Očuvanje životnog standarda i brojne reforme koje su uvjet napretku velike su ovogodišnje obaveze bh. političara, a oni i dalje praznuju.
Od 27. decembra prošle godine ni državni, a ni entitetski parlamenti nisu održali nijednu sjednicu. I dok su entitetski najavili da će pred kraj sedmice sazvati sjednicu, za državni je upitno hoće li i treće sedmice u januaru raditi ono za šta su poslanici dobro plaćeni.
Selim Bešlagić, zastupnik u Parlamentu BiH, još nije obaviješten o tome kada će se održati naredna sjednica. S obzirom da obaveza ima i previše, ovako dug zastoj se, smatra Bešlagić, ne može priuštiti:
«Ali vjerovatno postignuti uspjesi, koji su na polju stabilizacije, na polju potpisivanja parafa za pridruživanje, su napravili euforiju kod tih vladajućih struktura - uz vjerovanje da, ono što je Špirić rekao, će reforma policije biti završena do 15. februara. Ako to bude bilo, hajde da kažemo da taj san nije tako bio tragičan. Međutim, sporo nam se sve rješava. Ja smatram da bi trebali zasijedati permanentno, a ne nikako s ovakvim pauzama.»
Za nešto više od mjesec dana BiH bi trebala napraviti veliki pomak kako bi do kraja februara Vijeće za implementaciju mira moglo donijeti ocjenu o napretku. Jerko Ivanković Lijanović smatra kako bh. parlamentarci ovim tempom rada ne mogu zadovoljiti zadate kriterije:
«Ja ne vjerujem da će se stići rokovi oni koji su zadani i da će se ispuniti obećanja koja su data prema Evropskoj uniji i da će se ispuniti potreba koji građani objektivno očekuju.»
S obzirom da su većinu ključnih zakona na nivou BiH napisali stranci, a bh. parlamentarci tek digli ruke i glasali, vrijeme je da se počnu baviti svojim poslom, vjeruje Reuf Bajrović, predsjednik Upravnog odbora Asocijacije analitičara javnih politika u BiH:
«Ti parlamentarci koji su u državnom parlamentu izabrani moraju jednostavno početi da rade svoj posao. Znači, to su ljudi kojima bi to trebalo da bude jedino zanimanje, po meni - i da na neki način sami počnemo proizvoditi legislativu da bismo dugoročno mogli u Evropskoj uniji da funkcionišemo - jer nas čeka talas od 120 hiljada i nešto stranica, koje mi možemo doduše preuzeti sad iz Hrvatske koja ih je prevela, ali mi njih moramo u domaće zakonodavstvo ugraditi, što ne može niko drugi uraditi osim nas samih.»
A da nikad nije bilo neophodnije uključiti se u integracijske tokove pokazuje i primjer gdje BiH stoji u odnosu na zemlje u okruženju, podsjeća Bajrović:
«Kaskamo već pet do sedam godina za Hrvatskom i Makedonijom, a objektivno kaskamo i godinu za Srbijom - koliko god ovi naši govorili da to nije istina.»
Zastoj u radu državnih institucija je nedopustiv, počev od Vijeća ministara koje lebdi između tehničkog mandata i novog saziva, pa do Parlamenta, smatra i predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Edhem Biber:
«Ja mislim da se naši političari odmaraju. Pred sami kraj godine izazvali su jednu vještačku političku krizu ovdje. U toj krizi su prije svega stradali građani BiH zbog enormnog povećanja cijena. I sada oni sumiraju rezultate tog svog ’rada’, broje novce koje će dobiti po osnovu PDV-a i drugih poreza, koje će dobiti na osnovu povećanja cijena i vjerovatno su uzeli nezasluženi odmor da se odmore malo i da vide kako će slijedeći put.»
Odgovornost leži upravo na Parlamentu koji ne ispunjava obaveze prema građanima, priznaje poslanik Ivanković Lijanović:
«Odgovornost za takvo stanje snosi parlamentarna većina u Parlamentu BiH jer ono što je u njenoj nadležnosti, a to su poreska politika i vanjskotrgovinska politika, jako je loše i ne mijenja se. Imamo najmanje poreze na luksuz u regionu i u Evropskoj uniji, a imamo najveće poreze na rad. Imamo liberalizirano tržište, bez zaštite domaće proizvodnje, a imamo najnerazvijeniju proizvodnju u regionu i u odnosu na članice Evropske unije, što je sve suprotno potrebama građana BiH.»
No, kako kaže Biber, u BiH ne postoji kritična masa koja bi uticala na to da institucije funkcionišu u interesu građana, a ne vlastitom. Stoga, ovakvo stanje nije ni novo ni neponovljivo.