Portparol Vlade Kosova Memlji Krasnići je za Radio Slobodna Evropa izjavio da su optužnice za ratne zločine protiv 157 kosovskih Albanaca, među kojima su najviši sadašnji i bivši zvaničnici Kosova, političke.
Reagujući na ocene kosovskih zvaničnika, Jasna Šarčević Janković, asistentkinja Bruna Vekarića, portparola Tužilaštva za ratne zločine, za naš radio kaže:
"Tužilaštvo za ratne zločine ne postupa po političkim nalozima i zahtevima, već isključivo po ovlašćenjima na osnovu zakona po kojima radi."
Povodom činjenice da je nekim licima sa spiska optuženih već suđeno i presuđeno pred Tribunalom za ratne zločine u Hagu, ali i da su neke osobe koje su procesuirane pred srpskim sudovima amnestirane i vraćene na Kosovo, sagovornica iz srpskog Tužilaštva za ratne zločine kaže:
"Vi imate u slučaju, na primer, Limaja ili Haradinaja dela za koja su oni tuženi u Haškom tribunalu, na osnovu kojih su oslobođeni ili su dobili malo godina, kako god, ali postoje događaji koje Haški tribunal nije tretirao."
Optužnice zvuče neuverljivo
Uprkos tome što veoma visoko ocenjuje rad srpskog Tužilaštva za ratne zločine, Biljana Kovačević Vučo, predsednica Komiteta pravnika za ljudska prava, kritikuje optužnice u slučaju “Dobrovoljačka”, a za kosovske kaže da zvuče pravno neuverljivo:
"Svi ti ljudi koji su bili amnestirani za sva dela, protiv kojih je podignuta optužnica, pokrenuta istraga... Sada je malo neverovatno da država Srbija, protiv tih ljudi koje je osudila za razna teška krivična dela, nije podigla optužnicu za ratne zločine koje su izvršili i pre toga. Dosta je neuverljivo objašnjenje, zato što pravnu logiku ne prati ni na jedan mogući način. Uvek postoji mogućnost formalno-pravnog izgovora. Zatim, to su optuženi ljudi za ratne zločine koji su oslobođeni pred Haškim tribunalom, sviđalo se to nama ili ne. Verovatno će reći da nisu u pitanju ista dela nego druga, uvek postoji ta vrsta izgovora, ali... I da je sve to tačno, kako je podignuta optužnica protiv mrtvih ljudi?"
Raspisivanje poternica se pokazuje kao neadekvatan međudržavni način komuniciranja i te poternice neće biti primenjivane, što je već pokazala odluka Interpola povodom naloga za hapšenje u slučaju “Dobrovoljačka”, kaže Nataša Kandić, predsednica Fonda za humanitarno pravo:
"Srbija nema šansi da sudi bilo kome i da učini neku optužnicu zbilja delotvornom. Ako ima bilo koji dokaz, neka preda, ali objavljivanje lista nije dobar način i uveliko zatvara šanse za saradnju. Mi imamo problem da srpsko pravosuđe uopšte ne sarađuje sa kosovskim, čak ni sa EULEX-om, a nasuprot tome imamo objavljivanje poternica. Nema tu pravde ukoliko se ne iznose dokazi nego se izlazi sa poternicama. Srbija je već dosta kritikovana upravo zbog nekih optužnica koje se kvalifikuju kao politički motivisane, poput slučaja Ilije Đurišića ili objavljivanja poternica za državljanima Bosne i Hercegovine, a da pritom nisu izneti dokazi."
Veštački politički balans
Biljana Kovačević Vučo ocenjuje da se ovim optužnicama pravi veštački politički balans:
"Ne želim da amnestiram nikoga niti da tvrdim da nisu izvršeni ratni zločini na tim stranama. Hoću samo da kažem da mi se čini da se pravi jedna veštačka simetrija i da je to neka protivteža u onome što je tužilaštvo uradilo, i presudama koje se donose u Hagu. I ne mogu da ne povežem da je "Dobrovoljačka" priča išla nešto blizu Šljivančanina, da sada posle Lukića ide ova optužnica za Kosovo. Kao da Tužilaštvo pravi neki odmak da bi u javnosti bilo prihvaćeno kao objektivno Tužilaštvo iako te optužnice ne mogu pravno da proizvedu nikakav efekat."
Tužilaštvo Srbije za ratne zločine podiglo je optužnice protiv 157 kosovskih Albanaca, među kojima su najviši sadašnji i bivši zvaničnici Kosova.
Na spisku za hapšenje koji su obelodanili mediji u Prištini, pored ostalih, našli su se i predsednik Skupštine Kosova Jakup Krasnići, premijer Hašim Tači, komandant i zamenik komandanta Bezbednosnih snaga Kosova Sulejman Selimi i Rahman Rama, zatim članovi Predsedništva Skupštine Kosova Džavit Haliti i Ram Buja, kao i bivši premijeri Agim Čeku i Ramuš Haradinaj.
Optužene su i četiri osobe kojima je sudio Haški tribunal, od kojih su sve oslobođene, zatim tri sada preminule osobe, kao i nekoliko osoba koje su bile u srpskim sudovima i koje su nakon toga amnestirane i vraćene na Kosovo.
Reagujući na ocene kosovskih zvaničnika, Jasna Šarčević Janković, asistentkinja Bruna Vekarića, portparola Tužilaštva za ratne zločine, za naš radio kaže:
"Tužilaštvo za ratne zločine ne postupa po političkim nalozima i zahtevima, već isključivo po ovlašćenjima na osnovu zakona po kojima radi."
Povodom činjenice da je nekim licima sa spiska optuženih već suđeno i presuđeno pred Tribunalom za ratne zločine u Hagu, ali i da su neke osobe koje su procesuirane pred srpskim sudovima amnestirane i vraćene na Kosovo, sagovornica iz srpskog Tužilaštva za ratne zločine kaže:
"Vi imate u slučaju, na primer, Limaja ili Haradinaja dela za koja su oni tuženi u Haškom tribunalu, na osnovu kojih su oslobođeni ili su dobili malo godina, kako god, ali postoje događaji koje Haški tribunal nije tretirao."
Optužnice zvuče neuverljivo
Uprkos tome što veoma visoko ocenjuje rad srpskog Tužilaštva za ratne zločine, Biljana Kovačević Vučo, predsednica Komiteta pravnika za ljudska prava, kritikuje optužnice u slučaju “Dobrovoljačka”, a za kosovske kaže da zvuče pravno neuverljivo:
"Svi ti ljudi koji su bili amnestirani za sva dela, protiv kojih je podignuta optužnica, pokrenuta istraga... Sada je malo neverovatno da država Srbija, protiv tih ljudi koje je osudila za razna teška krivična dela, nije podigla optužnicu za ratne zločine koje su izvršili i pre toga. Dosta je neuverljivo objašnjenje, zato što pravnu logiku ne prati ni na jedan mogući način. Uvek postoji mogućnost formalno-pravnog izgovora. Zatim, to su optuženi ljudi za ratne zločine koji su oslobođeni pred Haškim tribunalom, sviđalo se to nama ili ne. Verovatno će reći da nisu u pitanju ista dela nego druga, uvek postoji ta vrsta izgovora, ali... I da je sve to tačno, kako je podignuta optužnica protiv mrtvih ljudi?"
Raspisivanje poternica se pokazuje kao neadekvatan međudržavni način komuniciranja i te poternice neće biti primenjivane, što je već pokazala odluka Interpola povodom naloga za hapšenje u slučaju “Dobrovoljačka”, kaže Nataša Kandić, predsednica Fonda za humanitarno pravo:
"Srbija nema šansi da sudi bilo kome i da učini neku optužnicu zbilja delotvornom. Ako ima bilo koji dokaz, neka preda, ali objavljivanje lista nije dobar način i uveliko zatvara šanse za saradnju. Mi imamo problem da srpsko pravosuđe uopšte ne sarađuje sa kosovskim, čak ni sa EULEX-om, a nasuprot tome imamo objavljivanje poternica. Nema tu pravde ukoliko se ne iznose dokazi nego se izlazi sa poternicama. Srbija je već dosta kritikovana upravo zbog nekih optužnica koje se kvalifikuju kao politički motivisane, poput slučaja Ilije Đurišića ili objavljivanja poternica za državljanima Bosne i Hercegovine, a da pritom nisu izneti dokazi."
Veštački politički balans
Biljana Kovačević Vučo ocenjuje da se ovim optužnicama pravi veštački politički balans:
"Ne želim da amnestiram nikoga niti da tvrdim da nisu izvršeni ratni zločini na tim stranama. Hoću samo da kažem da mi se čini da se pravi jedna veštačka simetrija i da je to neka protivteža u onome što je tužilaštvo uradilo, i presudama koje se donose u Hagu. I ne mogu da ne povežem da je "Dobrovoljačka" priča išla nešto blizu Šljivančanina, da sada posle Lukića ide ova optužnica za Kosovo. Kao da Tužilaštvo pravi neki odmak da bi u javnosti bilo prihvaćeno kao objektivno Tužilaštvo iako te optužnice ne mogu pravno da proizvedu nikakav efekat."
Tužilaštvo Srbije za ratne zločine podiglo je optužnice protiv 157 kosovskih Albanaca, među kojima su najviši sadašnji i bivši zvaničnici Kosova.
Na spisku za hapšenje koji su obelodanili mediji u Prištini, pored ostalih, našli su se i predsednik Skupštine Kosova Jakup Krasnići, premijer Hašim Tači, komandant i zamenik komandanta Bezbednosnih snaga Kosova Sulejman Selimi i Rahman Rama, zatim članovi Predsedništva Skupštine Kosova Džavit Haliti i Ram Buja, kao i bivši premijeri Agim Čeku i Ramuš Haradinaj.
Optužene su i četiri osobe kojima je sudio Haški tribunal, od kojih su sve oslobođene, zatim tri sada preminule osobe, kao i nekoliko osoba koje su bile u srpskim sudovima i koje su nakon toga amnestirane i vraćene na Kosovo.