Portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić:
„Akcija koja je provedena po nalogu Tužiteljstva BiH jučer kada je pretreseno više lokacija, lišeno je slobode oko 20 osoba osumnjičenih za zlouporabu sistema CIPS i zlouporabu oko izdavanja osobnih karata i putovnica, se nastavlja i danas i u tijeku je pretres na određenim lokacijama u Laktašima kod Banje Luke.“
Indicija da postoje zloupotrebe sistema za izradu ličnih karata i pasoša ima odavno. Sredinom prošle godine u Sud BiH priveden je Muhamed Brkić iz Tuzle pod optužbom da je počinio zločin na Brčanskoj Malti 15. maja 1992. godine. Ispostavilo se da je Brkić uhapšen umjesto čovjeka s istim imenom i prezimenom koji je umro. Slanje Brkićevih podataka Interpolu Srbije negirale su sve relevantne institucije, nakon čega se došlo do zaključka da su podaci jedino mogli biti ilegalno proslijeđeni iz CIPS-ove baze.
Nedugo nakon ovog događaja tadašnja Komisija za zaštitu ličnih podataka BiH konstatovala je da u CIPS-ovu bazu može ući jako veliki broj osoba, od entitetskih MUP-ova do Uprave za indirektno oporezivanje, uz dozvolu Direkcije za implementaciju projekta CIPS. Njihova je zakonska obaveza da čuvaju podatke, a svaki ulazak u CIPS-ovu bazu mora se obrazložiti. No, bivši direktor Komisije Petar Kovačević kaže da je u posljednjem izvještaju zabilježeno i neopravdano korištenje podataka:
„Mi smo tražili sistemom slučajnog uzorka da nam Direkcija CIPS izlista određene pristupe i onda smo tražili od tih organa da nam dostave osnov i razlog pristupa. U većini slučajeva to je bilo opravdano, znači mogli su dokumentovati da je pristup bio opravdan. Međutim, bilo je nekih slučajeva u kojima jednostavno nisu.“
U Direkciji projekta CIPS rečeno nam je da imaju zabranu da govore na ovu temu od strane državnog tužilaštva, iako ona vrijedi samo za istragu koja je u toku.
Sistem provjere svih, pa i uposlenika MUP-a, trebao je biti efikasan, smatra bivši ministar civilnih poslova i komunikacija BiH Tihomir Gligorić:
„To nije pojedinačan slučaj. Koliko ja znam da je dvadesetak ljudi uhapšeno - to je već razrađen sistem organizovanog kriminala - i da je to postala pojava s obzirom da to očito nisu zloupotrebe novijeg datuma nego da se tu radi o nekom unutrašnjem sistemu kriminala koji je došao do širih razmjera.“
Načelnik kriminalističke policije MUP-a RS Gojko Vasić podsjeća da je 2004. godine MUP radio na sličnoj akciji, nakon čega su pooštrene mjere provjere. Na pitanje kako je pronevjera ličnih podataka uopšte mogla da poprimi razmjere organizovanog kriminala, Vasić kaže:
„Mi smo u više navrata imali da smo pojedinačne predmete rješavali i da smo dokazali da je određeni dokument falsifikovan pokušao se iskoristiti u ovoj CIPS kancelariji. To je presijecano. Međutim, ukoliko je određeni falsifikat sačinjen u mjesnom uredu i mi izvršimo provjeru i iz mjesnog ureda potvrde da takav dokument izdat, onda se takva pojava nije ni mogla uočiti.“
Kako je jučer saopštio rukovodilac Posebnog odjela za organizovani kriminal Tužilaštva BiH Drew Angel, izdato je na stotine ličnih isprava koje su se koristile u kriminalne aktivnosti. Tako je Miroslav Hršum sa Pala, nedavno uhapšen u Splitu s falsifikovanim CIPS-ovim dokumentima, jer sudjelovao je u pljački u kojoj je ukradeno oko 2,000.000 eura.
Jedno od bitnih pitanja je kako će EU nakon ovog skandala gledati na nastavak procesa pregovora i liberalizaciju viznog režima sa BiH. Novinar koji u Briselu prati zbivanja oko integracija BiH u EU Elvir Bucalo smatra kako su posljednji događaji udar na povjerenje ove institucije prema BiH:
„Već 3. juna doći će ekipa iz Evropske komisije, iz njihovog komesarijata zaduženog za pravdu i unutrašnje poslove, doći će u Sarajevo i cijelu BiH noseći sa sobom ne politička pitanja na koje se traže politički odgovori i pamafleti, već konkretna pitanja na koja se traže konkretni odgovori iz domena sigurnosti. Teško onome ko bude u toj situaciji sjedio s druge strane stola i bude odgovarao na pitanje koje ste meni postavili. Nije slučajno da je BiH posljednja od zapadnobalkanskih država sjela za sto s Evropskom komisijom razgovarajuću uopšte o liberalizaciji viznog režima, nije slučajno što smo posljednji na listi onih koji će trebati potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Riječ je jednostavno o povjerenju ili nepovjerenju koje se sa ove strane gaji prema BiH.“
Akcija SIPE i državnog tužilaštva još se nastavlja, te je moguće očekivati i nova hapšenja.