Pet godina otkako je gurnut u stečaj i prodan zagrebačkoj kompaniji koja se spominje u aferi sa ukrajinskim naoružanjem, nekadašnji gigant vojne industrije u Bosni i Hercegovini mogao bi postati predmet istrage u novoformiranom uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala.
Stečaj u tvornici eksploziva i raketnog goriva Vitezit u srednjoj Bosni obilježile su od 2019. brojne žalbe i kaznene prijave povjerilaca, koji su upozoravali na propuste, poput nezakonite prodaje države imovine.
U istragu je trenutno uključena Federalna uprava policije, u okviru predmeta formiranog u kantonalnom Tužilaštvo u Travniku.
Iz kantonalnog tužilaštva su za Radio Slobodna Evropa (RSE) naveli da su do sada saslušavani svjedoci, prikupljana dodatna dokumentacija, kao i da je zatražena međunarodna pravna pomoć iz Turske i Češke.
Ne iznoseći detalje na šta se odnosi zahtjev za pomoć, kažu da će predmet biti proslijeđen posebnom tužilačkom odjelu, kolokvijalno nazvanom "federalni USKOK", po uzoru na Ured za suzbijanje korupcije u Hrvatskoj, procijenit će je li taj slučaj u njegovoj nadležnosti.
Najperspektivniji dio Vitezita, namijenjen proizvodnji nitroglicerina i plastičnog eksploziva, prodan je koncem 2022., za oko pet i pol miliona eura, zagrebačkom "WDG prometu", kompaniji Matiasa Zubaka, sina hrvatskog trgovca oružjem Zvonka Zubaka.
Ta kompanija je, u međuvremenu, ušla u krug tvornice, iako do danas nije zvanično uknjižila vlasništvo, obzirom da je utvrđeno da se radi o državnoj imovini koja je pod zabranom prodaje i raspolaganja.
Prodaja tvornice u Vitezu spominjala se proteklih godina i nakon pokretanja međunarodne istrage zbog nestanka ukrajinskog novca za naoružanje, u koju je bila uključena i BiH.
Zagrebačka kompanija, koja je kupila Vitezit, bila je angažirana u nabavi tog naoružanja koje Kijevu nikada nije isporučeno za odbranu od ruske invazije, o čemu je ranije pisao RSE.
Tužba zbog prodaje države imovine
Do ratnih 90-ih, Vitezit je bio jedna od najvećih tvornica za proizvodnju raketnog goriva i eksploziva u Evropi, sa oko 3.000 radnika. Njegovi pogoni su ostali, uglavnom, neoštećeni i tokom rata u BiH.
Po okončanju sukoba, tvornicom su upravljali kadrovi Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH i Stranke demokratske akcije (SDA), a u njenom krugu osnovano je 12 firmi "kćerki".
Pod nerasvjetljenim okolnostima, Vitezit je krajem 2009. i početkom 2010. ostao bez vrijednih postrojenja iz vojnog pogona, a istrage o njihovom nestanku, kao i navode da su prebačeni u Srbiju, završile su bez rezultata.
Od 2003. bavio se isključivo proizvodnjom privrednog eksploziva. Ssuočen s milionskim dugovima, blokiranom proizvodnjom i računima, 2019. godine poslan je u stečaj, odlukom Vlade Federacije BiH kao većinskog vlasnika.
Tri godine poslije, prodan je zagrebačkom "WDG prometu", koja je u međuvremenu otvorila istoimenu firmu u Vitezu. Registrirana je kao društvo za proizvodnju, promet i usluge, a u registru kompanija navedeno je da ima jednog zaposlenika.
Uslijedila je sudska odluka kojom je "WDG-u" odobreno preuzimanje imovine, ali je sve zaustavio zemljižnoknjižni ured koji je odbio knjiženje, uz obrazloženje da se radi o državnoj imovini.
Zbog svega je reagiralo Pravobranilaštvo BiH koje je pred Općinskim sudom u Travniku krajem prošle godine pokrenulo tužbu protiv Vitezita u stečaju i "WDG prometa".
Zatražilo je poništavanje presude o prodaji imovine Vitezita, a predložilo je i mjere osiguranja s ciljem zabrane raspolaganja nekretninama Vitezita.
Unatoč tome, "WDG promet" je ušao u posjed u Vitezitu, gdje se do danas nalazi.
Zakonom koji je u BiH 2005. nametnuo visoki predstavnik, zabranjeno je raspolaganje državnom imovinom do donošenja državnog zakona koji će regulirati to pitanje, što do danas nije urađeno.
Na upit za razgovor o budućim poslovnim koracima u Vitezitu, imajući u vidu da im je blokirano knjiženje vlasništva, iz kompanije "WDG promet" nisu odgovorili.
U ranijim izjavama za RSE isticali su da je situacija s knjiženjem imovine, tek, formalnost i da su uvjereni u brzo rješavanje problema. Također, prethodnih godina su najavljivali milionske investicije u ponovno pokretanje proizvodnje.
Ugrožena imovina
Najveći broj krivičnih prijava protiv aktera stečajnog postupka podnio je Mario Lujić, jedan od povjerilaca Vitezita, koji tvrdi da je taj proces proveden nezakonito i da prodaja mora biti poništena.
"Prvo, to je državna imovina. Suprotno odluci Vlade FBiH iz aprila 2020. proveli su likvidaciju, umjesto reorganizacije. Sada uništavaju zgrade, kotlovnicu, pogone, sijeku šumu u krugu fabrike", tvrdi on za RSE.
RSE nije mogao dobiti zvaničnu informaciju o stanju imovine Vitezita, te trenutnim djelatnostima kompanije "WDG promet", obzirom da Vlada Federacije BiH nije odgovorila na upit, kao ni stečajna upravnica ni zagrebačka kompanija.
O sigurnosti imovine Vitezita, trebalo je biti raspravljano 23. aprila na vanrednoj sjednici odbora povjerilaca "Vitezita", ali za nju nije bilo kvoruma, jer većina članova nije bila prisutna.
U dopisu koji su stečajnom sucu neki od njih uputili, navedeno je da je sjednica suvišna, imajući u vidu spor koji je pokrenulo Pravobranilaštvo BiH, te da je neophodno da kompanija "WDG promet" napusti Vitezit.
Također, upozorili su na sigurnosnu situaciju, koja je osobito ugrožena "nezakonitim uvođenjem WDG prometa u posjed".
"Nemaju suglasnost Vlade Federacije BiH, nemaju nikakve dozvole i smatram da je takav način uvođenja u posjed nelegalan", kazala je za RSE Vlatka Mlakić, bivša Vitezitova radnica i članica odbora povjerilaca.
Ona je bila među članovima odbora povjerilaca koji su od stečajnog suca, također, tražili formiranje komisije, sastavljenu od bivših radnika koji bi u prisutnosti policije popisali imovinu Vitezita.
No, iz zapisnika sjednice od 23. aprila, u koji je RSE imao uvid, proizilazi da je, u prisustvu stečajnog suca, stečajne upravnice i predsjednika odbora povjerilaca, ipak, raspravljano o sigurnosnim pitanjima imovine Vitezita.
Tako je, uz ostalo, upozoreno na opasnost od nestanka imovine i da je potrebno da se angažira Vlada Federacije BiH.
Također, spomenut je i aprilski sastanak stečajnih aktera s predstavnicima Vlade Federacije BiH iz koje su, navodno, stava da je potrebno otvoriti razgovor sa kupcem "o povlačenju iz procesa".
U zapisniku sa sjednice navedeno je i da kompanija "WDG promet" do danas nije platila porez na promet nekretninama, što je jedan od uvjeta za podnošenje zahtjeva za upis u zemljišne knjige.
Novac od prodaje Vitezita, odlukom stečajnog suca zamrznut je na bankovnom računu Vitezita u stečaju i njegovo trošenje je zabranjeno.
Stečajna upraviteljica je na sjednici Odbora, kako se navodi u zapisniku, ukazala da Vitezit u stečaju nema novac za isplatu plaća preostalim radnicima u osiguranju, kao ni računa za električnu energiju.
U kaznenim prijava koje su podnošene nakon prodaje Vitezita, također, se spominje da kompanija "WDG promet" nema odobrenje za rad u namjenskoj industriji, kao i da je prodajom prekršen Zakon o stranim ulaganjima u BiH.
Prema Zakonu o stranim ulaganjima BiH inozemni kupac ne može biti vlasnik više od 49 posto firme koja se bavi proizvodnjom i prodajom oružja, municije i eksploziva za vojnu upotrebu. Za veći udio vlasništva, u ovom slučaju suglasnost mora dati Vlada Federacije BiH.
Kupac je, također, obavezan nastaviti poslovanje u oblasti namjenske industrije, za šta mora imati dozvolu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i suglasnost Vlade Federacije BiH.
Iz resornog federalnog Ministarstva energije, rudarstva i industrije nisu odgovorili na upit RSE da li je "WDG promet" dobio suglasnost za djelatnosti u oblasti namjenske industrije i na koji način planiraju riješiti probleme u Vitezitu.
Nestanak ukrajinskog novca
S jednom ukrajinskom i nekoliko evropskih kompanija, kupac Vitezita spominjao se i u aferi o nestanku novca za ukrajinsko naoružanje.
Za odbranu od ruske invazije, ukrajinsko Ministarstvo odbrane je u oktobru 2022. naručilo 100.000 granata i za to platilo oko 36 miliona dolara. No, naoružanje nikada nije isporučeno, a Ukrajina je pokrenula sudski postupak za povrat novca.
Iz firme "WDG promet" ranije je potvrđeno da su bili uključeni u posao nabavke, ali da im je ukrajinski novac, ukupno 5,6 miliona eura, ukraden s računa u jednoj češkoj štedionici.
Za krađu su optužili uposlenike štedionice, iz koje su, pak, odgovorili tvrdnjom da je novcem namijenjenim za ukrajinsko naoružanje "kupljena tvornica Vitezit".
Uz Ukrajinu, istraga zbog nestanka novca pokrenuta je i u Češkoj, a pridružile su joj se policijske i pravosudne institucije u BiH, na zahtjev Europola.
Iz Kantonalnog tužilaštva u Travniku tvrde za RSE da su pružili međunarodnu pravnu pomoć Nacionalnoj agenciji za organizovani kriminal u Pragu, kojoj su dostavljeni određeni podaci od banaka u BiH.
Na upit šta je urađeno tokom istrage, iz češke agencije su za RSE naveli da o konkretnim slučajevima ne mogu govoriti.