Talibani su proglasili neslaganje neprihvatljivim nakon povratka na vlast prije skoro četiri godine. Od tada su pritvarali, mučili ili prisiljavali na progonstvo sekularne protivnike, novinare i aktiviste za ljudska prava.
Sada se čini da de facto lideri zemlje proširuju svoje mjere i na islamske učenjake i imame (vjerske velikodostojnike) zbog javnog kritiziranja oštrih presuda talibana ili jednostavno podrške umjerenijim politikama.
Abdul Qadir Qanat, muslimanski vjerski velikodostojnik u afganistanskoj prijestonici Kabulu, jedna je od najistaknutijih ličnosti koje su pritvorili talibani.
"Vezali su mu ruke i odvezli ga u vozilu zajedno s njegovim mladim sinom", rekao je Qanatov prijatelj koji je tražio da ostane anoniman jer se bojao odmazde talibana zbog razgovora s Radijem Azadi, programom Radija Slobodna Evropa.
"Zasad ne znamo zašto je pritvoren niti koje su optužbe protiv njega", rekao je prijatelj, koji je ujedno i imam, o Qanatovom hapšenju krajem maja. "Veoma smo zabrinuti za njega jer ima dijabetes."
Qanat je poznat po tome što iznosi svoje mišljenje u televizijskim talk show emisijama i javnim govorima.
Skup afganistanskih muslimanskih velikodostojnika u Kabulu (arhivska fotografija)
Qanat i njegov prijatelj Sirajuddin Nabil pritvoreni su zbog kritikovanja vladavine talibana tokom javnog okupljanja. U januaru su Qanat i još jedan imam, Mahmood Hassan, uhapšeni nakon što su kritikovali monopol talibana nad vlašću.
Bashir Ahmad Hanafi, muslimanski učenjak koji je dosljedno podržavao talibane u južnoj provinciji Helmand, još je jedna istaknuta ličnost među onima koje je pritvorila talibanska obavještajna služba.
Hanafijevi prijatelji kažu da ga je talibanska obavještajna služba pritvorila ubrzo nakon što je prošlog mjeseca kritikovao talibansku zabranu obrazovanja za afganistanske žene i tinejdžerke.
Medijski izvještaji sugeriraju da je Hanafi osuđen na osam mjeseci zatvora i zabranu putovanja u inostranstvo na dvije godine zbog "podsticanja javnog mnjenja protiv trenutnog [političkog] sistema".
Radio Azadi je više puta kontaktirao portparola talibanske obavještajne agencije, Khalila Hamraza, za komentar, ali on nije odgovorio.
Safia Arefi, aktivistica za ljudska prava, izjavila je za Radio Azadi da talibani nisu pokazali toleranciju prema neslaganju ili kritikama.
"Talibanski tretman optuženih ne uzima u obzir nikakve principe ili zakone", rekla je. "Nisu čak ni obavijestili porodice pritvorenika."
Obaidullah Baheer, bivši saradnik u Južnoazijskom centru na Londonskoj školi ekonomije, rekao je da teokratije poput talibana "često miješaju političko donošenje odluka s vjerskom doktrinom", što ne ostavlja prostora za neslaganje, neistomišljenje ili kritiku.
On smatra da su talibanski obračuni s vjerskim učenjacima samoporažavajući.
"To je brz i siguran način otuđivanja lokalnog stanovništva i nanošenja udarca popularnosti", rekao je.
Za razliku od brutalnog režima iz 1990-ih, sadašnja talibanska vlada je postepeno uvodila cenzuru. Suzbijala je neslaganje ciljajući različite segmente afganistanskog društva.
Afganistanske žene i djevojke protestuju ispred Ministarstva obrazovanja u Kabulu, zahtijevajući ponovno otvaranje škola za djevojčice. (arhivska fotografija)
U početku se talibanska vlast suočila s kritikama afganistanskih medija i protestnim okupljanjima žena, penzionera i poljoprivrednika pogođenih njenim oštrim politikama.
Uništila je nezavisne afganistanske medije i ozbiljno ograničila pristup međunarodnoj štampi zemlji. Mučili su i pritvorili stotine aktivista, akademika i novinara kako bi promovirali kulturu autocenzure i straha.
"Postoji razumijevanje da postoje posljedice za prelazak granice koja nije baš jasno definirana", rekao je Baheer. "Ali sve što se čak i približava kritici se ne tolerira i onda se kažnjava."