Prve mjere odnose se na Zakon o Vijeću ministara. Od sada se sjednice ovog tijela mogu održati kad god je prisutna većina njegovih članova, a odluke se mogu donijeti većinom glasova prisutnih. Za razliku od dosadašnja dva, ova većina može donijeti odluku i sa samo jednim predstavnikom konstitutivnog naroda, istakao je Lajčak i pojasnio:
„Tako će biti olakšano odlučivanje. Vlada će moći donositi odluke čak i ako manjina ministara odluči da ne prisustvuje - i na taj način će sistem funkcionisati i u ovako narušenom političkom ozračju. Ministri će i dalje biti u mogućnosti da glasaju za ili protiv odluka, ali će morati doći na sjednicu da bi to učinili. Istovremeno, ova odluka i dalje poštuje pravo svakog konstitutivnog naroda da u opravdanim slučajevima može da štiti svoj vitalni nacionalni interes“
Također, do 1. decembra moraju se usvojiti i izmjene poslovnika o radu oba doma Parlamenta BiH. Među njima je i pitanje kvoruma koje prema Ustavu znači većinu svih članova Predstavničkog doma - 22 od 41 zastupnika. No, poslovnik to tumači drugačije, kaže Lajčak:
"Prema postojećem poslovniku, postoji dodatni zahtjev da sjednici prisustvuje najmanje deset članova iz Federacije BiH i pet iz RS-a. To tumačenje dozvoljava malom broju članova da jednostavno spriječe održavanje sjednice tog doma tako što jednostvano ne dođu na posao. To ne može da se toleriše.“
Na udaru se našlo i entitetsko glasanje, za koje visoki predstavnik nalaže sljedeće:
“Ustav propisuje da većina glasova za donošenje odluke podrazumijeva najmanje jednu trećinu glasova predstavnika izabranih sa teritorije svakog entiteta. Postojeći poslovnici o radu to tumače kao jednu trećinu izabranih zastupnika iz svakog entiteta, umjesto trećine onih koji glasaju iz svakog entiteta.“
Reagujući na mjere visokog predstavnika, lider SNSD-a i premijer RS-a Milorad Dodik smatra da one ne spadaju u njegovo dejtonsko ovlaštenje. U pogledu novih mjera za Vijeće ministara, Dodik kaže kako je predložio i drugačije rješenje:
„Jedan glas iz konstitutivnog naroda za odluke koje idu na Parlament, jer tamo imamo mehanizme na kojima možemo da dalje raspravljamo o tim pitanjima, a za odluke koje se donose na ministarskom vijeću da moraju ostati dva glasa iz konstitutivnog naroda, ili pak ponovo ista situacija: jedan glas iz konstitutivnog naroda, jedan glas iz entiteta.“
Način donošenja odluka, smatra Dodik, predstavlja centralizaciju BiH i isključuje RS, što neće biti prihvaćeno:
„Može biti Srbin iz RS-a, ali ako imamo Srbina iz Federacije a nema iz RS-a, onda ta odluka ne bi važila. A Savjet ministara donosi niz odluka koje ne idu na Parlament i ne možemo dopustiti da nam se na ovaj način uvodi centralizacija u BiH.“
S druge strane, predstavnici stranaka iz Federacije pozitivno su reagovali na Lajčakove mjere. Božo Ljubić, predsjednik HDZ-a 1990, Lajčaku daje punu podršku:
„Ja se nadam da će ove mjere doprinijeti efikasnijem funkcioniranju institucija. Da li će to biti tako, postat će jasno vrlo brzo. U slučaju da se nastave opstrukcije reformama u BiH i jačanju državnih institucija, mi dajemo potpunu podršku visokom predstavniku, i Vijeću za implementaciju mira, da koristi sve ovlasti koje su mu date mandatom Savjeta sigurnosti, odnosno Vijeća za implementaciju mira.“
Lajčakove mjere su stvar dosljednog provođenja Dejtonskog sporazuma, smatra Sulejman Tihić, lider SDA, koji očekuje da će biti još sličnih mjera:
„Ja mislim da on treba ići i dalje: na provođenje Aneksa 7 o povratku, Aneksa 9 o javnim korporacijama - javne korporacije po Aneksu 9 bi trebale da budu temelj ekonomskoga društva BiH, a vidite, Dodik tamo pravi neku korporaciju sa Srbijom oko elektroprivrede umjesto da to radi u BiH - pa o ljudskim pravima, ratnim zločincima.“
Da je ovo tek početak procesa efikasnije provedbe Dejtona rekao je i sam Lajčak, napomenuvši da neće tolerisati podrivanje Dejtonskog sporazuma, i poručio:
„Oni koji misle da mogu da odbiju ili potkopavaju ove napore, rade protiv Dejtonskog sporazuma i protiv zajedničke volje međunarodne zajednice, a to još nikome nije uspjelo.“