Član Predsjedništva BiH Željko Komšić uputio je pismo predsjednicima Parlamenta i Vlade Švedske, Peru Vesterbergu i Fredriku Rajnfeldu , povodom mogućnosti prijevremenog puštanja na slobodu haške osuđenice Biljane Plavšić, u kojem ističe da bi bilo kakav akt milosrđa prema B.Plavšić bio velika greška i uvreda za žrtve i porodice žrtava zločinačkog poduhvata u kojem je učestvovala i za koji je osuđena.
Mogućnost prijevremenog puštanja na slobodu bivše predsjednice RS, haške osuđenice Biljane Plavšić bi, prema mišljenju člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, bila velika greška, što je naveo i u pismu upućenom švedskim vlastima.
“Kao član Predsjedništva BiH, ali i lično, smatram da bi, s obzirom na težinu djela za koje je osuđena, te zbog iskazane nespremnosti za bilo kakvom daljnjom saradnjom sa Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu, u drugim slučajevima, bilo kakav akt milosrđa prema dotičnoj bio velika greška i uvreda za žrtve i porodice žrtava zločinačkog poduhvata u kojem je učestvovala i za koji je osuđena", navodi Komšić.
Prema pravilima Tribunala, svaka osoba koja izdrži dvije trećine kazne ima pravo aplicirati za prijevremeno puštanje. Tribunal je Plavšićevu pomilovao samom visinom izrečene kazne, smatraju u Društvu za ugrožene narode. Plavšićeva je osuđena za zločine u 37 opština u BiH, uključujući i one u kojima su bili najstrašniji logori smrti. Murat Tahirović predsjednik Saveza logoraša BiH podržava Komšićevu gestu, ističući kako bi kaznu trebala izdržati do kraja.
“Umanjenje kazne bi bio još jedan udarac žrtvama i na neki način stvaranje nepovjerenja prema onim koji su izrekli presudu Biljani Plavšić. Time je sve rečeno .. Biljana Plavšić mora odležati izrečenu kaznu bez obzira na to što je ona priznala krivicu.”
U Odboru za podršku i puštanje na slobodu Biljane Plavšić smatraju kako je Komšićev gest neprimjeren. Član Odbora Ostoja Knežević:
“Ne znam u čije je ime on takav stav izrazio, jer to nije mišljenje Predsjedništva BIH - organa kojeg Komšić predstavlja. Predsjedništvo o tome nije raspravljalo.“
U povodu Komšićevog pisma reagovao je i član Predsjedništva BiH iz RS Nebojša Radmanović. Radmanovićev savjetnik Đorđe Latinović ističe:
“Član Predsjedništva Nebojša Radmanović smatra da bi se izabrani politički predstavnici BiH trebali suzdržavati od komentarisanja sudskih presuda i drugih pravosudnih odluka, jer bi se to moglo smatrati nekom vrstom miješanja u zakonski postupak. Naime, Biljana Plavšić, prema mišljenju člana Predsjedništva iz RS ima zakonsko pravo da traži prijevremeno puštanje na slobodu a na švedskim vlastima je da o tome odluče u skladu sa zakonima svoje zemlje.”
Plavšićeva je, podsjeća Ostoja Knežević, ranije uputila zahtjev švedskom pravosuđu na osnovu čijeg mišljenja će Haški tribunal odrediti hoće li biti oslobođena ranije:
“Razmatra se njeno zdravstveno stanje, njene godine starosti, dosadašnje ponašanje u zatvoru.S obzirom da se ona dobrovoljno predala Haškom tribunalu – to je olakšavajuća okolnost. Njeno zdravstveno stanje je narušeno, ona je jedina žena koja sa 78 godina izdržava kaznu zatvora i smatram da su se stvorili uslovi da se Plavšić pusti iz zatvora.”
Životna dob osuđenika, prema švedkom zakonu ne igra ulogu pri prijevremenom oslobađanju, kaže Anders Hall iz švedskog ministarstva pravde.
“Prema švedskom zakonu najranijie vrijeme za oslobađanje jesu dvije trećine izdržane kazne i nema drugih mogućnosti za ranije oslobađanje prme zakonu. Prema švedskom uredu za zatvore i uslovno oslobađanje dvoije trećine kazne odslužiće u oktobru 2009. No moguće je aplicirati vladi za pomilovanje, a vlada prema pravilima ne pojašnjava odluke o pomilovanju. “
Komšić je u pismu istakao da je Komšić bi se, prema Radmanovićevom mišljenju, trebao suzdržati i navođenja brojki, kaže njegov savjetnik Đorđe Latinović:
“Navođenje brojki u prilogu pisma upućenog švedskim vlastima, na neki način je vrsta manipulacije , u situaciji da se nalazimo u zemlji, u kojoj određene političke snage osporavaju bilo kakvu mogućnost utvrđivanja istine o stradanju u BiH , svih naroda i svih stanovnika, i u situaciji kad se čak osporava i organizovanje popisa stanovništva.”
Plavšić, pored počinjenog genocida na području Srebrenice, odgovorna i za više od 100.000 ubijenih u BiH, stotine hiljada ranjenih i hiljade silovanih žena i za činjenicu da se trenutno traga za više od 13.000 nestalih osoba. Prema švedskom zakonu, svaka osuđena osoba jedanput godišnje ima pravo zatražiti pomilovanje. Švedsko ministarstvo pravde je u aprilu 2007, godine već odbilo jednu molbu za pomilovanjem Biljane Plavšić.