Ruske optužbe prema Zapadu
Ambasador Rusije Vasilij Nebenzja kazao je da je zabrinut zbog toga što se BiH u ovoj godini suočila sa neviđenom krizom, za što je okrivio i određene zapadne zemlje.
"Umjesto da se omogućava dijalog i jača težnja ka kompromisu, vidimo egoističnui namjeru da se preuzme kontrola nad suverentitetom države", kazao je.
Optužio je zapad da žrtvuje dugoročne napore za stabilizaciju BiH i predstavlja prijetnju za arhitekturu BiH, koja je ukorijenjena u Dejtonskom sporazumu.
Naglasio je da je potreban odmak od, kako je kazao, antisrpske retorike, te je ponovio stav Rusije da Christian Schmidt nema legitimitet da obnaša dužnost visokog predstavnika.
Istaknuo je da je njegovo prisustvo u BiH neutemeljno i kazao je da je cilj njegovog izvještaja da se "stvori pogrešna slika o BiH i da se odgovornost prebaci samo na RS".
BiH nije spremna za odlazak OHR-a, kaže Komšić
Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, kazao je da izvještaj o stanju u BiH visokog predstavnika Christiana Scdhmidta svjedoči o krizi u kojoj se nalazi BiH, te je naveo da će biti nastavljene aktivnosti, s ciljem otcjepljenja dijela teritorije BiH.
"Posljednji razvoj situacije otvorio je debate, kako unutar BiH, tako i među međunarodnim faktorima, a tiču se uloge OHR-a i potrebe njegovog postojanja. Krajnji cilj je eliminisati OHR iz političkog života BiH i cjelokupni aneks Dejtonskog sporazuma, što bi predstavljalo prijetnju i dovelo možda do urušavanja mirovnog sporazuma", kazao je Komšić.
Kazao je da svi formalni zahtjevi za postojanje OHR-a i dalje postoje, jer nisu ispunjeni potrebni uvjeti za zatvaranje.
"Za to postoji politička želja, ali to bi preddstavljalo udar na trenutnu strukturu u BiH i potenicijalno ugrožavanje mirovnog sporazuma i stvaranje još većih problema", kazao je.
Rješenje vidi u, ili postavljanju novog visokog predstavnika i ostanku OHR-a u BiH sa svim ovlastima koje ima, dok je dugoročnija opcija u potrebi da BiH postane demokratska zemlja i da odustan od diskriminacije svojih građana.
Dejtonski sporazum osnova za stabilnu BiH, poručio Ilić
Radomir Ilić, predstavnik Srbije u vijeću sigurnosti UN-u, kazao je da Srbija ostaje posvećena teritorijalnom intergitetu BiH i dijalogu sa njena oba entiteta
Naglasio je da Dejtonski sporazum ostaje kamen-temeljac, odnosno osnova za stabilnu i demokratsku BiH.
"Srbija dosljedno naglašava da dijalog i konsenzus između dva entiteta i tri naroda ostaje jedini legitiman i održiv put za rješavanje problema. Rješenja nametnuta izvana remete ustavnu ravnotežu i potencijalno su pogubna po stabilnost BiH i regije", kazao je.
Kritzirao je rad visokog predstavnika Christiana Schdmita, ističući da njegovo korištenje bonskih ovlasti i nametanje rješenja nisu osnažile insitucije "nego produbile podjele".
Također je spomenuo oduzimanje mandata Miloradu Dodiku, ističući da je "odluka o smjeni predsjednika jednog od entiteta u BiH pravno i politički apsurdna".
Ćurić Hrvatinić: Prioritet izmjene Izbornog zakona
Predstavnik Hrvatske u UN-u Hrvoje Ćurić Hrvatinić kazao je da su koraci protiv ustavnog poretka u BiH neprihvatljivi i da je Dejtosnki sporazum kamen-temeljac mira i stabilnosti.
Naveo je da se treba "pozabaviti" dugotrajnim pitanjima koja potkopavaju demoratski razvoj BiH.
"Samo osiguravanjem jednakog predstavljanja tri naroda može se postići funkcionalna demokratija i reprezentativan izborni sistem. Izborni inženjering onemogućava izbor legitimnih predstavnika Hrvata u Predsjedništvu BiH čime se potkopava povjerenje i potpiruju podjele", kazao je.
Naglasio je da izmjene Izbornog zakona moraju biti prioritet pred Opće izbore u BiH koji će biti održani 2025.