Sistem EU za bezbednost hrane drugi put u julu upozorio je na ozbiljan rizik u proizvodima iz Srbije.
Ovaj put pronađen je virus hepatitisa A u smrznutom bobičastom voću. Ono je povučeno sa nemačkog tržišta.
Institucije u Srbiji još se ne oglašavaju nakon objave da je bobičasto voće iz Srbije povučeno sa tržišta Nemačke.
Sistem EU za brzo uzbunjivanje i obaveštavanje o hrani (RASFF), koji je upozorio da hrana iz Srbije nije bezbedna za upotrebu u EU omogućava brzu razmenu informacija o bezbednosti hrane i preduzimanje hitnih mera.
RASFF je početkom jula upozorio na prisustvo bakterije listeria u proizvodima od ribe. I ovaj slučaj i slučaj prisustva hepatitisa A u bobičastom voću označeni su u sistemu kao "ozbiljan" rizik.
Srbija od 2013. može da primi obaveštenja ovog sistema o spornoj hrani koja je u Srbiju uvezena iz EU ili je iz Srbije izvezena.
Goran Papović, predsednik Nacionalne organizacije za zaštitu potrošača u Srbiji, smatra da su javnosti nedovoljno dostupne informacije o tome šta su institucije preduzele povodom obaveštenja RASFF.
"Te informacije moraju da budu javno dostupne i blagovremene, a ne da se mi kao udruženje potrošača bavimo istraživačkim novinarstvom i tražimo informacije (o spornim proizvodima) na sajtu RASFF, nego da nas ministarstvo obavesti o tome", kaže Papović.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede nije odgovorilo na upit RSE o ovom slučaju, između ostalog, da li se zaraženo voće nalazi u prodaji u Srbiji i šta su sve inspekcije preduzele nakon upozorenja EU.
Ministarstvo poljoprivrede se kao nadležno ministarstvo poslednji put po pitanju obaveštenja RASFF oglasilo u junu povodom navoda da su u Belgiju stigle kontaminirane jagode iz Srbije.
Ministarstvo je navelo da su sporne jagode proizvedene u Albaniji i da je Srbija bila samo zemlja tranzita.
Slučaj hepatitisa A
Na sajtu Evropske unije, u okviru sistema RASFF, 10. jula pojavilo se obaveštenje da je hepatitis A pronađen u mešanom bobičastom voću iz Srbije.
U objavi se navodi da su patogeni mikroorganizmi pronađeni prilikom "službene kontrole na tržištu" u Nemačkoj i da je Nemačka povukla proizvod sa tržišta.
Upozorenje je izdato 10. jula, a navodi se da je uzorak voća uzet 15. maja ove godine.
Hepatitis A poznat je i kao "bolest prljavih ruku".
Agroekonomista i nekadašnji pomoćnik saveznog ministra za poljoprivredu u vreme Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije Milan Prostran kaže da su takva upozorenja na kvalitet voća stizala i pre više decenija.
"Zbog higijenskih i drugih problema u samoj manipulaciji s robom, od prebiranja i pakovanja kada se duboko zamrzne, u manjim hladnjačama obično nastane problem", kaže on dodajući da je nakon upozorenja RASFF nekada potrebno vreme da se utvrdi odgovornost u lancu.
Naime, odgovornost za problem ne mora biti kod proizvođača, već i u procesu skladištenja ili transporta.
Prostran objašnjava da država kontroliše bezbednost hrane prilikom uvoza, ali da se hrana iz Srbije izvozi sa dokumentacijom i sertifikatima koje je tražio uvoznik iz inostranstva, ali da država ne proverava bezbednost te hrane.
"U ovom slučaju kupac (uvoznik iz EU) diktira uslove za sertifikate o kvalitetu koje moraju da ispunjavaju ti proizvodi", kaže on.
Kako funkcioniše kontrola hrane?
Goran Papović, predsednik Nacionalne organizacije za zaštitu potrošača, objašnjava da je u Ministarstvu poljoprivrede takozvana "kontakt tačka" za RASFF.
Reč je o službi koja je organima EU stalno dostupna radi razmene informacija koje se odnose na bezbednost hrane.
"Oni proveravaju i treba da obaveste da li je u Srbiji (sporna) hrana proizvedena ili je samo tranzit", kaže on.
Agroekonomista Milan Prostran kaže da je uloga države važna pre svega kada se hrana uvozi u zemlju.
"Oni su na samoj granici, vi na granici imate fitosanitarnog inspektora i veterinarskog sanitarnog inspektora", objašnjava on.
Kasnije se, prema njegovim rečima, hrana kontroliše i na tržištu.
Ministarstvo poljoprivrede objavilo je u maju Nacrt zakona o službenim kontrolama u lancu proizvodnje hrane koji bi trebalo da se primenjuje od sledeće godine.
Navode da sistem podrazumeva sistem kroz ceo lanac proizvodnje hrane u zemlji "po principu od njive, gde se hrana uzgaja, do trpeze, gde je konzumirana, kao i sistem kontrola hrane iz uvoza".
"Ključna novina je da će službene kontrole biti sprovođene bez prethodne najave, osim u slučajevima gde je najava neophodna i opravdana za potrebe sprovođenja same službene kontrole", navodi se u saopštenju Vlade.
Kako navode, ovim se Srbija usaglašava sa standardima EU.
Goran Papović iz organizacije za zaštitu potrošača objašnjava da i prema važećem zakonu svaki proizvod u Srbiji mora da ima "kod sledljivosti", odnosno da sadrži informaciju o tome ko su akteri u lancu bezbednosti hrane "od njive do trpeze".
"Ako je, na primer, u pitanju meso, mora da postoji informacija na kojoj farmi je stoka uzgajana, čime se hranila, koja je klanica to obradila, ko je distribuirao hranu i u kojoj hladnjači je bila i na kraju u kom trgovinskom lancu. Svi su u tom lancu odgovorni ako dođe do problema", kaže on.
Zakon o bezbednosti hrane propisuje da su svi akteri u poslovanju hranom dužni da uspostave sistem za osiguranje bezbednosti hrane u većini faza proizvodnje, prerade i prometa hrane, odnosno da primenjuju samokontrolu u svom radu.
Slučajevi upozoravanja na hranu iz Srbije
Države EU su tokom 2025. preko sistema RASFF prijavili 19 slučajeva nebezbedne hrane za koju se tvrdi da je stigla iz Srbije.
Od 2020. prijavljeno je 103 slučajeva.
Više prijava ove godine odnosi se na prisustvo aflatoksina uglavnom u proizvodima od soje.
Aflatoksini mogu se, prema navodima institucije EU za bezbednost hrane, pronaći u sušenoj hrani, začinima, proizvodima kao što su kikiriki, koštunjavi plodovi, kukuruz, pirinač, smokve, sirova biljna ulja i kakao zrna "kao rezultat gljivične kontaminacije pre i posle žetve".
"Pošto je poznato da su aflatoksini genotoksični i kancerogeni, izloženost putem hrane treba svesti na što manji nivo", navode iz ove institucije.
Javnost u Srbiji je 2013. godine uznemirila takozvana "Afera aflatoksin" kada je tadašnji sekretar za poljoprivredu pokrajinske vlade Vojvodine Goran Ješić objavio rezultate inspekcijske analize u tom delu zemlje koja je pokazala da 30 uzoraka mleka sadrži 200 odsto više aflatoksina od dozvoljenog nivoa.
U martu iste godine, vlada je donela odluku o povećanju maksimalnog dozvoljenog nivoa aflatoksina u mleku sa 0,05 na 0,5 mikrograma po litru. Dozvoljen nivou u EU sada je 0,05 mikrograma.
Ministar poljoprivrede Srbije Dragan Glamočić rekao je u maju da će Srbija spuštati dozvoljeni nivo aflatoksina u mleku u skladu sa standardima EU, ali da je dozvoljeni nivo od 0,5 "bezbedan po ljude".