Bez Schmidtovog obraćanja, završena sjednica Vijeća sigurnosti UN
Sjednica Vijeća sigurnosti UN-a, posvećena stanju u Bosni i Hercegovini, završena je bez obraćanja visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Christiana Schmidta.
Članovi Vijeća su se, tokom rasprave, referirali na izvještaj o stanju u BiH koji je Schmidt dostavio, ali se on nije obratio na zasjedanju u New Yorku.
Rusija, koja trenutno predsjedava Vijećem sigurnosti, ne priznaje Schmidta kao legitimnog visokog predstavnika u BiH i u tome ima podršku Kine. Schmidt je prošlog maja predstavio izvještaj Vijeću sigurnosti, ali ne i 1. novembra 2024. godine.
Visoki predstavnik u BiH svakih pola godine predstavlja Vijeću sigurnosti izvještaj o stanju u Bosni i Hercegovini.
U izvještaju koji je objavljen na sajtu Ureda visokog predstavnika BiH, Schdmit je naveo da BiH nastoji nastoji prevladati krizu koja je opteretila inistucije, nakon što je Miloradu Dodiku oduzet mandat predsjednika Republike Srpske, zbog pravosnažne presude.
Istaknuto je, među ostalim, da je kriza u BiH "rezultat poteza vlasti entiteta Republika Srpska i njenog bivšeg predsjednika Dodika protiv države i njenih institucija".
Navodi se i da su put prema EU potkopavali postupci domaćih vlasti, "prvenstveno onih koje predstavljaju vladajuću koaliciju RS", ali da bi nedavno usvajanje Programa reformi moglo biti korak ka novom napretku.
Također je upozorio da nema napretka u rješavanju pitanja državne imovine, zbog čega je, kako smatra, potrebno ublažiti postojeću zabranu njenog raspolaganja.
Lagumdžija osudio sumnje u legitimitet izbora Željka Komšića.
Zlatko Lagumdžija, stalni predstavnik BiH u UN, u svom obraćanju je kratko osudio stavove u kojima se, kako navodi, sumnja u legitimitet izbora Željka Komšića.
Prethodilo je obraćanje predstavnika Hrvatske u UN-u, koji je naveo da "trenutni izborni sistem onemogućava izbor legitimnog predstavnika Hrvata u Predsjedništvo BiH".
Lagumdžija je kazao da je "brojanje krvnih zrnaca protivno prinicipima UN-a.
"Osuđujem osporavanje legitimnosti Komšića, koji je izabran u skladu s Ustavom, Izbornim zakonom, a ne voljom susjednim zemalja", dodao je.
Ćurić Hrvatinić: Prioritet izmjene Izbornog zakona
Predstavnik Hrvatske u UN-u Hrvoje Ćurić Hrvatinić kazao je da su koraci protiv ustavnog poretka u BiH neprihvatljivi i da je Dejtosnki sporazum kamen-temeljac mira i stabilnosti.
Naveo je da se treba "pozabaviti" dugotrajnim pitanjima koja potkopavaju demoratski razvoj BiH.
"Samo osiguravanjem jednakog predstavljanja tri naroda može se postići funkcionalna demokratija i reprezentativan izborni sistem. Izborni inženjering onemogućava izbor legitimnih predstavnika Hrvata u Predsjedništvu BiH čime se potkopava povjerenje i potpiruju podjele", kazao je.
Naglasio je da izmjene Izbornog zakona moraju biti prioritet pred Opće izbore u BiH koji će biti održani 2025.
Dejtonski sporazum osnova za stabilnu BiH, poručio Ilić
Radomir Ilić, predstavnik Srbije u vijeću sigurnosti UN-u, kazao je da Srbija ostaje posvećena teritorijalnom intergitetu BiH i dijalogu sa njena oba entiteta
Naglasio je da Dejtonski sporazum ostaje kamen-temeljac, odnosno osnova za stabilnu i demokratsku BiH.
"Srbija dosljedno naglašava da dijalog i konsenzus između dva entiteta i tri naroda ostaje jedini legitiman i održiv put za rješavanje problema. Rješenja nametnuta izvana remete ustavnu ravnotežu i potencijalno su pogubna po stabilnost BiH i regije", kazao je.
Kritzirao je rad visokog predstavnika Christiana Schdmita, ističući da njegovo korištenje bonskih ovlasti i nametanje rješenja nisu osnažile insitucije "nego produbile podjele".
Također je spomenuo oduzimanje mandata Miloradu Dodiku, ističući da je "odluka o smjeni predsjednika jednog od entiteta u BiH pravno i politički apsurdna".