Treći je mjesec kako je državna vlast Bosne i Hercegovine (BiH) praktično paralizirana.
Uzroci takvog stanja su kako u neriješenim odnosima između vodećih stranaka entiteta Federacija BiH i entiteta Republika Srpska (RS), tako i odnosa između vladajućih partija u Federaciji.
U potrazi za izlazom tri vodeće stranke iz Federacije BiH i tri opozicijske iz Republike Srpske, nude dogovor o dokumentu u kojem bi definirali stavove o ključnim pitanjima.
Za sada su se dogovorili da bi cilj treba biti funkcioniranje države, uz zaobilaženje blokade koju je postavio Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vodeća stranka u RS-u.
Šta je dogovoreno?
Nova politička platforma, kako su je nazvali, mogla bi označiti početak koalicije na državnom nivou Bosne i Hercegovine.
Kako je za Radio Slobodna Evropa potvrdio predsjednik Srpske demokratske stranke Milan Miličević, 9. maja bi stranke "Trojke" (Socijaldemokratska partija, Naša stranka i Narod i Pravda) trebale potpisati dokument s opozicijskim partijama iz Republike Srpske.
Detalji još nisu dogovoreni, a dokument će biti ponuđen svim strankama osim Dodikovim SNSD-u i njegovim partnerima.
Ovo je nastavak političkog procesa iz posljednjih nekoliko mjeseci, nakon što je krajem januara "Trojka" pokrenula raskid koalicije sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, strankom koja uz Hrvatsku demokratsku zajednicu, čini vlast na državnom nivou nakon izbora 2022. godine.
Protekli period protekao je u međusobnom stranačkom optuživanju, zakazivanju i otkazivanju sjednica Vijeća ministara BiH i državnog parlamenta, na kojima se, uglavnom, nije pojavljivao Dodikov kadar.
U međuvremenu, za 19. maj je zakazana sjednica Parlamenta BiH na kojoj će se glasati o smjenama ministara iz SNSD-a.
Nakon njenog održavanja trebalo bi se znati hoće li Bosna i Hercegovina dobiti novu, funkcionalniju državnu vlast ili će biti prisiljena čekati nove izbore krajem 2026. godine, jer mogućnost raspisivanja vanrednih ne postoji.
Ishod glasanja ovisi o podršci delegata Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragana Čovića, višedecenijskog Dodikovog partnera u državnoj vlasti, a ona se neće ni održati ako SNSD-ovi delegati bojkotiraju sjednicu.
Dodik je s koalicijskim partnerima iz RS-a godinama sistemski potkopavao autoritet državnih institucija.
Zbog pokušaja narušavanja Daytonskog mirovnog sporazuma, sadašnjem političkom vrhu RS-a su uvedene međunarodne sankcije.
Predsjednik RS-a i SNSD-a Dodik suočen je s mogućom zatvorskom kaznom i dugogodišnjom zabranom političkog djelovanja zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice Christiana Schmidta, nadležnog za nadgledanje poštivanja tog sporazuma.
Schmidt je nedavno, u skladu s ovlastima, obustavio i financiranje Dodikove stranke iz budžeta.
Šta se dešavalo u ovoj godini na bh. političkoj sceni?
I vladajuće i opozicijske stranke iz Federacije BiH su s opozicijom iz RS-a glasali u Zastupničkom domu za smjenu državnih ministara iz SNSD-a.
Podržale su i ulazak Srpske demokratske stranke, Partije demokratskog progresa i Liste za pravdu i red Nebojše Vukanovića u državnu vlast s kojom su najavile potpisivanje platforme za zajedničko djelovanje.
Sarajevska "Trojka" koju čine Socijaldemokratska partija (SDP) BiH, Narod i pravda i Naša stranka imaju sa strankama opozicije iz RS-a - i bez HDZ-a BiH - većinu u Zastupničkom domu.
BiH mjesecima čeka i imenovanje nedostajućeg ministra sigurnosti BiH, nakon hapšenja i ostavke Nenada Nešića, Dodikovog saveznika, osumnjičenog za korupciju. Većina u drugom, Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH vidi na toj poziciji Nebojšu Vukanovića, lidera Liste za pravdu i red koji je opozicija Dodikovom SNSD-u.
"Naravno da nisam odustao. Međutim, sve ovisi od samovolje Dragana Čovića i gospođe Borjane Krišto", kazao je za Radio Slobodna Evropa Nebojša Vukanović.
Njega na tu poziciju odbija predložiti predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto iz HDZ-a BiH.
"Put za imenovanje gospodina Vukanovića na mjesto ministra sigurnosti BiH je otvoren. Za to nam ne treba Dom naroda. Samo prijedlog formalno-pravno treba doći od predsjedavajuće Krišto", kazao je za RSE Albin Muslić, zastupnik i zamjenik šefa Kluba SDP-a BiH u Zastupničkom domu.
Međutim, komplicirana ustavnopravna procedura u BiH kaže da smjene ministara i njihovih zamjenika mora podržati i Dom naroda.
Rad ovog drugog parlamentarnog doma delegati iz Dodikove stranke mogu blokirati bojkotom sjednica.
Nedolaskom na sjednice ili glasanjem protiv mogu blokirati i donošenje odluka u državnoj vladi, što su više puta činili.
Za smjenu SNSD-ovih ministara financija Srđana Amidžića i vanjske trgovine Staše Košarca na sjednici 19. maja potrebni su i glasovi HDZ-a BiH u Klubu hrvatskog naroda.
Zastupnik SDP-a BiH Albin Muslić se "nada da će se HDZ BiH okrenuti evropskom putu, a ne blokadama".
"Rad Vijeća ministara i Parlamenta BiH mogu deblokirati gospodin Čović i gospođa Krišto. Mi imamo većinu u oba doma. Bojim se da u ovom trenutku ne postoji politička spremnost HDZ-a BiH", dodao je Muslić.
Opozicija iz Republike Srpske sastala se 23. marta s predstavnicima HDZ-a BiH na kojima se razgovaralo o ulasku u državnu vlast Dodikove opozicije – Srpske demokratske stranke, Partije demokratskog progresa i Liste za pravdu i red Nebojše Vukanovića.
"Mi smo predložili platformu koja bi trebala biti prihvatljiva svima – da se poštuje Dayton, smire tenzije, deblokira rad institucija i evropski put, borba protiv korupcije...", kazao je za RSE Nebojša Vukanović.
Zastupnici HDZ-a BiH i SNSD-a nisu odgovarali na pozive i poruke RSE.
Dragan Čović je 5. maja nakon sjednice vrha svoje stranke kazao na konferenciji za medije da su protiv "i unitarizacije i separatizma u BiH", ali i da "opozicija iz RS-a nije ispunila dogovor" o izmjeni Izbornog zakona BiH.
Predstavnici HDZ-a BiH traže da se zakonom osigura da, kako navode, Hrvati mogu izabrati svog člana Predsjedništva BiH i tvrde da je Željko Komšić četiri puta biran glasovima Bošnjaka.
Bošnjak i Hrvat se, prema Ustavu BiH, direktno biraju u tročlano Predsjedništvo BiH iz Federacije BiH kao jedne izborne jedinice. Srbin se, kao treći član, bira na teritoriji Republike Srpske.
To je Evropski sud za ljudska prava ocijenio diskriminatornim u više presuda, posebno zato što se oni koji se izjašnjavaju drugačije ne mogu ni kandidirati.
HDZ BiH predlaže da na izborima pobjeđuje onaj kandidat za hrvatskog člana koji osvoji najviše glasova u kantonima u Federaciji BiH u kojima Hrvati čine većinu stanovništva, prema posljednjem popisu iz 2013. godine.
Taj novi-stari prijedlog, koji je upućen u Dom naroda nakon sastanka HDZ-a BiH i opozicije iz RS-a, neprihvatljiv je strankama vladajuće Trojke i opoziciji iz Federacije BiH, koju predvode Stranka demokratske akcije na čelu s Bakirom Izetbegovićem i Demokratska fronta koju vodi Željko Komšić.
Neki zastupnici smatraju da su izmjene Izbornog zakona BiH samo izlika HDZ-u BiH za odbijanje ulaska opozicije iz RS-a u vlast, jer su sve parlamentarne stranke iz Republike Srpske ranije jasno rekle da će podržati svaki dogovor o izmjeni Izbornog zakona koji se postigne u Federaciji BiH.
Jedini uvjet koji su stranke iz RS-a postavile je da se član Predsjedništva BiH iz ovog entiteta mora birati direktno na izborima, odbacujući mogućnost da se sva tri člana biraju indirektno u Parlamentu BiH.
"Samo su naivni mogli vjerovati da će se Čović tako lako odreći Dodika. Opozicija iz RS-a je prevarena", kazao je za RSE Šerif Špago, zastupnik Stranke demokratske zajednice (SDA) koja je do izbora 2022. godine činila vlast sa HDZ-om i SNSD-om.
Špago smatra da je BiH u pat poziciji koja će se odužiti i nakon izbora 2026. godine, te da bez "izbornog zakona po mjeri HDZ-a BiH ili jakog pritiska iz EU" neće doći do bilo kakvog imenovanja nedostajućeg ministra sigurnosti, čime bi se odblokirao rad Vijeća ministara BiH.
"Čović sad ima svog zamjenika ministra sigurnosti BiH koji upravlja i procesima iz oblasti sigurnosti [Ivica Bošnjak koji vodi ministarstvo nakon ostavke Nenada Nešića], a s Dodikom upravlja i svim drugim procesima, od finansija u cijeloj zemlji preko imenovanja pa nadalje", kazao je Špago za RSE.
Kako je došlo do paralize državne vlasti?
Stranke Trojke, te opozicija iz Federacije BiH i Republike Srpske za politička previranja i blokade vide u postupcima predsjednika RS-a Milorada Dodika.
Dodik i vlasti RS-a za sve krive međunarodnu zajednicu predvođenu Sjedinjenim Američkim Državama, visokog predstavnika (OHR) Christiana Schmidta kojeg smatraju nelegitimnim, te Ustavni sud i Sud BiH koje optužuje za pristranost.
Dodik je u februaru ove godine nepravosnažno osuđen na godinu zatvora i zabranjeno mu je bavljenje politikom šest godina zbog potpisivanja separatističkih zakona koji su u suprotnosti s Daytonskim mirovnim sporazumom. Njegovi advokati su se žalili na presudu i konačna odluka Suda BiH se još očekuje.
Potom je Dodik, s premijerom RS-a Radovanom Viškovićem i predsjednikom entitetske Narodne skupštine RS-a Nenadom Stevandićem osumnjičen za rušenje ustavnog poretka BiH.
RS je izglasao zakone kojima se pokušao zabraniti rad državnih policijskih i pravosudnih institucija u ovom entitetu. Primjenu tih zakona je suspendirao Ustavni sud BiH.
Unatoč raspisanoj potjernici i pokušajima državne policije da ih uhapsi, politički vrh RS-a je i dalje na slobodi, zaštićen teško naoružanim policijskim jedinicama.
Kao odgovor, visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, odgovoran za nadzor provedbe Daytonskog mirovnog sporazuma i ima ovlasti nametanja zakona i smjene političara koji potkopavaju stabilnost države, zaustavio je sva budžetska izdvajanja Dodikovom SNSD i njegovom savezniku, Stevandićevoj Ujedinjenoj Srpskoj.
