Američki kongres je u noći sa utorka na srijedu usvojio Rezoluciju kojom se ukazuje na potrebu ustavne reforme u BiH, što opet sugeriše kako bi uskoro mogli očekivati i
imenovanje specijalnog predstavnika za Balkan. Donosimo reakcije u vezi sa mogućim
novim kursom Obamine administracije.
Rezolucija 171 Kongresa SAD poziva na hitnu ustavnu reformu koja će omogućiti BiH da postane efektivna i efikasna u izvršavanju svojih domaćih i međunarodnih obaveza, posebno u vezi procesa pristupa Europskoj uniji i NATO savezu.
Član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić pozdravio je Rezoluciju, ocjenjujući je kao odlučnost SAD da se snažnije angažuje na ovom području:
„I to na osnovama koje su, barem po meni, očigledne, a to je da smo ovdje imali rat koji je, kako se kaže u Rezoluciji, obilježen agresijom, etničkim čišćenjem, genocidom i svim mogućim zločinima. Drugo, SAD podržavaju i dalje integritet BiH, suverenitet i pravni kontinuitet, te da je u interesu Amerike priključivanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji i Sjevernoatlantskom savezu. Također se sasvim jasno kaže da BiH treba da bude demokratskija, efikasnija, a to se može postići, kako se kaže, sve urgentnijim reformama. Dijelim takvo mišljenje i mislim da ovaj sistem niti je racionalan, tako se kaže u Rezoluciji, niti efikasan, i da zbog toga moramo to mijenjati.“
Potpredsjednik SDA Šefik Džaferović ističe kako je zemlji potrebna ustavna reforma do koje je moguće doći samo kompromisom i na tom putu je neophodna i pomoć prijateljskih zemalja poput SAD:
„U tom kontekstu mi je drago da je došlo do jedne takve rezolucije. BiH na svom evropskom putu treba da ima nova ustavna rješenja u smislu snažnijih institucija sa većim kapacitetom, funkcionalnijih institucija. Njen ustav mora biti usklađen sa Evropskom konvencijom, a mislim da je to u interesu svih nas.“
Specijalni američki izaslanik za Balkan, čije imenovanje se predlaže Rezolucijom, bi radio u saradnji s EU i političkim liderima u BiH kako bi se ispunile reforme na svim nivoima vlasti i društva, te uporedo pomagao politički razvoj drugih zemalja regije.
Premijer RS Milorad Dodik, komentarišući Rezoluciju, ističe kako je ohrabrivanje procesa ustavnih reformi dobrodošlo, no protivi se mogućnosti nametanja:
„Poštujem Kongres i Parlament SAD, ali ustavne promjene su naš problem i od nas će zavisiti da li će biti ustavnih promjena ili ih neće biti. Kako sam razumio u svim razgovorima, i sa američkim predstavnicima i sa evropskim predstavnicima, visoki predstavnik je rekao da je to stvar koju mi moramo da završimo. Ukoliko je to ohrabrivanje tog procesa, mi nemamo ništa protiv. Ukoliko je u Rezoluciji naznačeno da će to biti eventualno pod vodstvom međunarodne zajednice, mi smo protiv. Mi u taj proces nećemo ulaziti ukoliko on bude modifikovan ili bude vođen od bilo koga iz međunarodne zajednice.“
Rezolucijom je Amerika pokazala i kako vidi BiH u ovom trenutku, ističe potpredsjednik HDZ 1990 Martin Raguž:
„Pozvali su na hitne ustavne reforme, pozvali su na poštivanje međunarodnog priznatog integriteta i neovisnosti BiH, pozvali su na potrebu da se forsira evropski put BiH i da je to nacionalni interes SAD. To stoji u Rezoluciji. Pozvali su i na integriranje u NATO i EU, odredili su se pozitivno o potrebi da SAD imaju svog specijalnog predstavnika, što pokazuje da žele izravno imati uvid, pa i utjecaj na ono što će se zbivati. Ja to doživljavam jako ozbiljno.“
S obzirom da Rezolucija ističe hitnost ustavnih reformi, pitanje je hoće li ih domaći političari shvatiti kao upozorenje da ubrzaju procese.
Haris Silajdžić:
„Vrijeme je došlo da se naprave reforme koje su potrebne Bosni i Hercegovini. Evo, ja mislim da je ovo više etnokratska nego demokratska BiH, da je građanin potisnut, da imamo mnogo blokada koje jednostavno onemogućavaju BiH da krene dalje, čak i ekonomski. Mi imamo mnogo resursa koje BiH mogu, ne samo izvući iz ove krize, nego je mogu učiniti zemljom u kojoj je dobro živjeti, ali je donošenje odluka neefikasno, blokirano. Imamo podijeljen ekonomski prostor, što nas sigurno ne ojačava nego nas slabi, naravno, u konkurenciji sa ostalim zemljama u Evropi.“
Šefik Džaferović:
„Ja vjerujem i očekujem da hoće.“
Također, u Rezoluciji stoji kako Ured visokog predstavnika ne bi trebao biti zatvoren prije nego što Vijeće za implementaciju mira definitivno ne utvrdi da je BiH ispunila „ 5 +2“ uslova. Kao posljednja tačka navodi se da SAD treba blisko da sarađuju sa Uredom specijalnog predstavnika EU kako bi osigurale da Ured ima mehanizme i autoritet da se nosi s post-OHR-ovskom Bosnom i Herecegovinom, uključujući set uslova za kandidaturu i članstvo sa jasnim mjerama i oznakama koje bi trebale biti postignute za povećanje funkcionalnosti države kroz proces ustavne reforme.
Član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić pozdravio je Rezoluciju, ocjenjujući je kao odlučnost SAD da se snažnije angažuje na ovom području:
„I to na osnovama koje su, barem po meni, očigledne, a to je da smo ovdje imali rat koji je, kako se kaže u Rezoluciji, obilježen agresijom, etničkim čišćenjem, genocidom i svim mogućim zločinima. Drugo, SAD podržavaju i dalje integritet BiH, suverenitet i pravni kontinuitet, te da je u interesu Amerike priključivanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji i Sjevernoatlantskom savezu. Također se sasvim jasno kaže da BiH treba da bude demokratskija, efikasnija, a to se može postići, kako se kaže, sve urgentnijim reformama. Dijelim takvo mišljenje i mislim da ovaj sistem niti je racionalan, tako se kaže u Rezoluciji, niti efikasan, i da zbog toga moramo to mijenjati.“
Potpredsjednik SDA Šefik Džaferović ističe kako je zemlji potrebna ustavna reforma do koje je moguće doći samo kompromisom i na tom putu je neophodna i pomoć prijateljskih zemalja poput SAD:
„U tom kontekstu mi je drago da je došlo do jedne takve rezolucije. BiH na svom evropskom putu treba da ima nova ustavna rješenja u smislu snažnijih institucija sa većim kapacitetom, funkcionalnijih institucija. Njen ustav mora biti usklađen sa Evropskom konvencijom, a mislim da je to u interesu svih nas.“
Specijalni američki izaslanik za Balkan, čije imenovanje se predlaže Rezolucijom, bi radio u saradnji s EU i političkim liderima u BiH kako bi se ispunile reforme na svim nivoima vlasti i društva, te uporedo pomagao politički razvoj drugih zemalja regije.
Premijer RS Milorad Dodik, komentarišući Rezoluciju, ističe kako je ohrabrivanje procesa ustavnih reformi dobrodošlo, no protivi se mogućnosti nametanja:
„Poštujem Kongres i Parlament SAD, ali ustavne promjene su naš problem i od nas će zavisiti da li će biti ustavnih promjena ili ih neće biti. Kako sam razumio u svim razgovorima, i sa američkim predstavnicima i sa evropskim predstavnicima, visoki predstavnik je rekao da je to stvar koju mi moramo da završimo. Ukoliko je to ohrabrivanje tog procesa, mi nemamo ništa protiv. Ukoliko je u Rezoluciji naznačeno da će to biti eventualno pod vodstvom međunarodne zajednice, mi smo protiv. Mi u taj proces nećemo ulaziti ukoliko on bude modifikovan ili bude vođen od bilo koga iz međunarodne zajednice.“
Rezolucijom je Amerika pokazala i kako vidi BiH u ovom trenutku, ističe potpredsjednik HDZ 1990 Martin Raguž:
„Pozvali su na hitne ustavne reforme, pozvali su na poštivanje međunarodnog priznatog integriteta i neovisnosti BiH, pozvali su na potrebu da se forsira evropski put BiH i da je to nacionalni interes SAD. To stoji u Rezoluciji. Pozvali su i na integriranje u NATO i EU, odredili su se pozitivno o potrebi da SAD imaju svog specijalnog predstavnika, što pokazuje da žele izravno imati uvid, pa i utjecaj na ono što će se zbivati. Ja to doživljavam jako ozbiljno.“
S obzirom da Rezolucija ističe hitnost ustavnih reformi, pitanje je hoće li ih domaći političari shvatiti kao upozorenje da ubrzaju procese.
Haris Silajdžić:
„Vrijeme je došlo da se naprave reforme koje su potrebne Bosni i Hercegovini. Evo, ja mislim da je ovo više etnokratska nego demokratska BiH, da je građanin potisnut, da imamo mnogo blokada koje jednostavno onemogućavaju BiH da krene dalje, čak i ekonomski. Mi imamo mnogo resursa koje BiH mogu, ne samo izvući iz ove krize, nego je mogu učiniti zemljom u kojoj je dobro živjeti, ali je donošenje odluka neefikasno, blokirano. Imamo podijeljen ekonomski prostor, što nas sigurno ne ojačava nego nas slabi, naravno, u konkurenciji sa ostalim zemljama u Evropi.“
Šefik Džaferović:
„Ja vjerujem i očekujem da hoće.“
Također, u Rezoluciji stoji kako Ured visokog predstavnika ne bi trebao biti zatvoren prije nego što Vijeće za implementaciju mira definitivno ne utvrdi da je BiH ispunila „ 5 +2“ uslova. Kao posljednja tačka navodi se da SAD treba blisko da sarađuju sa Uredom specijalnog predstavnika EU kako bi osigurale da Ured ima mehanizme i autoritet da se nosi s post-OHR-ovskom Bosnom i Herecegovinom, uključujući set uslova za kandidaturu i članstvo sa jasnim mjerama i oznakama koje bi trebale biti postignute za povećanje funkcionalnosti države kroz proces ustavne reforme.