Vlasti Srbije dale su rok do petka Vladi Crne Gore da uplati milion i po eura za zakup vile "Crnogorka" u Beogradu gdje je sjedište crnogorske ambasade.
U Ministarstvu spoljnih poslova Crne Gore nisu željeli da dodatno komentarišu najavu iz Srbije da Vlada Crne Gore ima rok do petka da plati zakupninu vile u kojoj je smještana crnogorska ambasada, a u suprotnom će biti podnijeta tužba za iseljenje i naknadu svih dugova i troškova.
Problem zakupa vile "Crnogorka" u Beogradu, gdje je sjedišta ambasade Crne Gore, otvoren je odmah pošto je zvanična Crna Gora uspostavila diplomatske odnose sa Kosovom.
Na adresu Crne Gore iz Beograda je stigao oštar demarš i račun od milion i po eura za trogodišnje korišćenje vile.
Iz crnogorskog Ministarstva spoljnih poslova je ovim povodom ranije saopšteno da bi se pitanje statusa vile "Crnogorka" moglo riješiti u okviru konačnog sporazuma o sukcesiji između Crne Gore i Srbije, a na šta je iz Beograda stigla sasvim suprotna ocjena da u tom slučaju ne postoji pitanje sukcesije jer je nakon raspada državne zajednice Srbija i Crna Gora Srbija postala nasljednik državne zajednice i vlasnik svih nepokretnosti na svojoj teritoriji.
Pojašnjavajući za naš radio najavu mogućnosti da od petka srpsko pravobranilaštvo podnese tužbu za iseljenje osoblja iz vile „Crnogorka“ i naknadu svih dugova i troškova, pomoćnik direktora za imovinu Srbije Srboljub Panić kaže da je to hipotetična mogućnost do koje neće doći.
„Ono što su možda malo drugačije preneli, kao teoretski moguću varijantu, u koju ja lično ne verujem imajući u vidu sve okolnosti i odnose dve države, da se radi o dve države, a to je kao i sa svakom fakturom kojom se potražuje novac i koja dospeva i postoji pravna mogućnost sudske zaštite. Ja lično ne verujem u takvu mogućnost, ali ona hipotetički i teoretski postoji“.
Odgovarajući na naše pitanje da li postoji ugovor između Vlade Crne Gore i nadležnih u Srbiji o zakupu vile u iznosu od 35.000 eura mjesečno, odnosno milion i po eura za tri godine, Panić kaže da ugovor ne postoji.
„Ne postoji ugovor i do cene i iznosa zakupnine se došlo na osnovu cenovnika Diposa. Dipos je preduzeće u Srbiji osnovano od strane Vlade republike Srbije koje se upravo bavi poslovima izdavanja rezidencija i rezidencijalnih objekata za smeštaj stranih diplomatsko konzularnih predstavništava. Cena je utvrđena na osnovu postojećeg cenovnika Diposa i na osnovu toga izračunato i retroaktivno dugovanje po istom kriterijumu.“
Panić: Slažem se sa vama da tu fali jedna karika, ali ja pretpostavljam da je upravo ta faktura ustari inicijativa i poziv da se, ako ni o čemu drugom, bar o ceni razgovara na nivou Republike Srbije i Vlade Crne Gore.
PRAVNO "ŠKAKLJIVE" STVARI
Ipak u slučaju upućivanja tužbe za iseljenje iz ambasade i naplatu troškova zakupa od strane Srbije prema Crnoj Gori, profesor Blagota Mitrić kaže da u tom sporu postoji više problema koje bi trebalo prethodno riješiti. Jedan od njih je i nadležnost suda:
"Što se tiče dugovanja Crne Gore radi korišćenja vile "Crnogorka" vrlo je indikativno, ne samo politički, već i pravno, da se to pitanje poteže poslije tri, četiri godine ili ne znam koliko se ta vila koristi za potrebe Crne Gore. To je jedno teško pravno pitanje, a što je mnogo važnije je pitanje nadležnosti suda i mjerodavnog prava. Tu se prethodno postavljaju dva pitanja. Koji je sud nadležan i koje je pravo mjerodavno za rješavanje tog spora pošto Srbija prijeti sa tužbom? Bez obzira na to, iako postoje neka pravila međunarodnog privatnog prava da je za nepokretnost uvijek nadležan sud države na čijoj se teritoriji nalazi ta nepokretnost i da se uvijek primjenjuje pravo one države na čijoj se teritoriji nalazi ta nepokretnost, to je jedno univerzalo pravilo, ali ima i izuzetaka. Recimo, to je diplomatsko predstavništvo i oni imaju, takozvanu, eksteritorijalnost. Tu bih tako i da sam ispred Crne Gore zastupnik istakao taj prigovor."
Profesor Mitrić takođe kaže da postoji problem sukcesije koja nije završena.
"A onda bih naročito istakao jedan prigovor materijalno pravne prirode, a to je prigovor sukcesije jer Srbija se drugim bivšim republikama SFRJ razdvajala sukcesijom, vraćala se imovina i ne znam koji su sve principi bili, tako da pošto je to diplomatsko predstavništvo, pošto ima karakter ex teritorijalne prirode, a to znači da se to smatra dio teritorije Crne Gore, onda su tu stvari vrlo pravno "škakljive" koje bi mogle da budu veoma korisne kao protivargument tužbi," kaže Mitrić.
Vilu "Crnogorka" potražuje i Jelisaveta Karađorđević koja je uputila zahtjev Vladi Srbije za povraćaj te imovine oduzete nakon Drugog svjetskog rata.
Očigledno je da se ovaj spor neće početi rješavati sve dok se u zemlju ne vrati ministar spoljnih poslova Milan Roćen i premijer Milo Đukanović koji se nalaze u Sjedinjenim Američkim Državama.
U Ministarstvu spoljnih poslova Crne Gore nisu željeli da dodatno komentarišu najavu iz Srbije da Vlada Crne Gore ima rok do petka da plati zakupninu vile u kojoj je smještana crnogorska ambasada, a u suprotnom će biti podnijeta tužba za iseljenje i naknadu svih dugova i troškova.
Problem zakupa vile "Crnogorka" u Beogradu, gdje je sjedišta ambasade Crne Gore, otvoren je odmah pošto je zvanična Crna Gora uspostavila diplomatske odnose sa Kosovom.
Na adresu Crne Gore iz Beograda je stigao oštar demarš i račun od milion i po eura za trogodišnje korišćenje vile.
Iz crnogorskog Ministarstva spoljnih poslova je ovim povodom ranije saopšteno da bi se pitanje statusa vile "Crnogorka" moglo riješiti u okviru konačnog sporazuma o sukcesiji između Crne Gore i Srbije, a na šta je iz Beograda stigla sasvim suprotna ocjena da u tom slučaju ne postoji pitanje sukcesije jer je nakon raspada državne zajednice Srbija i Crna Gora Srbija postala nasljednik državne zajednice i vlasnik svih nepokretnosti na svojoj teritoriji.
Pojašnjavajući za naš radio najavu mogućnosti da od petka srpsko pravobranilaštvo podnese tužbu za iseljenje osoblja iz vile „Crnogorka“ i naknadu svih dugova i troškova, pomoćnik direktora za imovinu Srbije Srboljub Panić kaže da je to hipotetična mogućnost do koje neće doći.
„Ono što su možda malo drugačije preneli, kao teoretski moguću varijantu, u koju ja lično ne verujem imajući u vidu sve okolnosti i odnose dve države, da se radi o dve države, a to je kao i sa svakom fakturom kojom se potražuje novac i koja dospeva i postoji pravna mogućnost sudske zaštite. Ja lično ne verujem u takvu mogućnost, ali ona hipotetički i teoretski postoji“.
Odgovarajući na naše pitanje da li postoji ugovor između Vlade Crne Gore i nadležnih u Srbiji o zakupu vile u iznosu od 35.000 eura mjesečno, odnosno milion i po eura za tri godine, Panić kaže da ugovor ne postoji.
PANIĆ: Slažem se sa vama da tu fali jedna karika, ali ja pretpostavljam da je upravo ta faktura ustari inicijativa i poziv da se, ako ni o čemu drugom, bar o ceni razgovara na nivou Republike Srbije i Vlade Crne Gore.
„Ne postoji ugovor i do cene i iznosa zakupnine se došlo na osnovu cenovnika Diposa. Dipos je preduzeće u Srbiji osnovano od strane Vlade republike Srbije koje se upravo bavi poslovima izdavanja rezidencija i rezidencijalnih objekata za smeštaj stranih diplomatsko konzularnih predstavništava. Cena je utvrđena na osnovu postojećeg cenovnika Diposa i na osnovu toga izračunato i retroaktivno dugovanje po istom kriterijumu.“
RSE: Ostaje samo nejasno, ako je uspostavljen račun preduzeća koje gazduje i izdaje diplomatska predstavništva, pretpostavka je da se zakupac treba složiti sa tim iznosom prije nego što se saopšti ta cifra?
Panić: Slažem se sa vama da tu fali jedna karika, ali ja pretpostavljam da je upravo ta faktura ustari inicijativa i poziv da se, ako ni o čemu drugom, bar o ceni razgovara na nivou Republike Srbije i Vlade Crne Gore.
PRAVNO "ŠKAKLJIVE" STVARI
Ipak u slučaju upućivanja tužbe za iseljenje iz ambasade i naplatu troškova zakupa od strane Srbije prema Crnoj Gori, profesor Blagota Mitrić kaže da u tom sporu postoji više problema koje bi trebalo prethodno riješiti. Jedan od njih je i nadležnost suda:
"Što se tiče dugovanja Crne Gore radi korišćenja vile "Crnogorka" vrlo je indikativno, ne samo politički, već i pravno, da se to pitanje poteže poslije tri, četiri godine ili ne znam koliko se ta vila koristi za potrebe Crne Gore. To je jedno teško pravno pitanje, a što je mnogo važnije je pitanje nadležnosti suda i mjerodavnog prava. Tu se prethodno postavljaju dva pitanja. Koji je sud nadležan i koje je pravo mjerodavno za rješavanje tog spora pošto Srbija prijeti sa tužbom? Bez obzira na to, iako postoje neka pravila međunarodnog privatnog prava da je za nepokretnost uvijek nadležan sud države na čijoj se teritoriji nalazi ta nepokretnost i da se uvijek primjenjuje pravo one države na čijoj se teritoriji nalazi ta nepokretnost, to je jedno univerzalo pravilo, ali ima i izuzetaka. Recimo, to je diplomatsko predstavništvo i oni imaju, takozvanu, eksteritorijalnost. Tu bih tako i da sam ispred Crne Gore zastupnik istakao taj prigovor."
Profesor Mitrić takođe kaže da postoji problem sukcesije koja nije završena.
"A onda bih naročito istakao jedan prigovor materijalno pravne prirode, a to je prigovor sukcesije jer Srbija se drugim bivšim republikama SFRJ razdvajala sukcesijom, vraćala se imovina i ne znam koji su sve principi bili, tako da pošto je to diplomatsko predstavništvo, pošto ima karakter ex teritorijalne prirode, a to znači da se to smatra dio teritorije Crne Gore, onda su tu stvari vrlo pravno "škakljive" koje bi mogle da budu veoma korisne kao protivargument tužbi," kaže Mitrić.
Vilu "Crnogorka" potražuje i Jelisaveta Karađorđević koja je uputila zahtjev Vladi Srbije za povraćaj te imovine oduzete nakon Drugog svjetskog rata.
Očigledno je da se ovaj spor neće početi rješavati sve dok se u zemlju ne vrati ministar spoljnih poslova Milan Roćen i premijer Milo Đukanović koji se nalaze u Sjedinjenim Američkim Državama.
