Iako je Ustavni sud BiH, krajem prošle sedmice, donio Odluku o obustavi primjene zakona o katastru RS, do konačne odluke o njegovoj ustavnosti Vlada RS je donijela Uredbu o vođenju evidencija o nekretninama i pravima na nekretnine. Tako će republička ustanova za geodetske poslove evidenciju voditi sve dok traje obustava, odnosno da se primjena Zakona uprkos odluci ustavnog suda i dalje nastavlja. Klub Bošnjaka u Vijeću naroda izražava zabrinutost.
Odluku da Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS nastavlja sa vođenjem evidencije o nekretninama i pravima nad njima Vlada RS pravda time da bi primjenom odluke Ustavnog suda BiH građani i strani investitori ne bi mogli ostvarivati svoja prava vezana za zemljišnu administraciju. Predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić smatra da bi obustavljanje primjene Zakona o katastru RS moglo izazvati niz praktičnih posljedica, ali da su im ruke vezane.
''Mi kao zakonodavac sad više ništa ne možemo i preduzeti s obzirom da je Zakon stavljen pod led, možemo samo stajati i čekati, a praktični problemi će se pojavljivati'', navodi Radojičić.
Ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Srebrenka Golić navodi kako bi primjenom odluke Ustavnog suda na udar došao i budžet RS.
''Prilikom izdavanja građevinske dozvole podnosilac zahtjeva uplaćuje takse i nadoknade u budžet, a ako ne mogu da vodim postupak, znači i lokacijsko odobrenje za građenje znači nema ni priliva, jer neće moći da dokaže vlasništvo nad zemljištem'', kaže Golić.
Obustavu primjene zakona Ustavni sud BiH donio je nakon zahtjeva za ocjenom njegove ustavnosti od strane bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića koji je, između ostalog, naveo da cilj donošenja tog zakona očigledno nije da se omogući kontrola korištenja imovine u skladu s općim interesima, odnosno da se osigura naplata poreza ili drugih doprinosa ili kazni, već da se liši imovine svaka osoba koja nije u posjedu te imovine, što najviše pogađa povratnike i one koji nisu u prilici uknjižiti imovinu.
Tako bi se moglo dogoditi da to učini onaj ko je trenutno u njenom posjedu i ko nema nikakvo pravo na nju. Izetbegovićevu zabrinutost dijeli i delegat iz reda Hrvatskog naroda u Vijeću naroda RS Tomislav Tomljanović, koji kaže kako prebacivanje katastarstog materijala iz sudova u upravu za geodetske poslove teče neometano, te da se Zakon o katastru i pored zabrane očito provodi.
''Teško je sad prognozirat koliko će biti pravno valjano, to što se bude obavilo u međuvremenu, ako se nešto obavi. U svakom slučaju je to dokaz da se ignorira Ustavni sud BiH kao države, a kao drugo život u apsolutnoj pravnoj nesigurnosti'', smatra Tomljanović.
I u klubu Bošnjaka Vijeća naroda RS izražavaju duboku zabrinutost, kaže predsjednik Mujo Hadžiomerović.
Ustavni sud BiH - fotografija iz arhive
''Da li je, pitam se, moguće da se jednom Uredbom Vlade RS može derogirati odluka Ustavnog suda BiH. Cijelo vrijeme smo se borili da gruntovnica ne pređe u organ uprave, a da ostane, a da ostane pri sudu i evo vidite zaista se dešavaju neshvatljive stvari'', kazao je Hadžiomerović.
Savjetnik za povratak i dijasporu bošnjačkog člana Predsjedništva BiH i bivši predsjednik Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda Edin Ramić kaže kako mora postojati način da građani ne trpe, ali ne ignorišući odluke Ustavnog suda.
Sve je rezultat toga što je Uprava za geodetske i imovinskopravne poslove u RS-u počela primjenu zakona, a da nije sačekala krajnji ishod ucjene ustavnosti, čime je ugrozila pravni promet, navodi Ramić.
''Svako dalje nepoštivanje odluke Ustavnog suda BiH predstavlja krivično djelo. Tražiti neke alternative u provođenju odredbi koje su stavljene van snage jednostavno neće biti moguće. Republička geodetska uprava za imovinsko pravne poslove nije trebala žuriti sa primjenom Zakona o katastru u vremenu u kojem je bilo jasno da njegova primjena neće biti moguća dok se ne riješe sve kontroverze koje su pratile usvajanje tog zakona'', kaže Ramić.
Iz Kluba Bošnjaka nedavno je upozoreno kako je primjena ovog zakona udar na imovinu, jer zbog ratnih dešavanja, ogroman broj bošnjačkog naroda živi izvan Republike Srpske. Još jedan od problema jeste i pitanje da li Zakon o privatizaciji državnih stanova RS vrijeđa vitalni nacionalni interes Bošnjaka.
Mnogi nisu bili u stanju da podnesu zahtjev za vraćanje stana u posjed do 29. jula 2001. godine, niti da otkupe stan na kojem su imali stanarsko pravo, te je zatraženo da se rok za posnošenje zahtjeva produži do 2015. Ustavni sud RS kojem je upućen zahtjev će se o njemu očitovati u narednih mjesec dana. Hadžiomerović koji je u ime kluba i uputio zahtjev navodi kako je donošenje svih zakona koji su u direktnoj vezi sa imovinom uključujući i onaj o katastru mahom na štetu povratnika.
''Svi zakoni koji su bili na dnevnom redu rade u velikoj mjeri da preuzmu vlasništvo Bošnjaka. Mi smo jako zabrinuti i očekujemo u novembru tu javnu raspravu po apelaciji o državnoj imovini. Novembar će reći hoće li i u kojoj mjeri biti države u punom njenom kapacitetu ili u ovom nastojanju da je što više oslabe ili u nekom vremenu da naprave disoluciju, kako oni to često kroz zakone i ispoljavaju, pa i kroz ovaj Zakon o katastru'', kaže Hadžiomerović.
Na Zakon o katastru RS, podsjetimo, blagonaklono ne gleda ni OHR. Ono što je jedna od glavnih opasnosti jeste da bi se njegovom primjenom koja iz sudskog pitanja prelazi u domen političkog dođe do promjene vlasništva nad državnom imovinom, koja bi se onda mogla uknjižiti na entitete.
Odluku da Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS nastavlja sa vođenjem evidencije o nekretninama i pravima nad njima Vlada RS pravda time da bi primjenom odluke Ustavnog suda BiH građani i strani investitori ne bi mogli ostvarivati svoja prava vezana za zemljišnu administraciju. Predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić smatra da bi obustavljanje primjene Zakona o katastru RS moglo izazvati niz praktičnih posljedica, ali da su im ruke vezane.
''Mi kao zakonodavac sad više ništa ne možemo i preduzeti s obzirom da je Zakon stavljen pod led, možemo samo stajati i čekati, a praktični problemi će se pojavljivati'', navodi Radojičić.
Ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Srebrenka Golić navodi kako bi primjenom odluke Ustavnog suda na udar došao i budžet RS.
''Prilikom izdavanja građevinske dozvole podnosilac zahtjeva uplaćuje takse i nadoknade u budžet, a ako ne mogu da vodim postupak, znači i lokacijsko odobrenje za građenje znači nema ni priliva, jer neće moći da dokaže vlasništvo nad zemljištem'', kaže Golić.
Obustavu primjene zakona Ustavni sud BiH donio je nakon zahtjeva za ocjenom njegove ustavnosti od strane bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića koji je, između ostalog, naveo da cilj donošenja tog zakona očigledno nije da se omogući kontrola korištenja imovine u skladu s općim interesima, odnosno da se osigura naplata poreza ili drugih doprinosa ili kazni, već da se liši imovine svaka osoba koja nije u posjedu te imovine, što najviše pogađa povratnike i one koji nisu u prilici uknjižiti imovinu.
Tako bi se moglo dogoditi da to učini onaj ko je trenutno u njenom posjedu i ko nema nikakvo pravo na nju. Izetbegovićevu zabrinutost dijeli i delegat iz reda Hrvatskog naroda u Vijeću naroda RS Tomislav Tomljanović, koji kaže kako prebacivanje katastarstog materijala iz sudova u upravu za geodetske poslove teče neometano, te da se Zakon o katastru i pored zabrane očito provodi.
''Teško je sad prognozirat koliko će biti pravno valjano, to što se bude obavilo u međuvremenu, ako se nešto obavi. U svakom slučaju je to dokaz da se ignorira Ustavni sud BiH kao države, a kao drugo život u apsolutnoj pravnoj nesigurnosti'', smatra Tomljanović.
I u klubu Bošnjaka Vijeća naroda RS izražavaju duboku zabrinutost, kaže predsjednik Mujo Hadžiomerović.
Savjetnik za povratak i dijasporu bošnjačkog člana Predsjedništva BiH i bivši predsjednik Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda Edin Ramić kaže kako mora postojati način da građani ne trpe, ali ne ignorišući odluke Ustavnog suda.
Sve je rezultat toga što je Uprava za geodetske i imovinskopravne poslove u RS-u počela primjenu zakona, a da nije sačekala krajnji ishod ucjene ustavnosti, čime je ugrozila pravni promet, navodi Ramić.
''Svako dalje nepoštivanje odluke Ustavnog suda BiH predstavlja krivično djelo. Tražiti neke alternative u provođenju odredbi koje su stavljene van snage jednostavno neće biti moguće. Republička geodetska uprava za imovinsko pravne poslove nije trebala žuriti sa primjenom Zakona o katastru u vremenu u kojem je bilo jasno da njegova primjena neće biti moguća dok se ne riješe sve kontroverze koje su pratile usvajanje tog zakona'', kaže Ramić.
Iz Kluba Bošnjaka nedavno je upozoreno kako je primjena ovog zakona udar na imovinu, jer zbog ratnih dešavanja, ogroman broj bošnjačkog naroda živi izvan Republike Srpske. Još jedan od problema jeste i pitanje da li Zakon o privatizaciji državnih stanova RS vrijeđa vitalni nacionalni interes Bošnjaka.
Mnogi nisu bili u stanju da podnesu zahtjev za vraćanje stana u posjed do 29. jula 2001. godine, niti da otkupe stan na kojem su imali stanarsko pravo, te je zatraženo da se rok za posnošenje zahtjeva produži do 2015. Ustavni sud RS kojem je upućen zahtjev će se o njemu očitovati u narednih mjesec dana. Hadžiomerović koji je u ime kluba i uputio zahtjev navodi kako je donošenje svih zakona koji su u direktnoj vezi sa imovinom uključujući i onaj o katastru mahom na štetu povratnika.
''Svi zakoni koji su bili na dnevnom redu rade u velikoj mjeri da preuzmu vlasništvo Bošnjaka. Mi smo jako zabrinuti i očekujemo u novembru tu javnu raspravu po apelaciji o državnoj imovini. Novembar će reći hoće li i u kojoj mjeri biti države u punom njenom kapacitetu ili u ovom nastojanju da je što više oslabe ili u nekom vremenu da naprave disoluciju, kako oni to često kroz zakone i ispoljavaju, pa i kroz ovaj Zakon o katastru'', kaže Hadžiomerović.
Na Zakon o katastru RS, podsjetimo, blagonaklono ne gleda ni OHR. Ono što je jedna od glavnih opasnosti jeste da bi se njegovom primjenom koja iz sudskog pitanja prelazi u domen političkog dođe do promjene vlasništva nad državnom imovinom, koja bi se onda mogla uknjižiti na entitete.