje nad muškarcima vojne dobi.
Dana 15. oktobra, vojnici su uhapšeni u Ternopilu, na zapadu Ukrajine, i protiv njih se vodi istraga zbog otmice i pljačke, nakon što su navodno pokušali iznuditi novac od civila i ranjenih vojnika.
Dva dana kasnije, dvojica policajaca u Kijevu navodno su pretukla muškarca ispred regrutnog centra.
Otpor prema regrutaciji uglavnom je potaknut izvještajima o korupciji u regrutnim uredima i činjenicom da dobro povezani pojedinci pronalaze legalne načine da izbjegnu poziv. Kontroverzni zakon o mobilizaciji uveden je 2024. godine kako bi se povećao broj vojnika.
Također prošle godine, istrage su otkrile da su neki državni službenici izbjegli vojnu službu lažno tvrdeći da imaju invaliditet.
"Uništili smo mobilizaciju svojim pristupom", rekao je ratni veteran i pravnik Oleh Simoroz za Ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa. "Ljude odvraćamo od toga da idu služiti u vojsku."