Visoki predstavnik u BiH i specijalni predstavnik EU Miroslav Lajčak od sutra i zvanično počinje obavljati dužnost ministra vanjskih poslova Slovačke. Dužnost će umjesto njega do izbora novog visokog predstavnika obavljati prvi zamjenik Rafi Gregorian.
Opraštajući se u ime Diplomatskog kora, ambasador Italije Alessandro Falavolita, ocijenio je potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU kao jedan od najznačajnijih projekata u kome je Lajčak dao veliki doprinos. Također se, kaže Falavolita, dobro nosio i sa teškoćama:
„Podsjećam samo na političku krizu u jesen 2007. godine i mislim da ste se u toj prilici uspjeli nositi sa najtežim i najdelikatnijim trenucima svojim autoritetom, kompetencijom i osjećajem za ravnotežu koja je u zemlji kao što je BiH izuzetno važna.“
Lajčak je poručio da BiH neće napustiti, da se zemlja neće raspasti, te da i dalje ima bonske ovlasti. Ponovio je i nekoliko puta izneseni stav da su bh. političari ti koji imaju finalnu riječ u pogledu budućnosti zemlje:
„Što budu duže mislili političari da ne treba da se bave oni svojim poslom, ali treba da prozivaju visokog predstavnika da radi njihov posao, onda mi samo odlažemo to što BiH treba da bude, a to je aposlutno punopravno suverena država koja vodi svoje poslove unutar zemlje i u inostranstvu. Ja tu nikakve dileme nemam - kada bi svako korištenje bonskih ovlasti vodilo ovu zemlju naprijed, onda nakon više od 900 puta, kada se to desilo prošlih godina, danas BiH bi predsjedavala Evropskoj uniji, a ne bi se borila za to da li ima šansu da traži kandidatski status.“
S druge strane pojedini bh. političari su stava da je odlazeći visoki predstavnik mogao uraditi više, te isto očekuju od narednog. Zastupnik u Parlamentu BiH Selim Bešlagić:
„Visoki predstavnik po mom dubokom ubjeđenju nije uradio poslove koje je trebao. Prema tome njegov odlazak i vršenje njegove tri funkcije za mene neće predstavljati problem za BiH. Želim mu sretan put, želim mu dobar uspjeh kao ministru vanjskih poslova Slovačke i želio bih da što prije dobijemo tog novog predstavnika koji bi makar, ako ništa drugo, uradio neki posao kojim bi BiH bila zadovoljna.“
Lajčak je istakao podršku prudskom sporazumu ocijenivši da se radi o dogovoru koji Bosnu i Hercegovinu vodi na dobar put. Na pitanje zašto onda postoje otpori prema ovom sporazumu, Lajčak kaže:
„Jer je tu neki otpor uopšte filozofiji dogovaranja, jer je tu osjećaj da politički lideri koji traže dogovor sa svojim partnerima koji dolaze iz drugog konstitutivnog naroda treba da budu kažnjeni. To je vrlo opasno za BiH. Vi vidite da se danas nalazimo u stuaciji da domaća politička i medijska scena odbacuju nešto čitava međunarodna zajednica prihvata i podržava. Tu nešto nije u redu. Možeš da kritiziraš, ali treba da kažeš zbog čega, a onda ako ti se ne dopada, predloži alternativu, kaži:’Ja imam bolji prijedlog.’ Ali toga nije bilo.“
Lajčakovo odsustvo moglo bi se iskoristiti i kao test za bh. zvaničnike pred samu odluku Vijeća za implementaciju mira kako bi se odlučilo o sudbini OHR-a. S obzirom da su svi bh. političari opredijeljeni za put ka EU, u koju se ne može s protektoratom, ovo može biti šansa, smatra poslanik u Parlamentu BiH Drago Kalabić:
„Svi čekaju poruku međunarodne zajednice. Ako ona bude nedvosmislena, jasna - da BiH treba da o sebi odlučuje, mislim da će tad doći do značajnog otrežnjenja u glavama mnogih i do shvatanja činjenice da smo upućeni jedni na druge i da treba da sjednemo i da se dogovaramo. Ja ne zamjeram čak ni onim ljudima koji još uvijek čekaju drugačiji ishod, odnosno drugačiju odluku međunarodne zajednice jer su oni imali povoda i uzdali se u odluke međunarodne zajednice, koje su ponekad bile i sporne, i oni su se pozivali na njih.“
OHR je, prema Lajčakovim riječima, spremio opsežnu analizu stanja u zemlji prema kojoj bi Vijeće za implementaciju mira u BiH trebalo da odluči o daljoj sudbini Ureda visokog predstavnika, te njegovog nasljednika, za kojeg smatra da treba dolaziti iz jedne od zemalja EU.