Bosna i Hercegovina još uvijek nema Zakon o nelegalno stečenoj imovini. U državnom Parlamentu SDP BiH sprema se po peti put predložiti ovaj zakon, a u RS Vlada ima namjeru u proceduru staviti novi nacrt ovog zakona. No, jedinstvenog stava nema.
Naime, jedni tvrde da je krivično zakonodavstvo već predvidjelo takvu mogućnost i da nema potrebe za posebnim zakonom, dok drugi smatraju da je oduzimanje nelegalno stečene imovine imperativ koji se mora provoditi i mimo sudskih presuda, putem posebnih finansijskih tijela. I dok svako nudi svoj prijedlog, milijardu i po KM u BiH kontrolišu kriminalne skupine, a novac se putem raznih kompanija iznosi iz zemlje.
Mada je međunarodna obaveza BiH da usvoji antikorupcijske zakone, uključujući i onaj o oduzimanju nelegalno stečene imovine, godinama se, što po entitetskim što po državnom Parlamentu, ovi zakoni vraćaju iz procedure.
Nedavno je aktiviran i novi Prijedlog Zakona Vlade RS, koji je, kako tvrdi ministar pravde ovog entiteta Džerard Selman, poboljšan u odnosu na raniji jer neće imati vremensko ograničenje, niti se građani trebaju pribojavati da će oni koji su nelegalno stekli imovinu tokom rata biti amnestirani:
„... pošto postoji mogućnost da se ta imovina i na drugi način provjeri, ali ukoliko je stečena izvršenjem krivičnog djela, onda tu nema mogućnosti da nešto zastari.“
No, u SDS-u tvrde kako se vladinim prijedlogom pokušava legalizovati imovina stečena korupcijom. Pred Narodnu Skupštinu RS ponovno planiraju staviti svoj prijedlog koji je, prema riječima predsjednika SDS Mladena Bosića, dorađen i odnosiće se na provjeru imovine stečene od 1991. godine. Razlike u odnosu na prijedlog entitetske vlade su velike:
„Suštinska razlika je u tome što smo mi predlagali da se sva ona imovina za koju nema pokrića u prihodima oduzima od ljudi koji su očigledno stekli veliko bogatstvo bez ikakvih uplata, poreza državi, ili korupcijom ili nekim drugim kriminalom.“
Na sličnom zakonu radila je tadašnja ministrica finansija RS-a Svetlana Cenić. Za prijedlog Vlade RS kaže kako ne predviđa utvrđivanje sumnjivog sticanja imovine, već, ako se željelo doći do utvrđivanja nelegalno stečene imovine, trebalo je pogledati u poreske dosjee, savjetuje Cenić:
„... da se vidi prijavljeni porez i posjedujuća imovina. Onda je vrlo lako utvrditi i pitati svakog pojedinačno odakle pare. Međutim, ovo što se sad predlaže, to nema blage veze. Ovu vlast neće njihovi sudovi niti tužilaštvo ni goniti, ni suditi.“
Iako je mehanizmima Krivičnog zakona moguće sudskim putem oduzeti nelegalno stečenu imovinu, tokom prošle godine oduzeto je svega 12 000 KM vrijednosti.
Najveći dio na Sudu BiH, kaže izvršni direktor Transparency Internationala BiH, Srđan Blagovčanin, uz napomenu da je uz Zakon koji bi bio vežan segment antikorupcijske borbe, trebalo formirati i agenciju koja bi se upravljala oduzetom imovinom:
„Očekujem da će takva agencija kada bude formirana, imati jasna ovlaštenja i da će taj dio izmjena koje se odnose prije svega na zakonodavstvo, omogućiti sudovima da donose takve odluke, a naknadno je jako važno pitanje upravljanja tom imovinom, za što bi svakako trebalo formiranje odgovarajuće institucije.“
SDP BiH po peti put ima namjeru prijedlog staviti pred zastupnike Parlamenta BiH, ukoliko u naredna tri dana, kada ističe zadati rok od 90 dana, Vijeće ministara BiH ne donese zakon i formira tijelo za upravljanje oduzetom imovinom. Bitna je poruka da se kriminal ne isplati, što sada nije slučaj, ističe zastupnik SDP BiH u državnom Parlamentu Jozo Križanović. Tim prije što su procjene da organizovani kriminal u BiH danas kontroliše preko milijardu i po KM:
„Donese se sudska presuda i o zatvorskoj kazni i o dijelu oduzimanja imovine, koji nije realan, ili se čak ne donese nikakva presuda oduzimanja imovine, i onda se sa relativno malom zatvorskom kaznom stekne bogatstvo.“
Ni agencije za upravljanje nelegalno stečenom imovinom same po sebi ne bi riješile ništa jer bi bile imenovane od strane vlasti. A vlast i danas zna šta se dešava i to toleriše, kaže Cenić i dodaje:
„Firma koja je više od milijarde profita iznijela iz ove zemlje, stvorila je samo dugove, stalno joj se reprogramiraju obaveze, a sveukupno su budžetu platila 32 hiljade. Takođe, koliko ima novca u sivoj ekonomiji, koliko u nelegalnim tokovima, ali – to je sprega vlasti i kriminala.“
Na potrebu donošenja ovakvih zakona ukazalo je i Vijeće za implementaciju mira, a stoji i u tzv. Mapi puta BiH ka Evropskoj uniji.
Naime, jedni tvrde da je krivično zakonodavstvo već predvidjelo takvu mogućnost i da nema potrebe za posebnim zakonom, dok drugi smatraju da je oduzimanje nelegalno stečene imovine imperativ koji se mora provoditi i mimo sudskih presuda, putem posebnih finansijskih tijela. I dok svako nudi svoj prijedlog, milijardu i po KM u BiH kontrolišu kriminalne skupine, a novac se putem raznih kompanija iznosi iz zemlje.
Mada je međunarodna obaveza BiH da usvoji antikorupcijske zakone, uključujući i onaj o oduzimanju nelegalno stečene imovine, godinama se, što po entitetskim što po državnom Parlamentu, ovi zakoni vraćaju iz procedure.
Nedavno je aktiviran i novi Prijedlog Zakona Vlade RS, koji je, kako tvrdi ministar pravde ovog entiteta Džerard Selman, poboljšan u odnosu na raniji jer neće imati vremensko ograničenje, niti se građani trebaju pribojavati da će oni koji su nelegalno stekli imovinu tokom rata biti amnestirani:
„... pošto postoji mogućnost da se ta imovina i na drugi način provjeri, ali ukoliko je stečena izvršenjem krivičnog djela, onda tu nema mogućnosti da nešto zastari.“
No, u SDS-u tvrde kako se vladinim prijedlogom pokušava legalizovati imovina stečena korupcijom. Pred Narodnu Skupštinu RS ponovno planiraju staviti svoj prijedlog koji je, prema riječima predsjednika SDS Mladena Bosića, dorađen i odnosiće se na provjeru imovine stečene od 1991. godine. Razlike u odnosu na prijedlog entitetske vlade su velike:
„Suštinska razlika je u tome što smo mi predlagali da se sva ona imovina za koju nema pokrića u prihodima oduzima od ljudi koji su očigledno stekli veliko bogatstvo bez ikakvih uplata, poreza državi, ili korupcijom ili nekim drugim kriminalom.“
Na sličnom zakonu radila je tadašnja ministrica finansija RS-a Svetlana Cenić. Za prijedlog Vlade RS kaže kako ne predviđa utvrđivanje sumnjivog sticanja imovine, već, ako se željelo doći do utvrđivanja nelegalno stečene imovine, trebalo je pogledati u poreske dosjee, savjetuje Cenić:
„... da se vidi prijavljeni porez i posjedujuća imovina. Onda je vrlo lako utvrditi i pitati svakog pojedinačno odakle pare. Međutim, ovo što se sad predlaže, to nema blage veze. Ovu vlast neće njihovi sudovi niti tužilaštvo ni goniti, ni suditi.“
Iako je mehanizmima Krivičnog zakona moguće sudskim putem oduzeti nelegalno stečenu imovinu, tokom prošle godine oduzeto je svega 12 000 KM vrijednosti.
Najveći dio na Sudu BiH, kaže izvršni direktor Transparency Internationala BiH, Srđan Blagovčanin, uz napomenu da je uz Zakon koji bi bio vežan segment antikorupcijske borbe, trebalo formirati i agenciju koja bi se upravljala oduzetom imovinom:
„Očekujem da će takva agencija kada bude formirana, imati jasna ovlaštenja i da će taj dio izmjena koje se odnose prije svega na zakonodavstvo, omogućiti sudovima da donose takve odluke, a naknadno je jako važno pitanje upravljanja tom imovinom, za što bi svakako trebalo formiranje odgovarajuće institucije.“
SDP BiH po peti put ima namjeru prijedlog staviti pred zastupnike Parlamenta BiH, ukoliko u naredna tri dana, kada ističe zadati rok od 90 dana, Vijeće ministara BiH ne donese zakon i formira tijelo za upravljanje oduzetom imovinom. Bitna je poruka da se kriminal ne isplati, što sada nije slučaj, ističe zastupnik SDP BiH u državnom Parlamentu Jozo Križanović. Tim prije što su procjene da organizovani kriminal u BiH danas kontroliše preko milijardu i po KM:
„Donese se sudska presuda i o zatvorskoj kazni i o dijelu oduzimanja imovine, koji nije realan, ili se čak ne donese nikakva presuda oduzimanja imovine, i onda se sa relativno malom zatvorskom kaznom stekne bogatstvo.“
Ni agencije za upravljanje nelegalno stečenom imovinom same po sebi ne bi riješile ništa jer bi bile imenovane od strane vlasti. A vlast i danas zna šta se dešava i to toleriše, kaže Cenić i dodaje:
„Firma koja je više od milijarde profita iznijela iz ove zemlje, stvorila je samo dugove, stalno joj se reprogramiraju obaveze, a sveukupno su budžetu platila 32 hiljade. Takođe, koliko ima novca u sivoj ekonomiji, koliko u nelegalnim tokovima, ali – to je sprega vlasti i kriminala.“
Na potrebu donošenja ovakvih zakona ukazalo je i Vijeće za implementaciju mira, a stoji i u tzv. Mapi puta BiH ka Evropskoj uniji.