Zašto Trump želi vratiti vojnu bazu Bagram u Afganistanu pod kontrolu SAD-a?

Američki predsjednik Donald Trump kaže da želi da se vojna baza Bagram u Afganistanu vrati pod kontrolu Sjedinjenih Država. Ovo bi mogao biti potez koji bi ponovo pokrenuo američko angažovanje u Afganistanu i povratak strateškog resursa izgubljenog tokom haotičnog povlačenja Zapada prije četiri godine.

U obraćanju sa britanskim premijerom Keirom Starmerom 18. septembra, Trump je sugerisao da njegova administracija pregovara s talibanima da američke snage ponovo zauzmu bazu izvan Kabula, koja je napuštena 2021. godine, neposredno prije nego što su talibani ponovo preuzeli kontrolu nad Afganistanom.

Takođe je rekao da strateška lokacija baze, koja se nalazi blizu nuklearnih lokacija u Kini, koja s Afganistanom dijeli granicu od 92 kilometra, čini Bagram posebno vrijednim.

"Pokušavamo je vratiti jer njima trebaju stvari od nas. Mi želimo tu bazu nazad", rekao je Trump tokom zajedničke konferencije za novinare u Britaniji. "Ali jedan od razloga zašto želimo bazu jeste, kao što znate, jer je sat vremena udaljena od mjesta gdje Kina pravi nuklearno oružje."

Pročitajte i ovo: Trump kaže da SAD nastoje da 'vrate' bazu Bagram u Afganistanu

Trump nije dao objašnjenje šta bi talibanima moglo trebati od Sjedinjenih Država i nije jasno da li se zapravo radi o planu da se povrati vlasništvo nad Bagramom niti na koje tačno kineske objekte je mislio.

Ali njegove izjave predstavljaju prvo javno priznanje da bi pregovori o povratku baze i drugih američkih vojnih resursa koji su pali u ruke talibana mogli biti u toku.

Zašto je baza Bagram važna?

Bagram, koji se nalazi oko 40 kilometara sjeverno od Kabula i kojeg su Sovjeti izgradili 1950-ih godina, bila je najveća američka baza u Afganistanu i služila je kao centralna komanda tokom dvadesetogodišnje okupacije zemlje.

Tokom konferencije za novinare u Britaniji Trump je rekao da je Bagram jedna od najvećih zračnih baza na svijetu, sa jednom od najvećih pista izgrađenih od teškog betona i čelika.

Aerodrom ima pistu od 3,6 kilometra koja može služiti za bombardere i velike transportne avione.

Pred kraj prvog mandata Trump je postigao dogovor o povlačenju iz Afganistana, ali je 2021. godine tadašnji predsjednik Joe Biden preuzeo planove.

Trump je više puta kritikovao način na koji je Biden proveo vojno povlačenje, tokom kojeg su Sjedinjene Države ostavile hiljade komada oružja i druge vojne opreme, kao i ogromni kompleks ambasade koji je sada prazan u centru Kabula.

Zašto je Trump fokusiran na kinesko nuklearno oružje?

Trumpov argument da je Bagram važna regionalna tačka zbog blizine Kini nije ništa novo.

Američki predsjednik je tvrdio tokom predizborne kampanje da je Bagram pod kontrolom Narodnooslobodilačke vojske Kine (PLA), a tokom prvog sastanka kabineta u drugom mandatu rekao je da je u njegovom planu povlačenja iz Afganistana "Bagram trebao da ostane... ne zbog Afganistana, već zbog Kine, jer je tačno sat vremena udaljen od mjesta gdje Kina pravi nuklearne projektile."

U to vrijeme tvrdio je da je Bagram "sada pod kineskim uticajem."

Talibani su demantovali te tvrdnje, a Kina nema poznato vojno prisustvo u Bagramu.

No, njegove izjave o kineskim nuklearnim objektima očito se odnose na dugogodišnji nuklearni poligon Lop Nur, oko 2.000 kilometara preko granice u sjeverozapadnoj regiji Xinjiang.

Na tom mjestu Kina je testirala prvu nuklearnu bombu prije skoro 60 godina, a satelitski snimci pokazuju širenje novih zgrada i puteva u tom području od 2017. godine. Mjesto nije poznato kao lokacija proizvodnje nuklearnog oružja, za koju se vjeruje da je koncentrisana u centralnom dijelu zemlje.

Ovo dolazi u trenutku kada Kina ubrzano širi nuklearne snage posljednjih godina, što je izazvalo zabrinutost u Pentagonu, koji je saopštio da je PLA do sredine 2024. proširila nuklearni arsenal na 600 bojevih glava, što predstavlja godišnji rast od 20 posto.

Može li Trump povratiti kontrolu nad Bagramom?

Trump nije precizirao šta tačno želi sa Bagramom, ali njegovi komentari dolaze usred povećanog angažmana talibana i američkih izaslanika.

Washington je zadržao minimalan nivo javnog angažmana s Afganistanom otkako su se talibani vratili na vlast, ograničavajući ga na pregovore o taocima. Afganistan je uglavnom izolovan na svjetskoj sceni, a ekonomija zemlje se bori da privuče stranu podršku i privatne investicije.

Pročitajte i ovo: Nakon 20 godina američka vojska napustila Bagram bazu u Afganistanu

Ali tokom rijetke posjete prošle sedmice, specijalni izaslanik Trumpove administracije za odgovore u kriznim situacijama s taocima Adam Boehler sastao se s talibanskim ministrom vanjskih poslova Amirom Khanom Muttaqijem u Kabulu.

Talibanski zvaničnici su takođe odbacili Trumpov prijedlog da bi Sjedinjene Države mogle ponovo preuzeti kontrolu nad Bagramom, ali su ostavili otvorenom mogućnost razgovora o poboljšanju odnosa.

"Bez američkog vojnog prisustva u Afganistanu i Afganistan i SAD trebaju međusobno sarađivati i mogu imati političke i ekonomske odnose zasnovane na međusobnom poštovanju i zajedničkim interesima", rekao je na društvenim mrežama Zakir Jalaly, zvaničnik talibanskog ministarstva vanjskih poslova.

"Afganistanci nikada u historiji nisu prihvatili vojno prisustvo bilo koga", dodao je Jalaly. "Ali za druge vrste angažmana, svi putevi im ostaju otvoreni."

Drugi talibanski zvaničnici zauzeli su prkosniji ton.

Muhajer Farahi, zamjenik ministra talibana, objavio je dio pjesme na platformi X: "Oni koji su nekada s nama udarali glavom o stijene, njihov um još uvijek nije našao mira."

Svoj je post završio riječima "Bagram, Afganistan."

State Department i Bijela kuća nisu dali javne komentare o Bagramu, dok je glavni portparol Pentagona Sean Parnell rekao novinarima da Ministarstvo rata "rutinski razmatra kako bi reagovali na različite scenarije širom svijeta" i da su "uvijek spremni izvršiti bilo koju misiju po naredbi predsjednika."