Vlast entiteta Republika Srpska planira iskrčiti šumu u vlasništvu Bosne i Hercegovine, kako bi izgradili plinovod na istoku države, usprkos zabrani raspolaganja državnom imovinom.
Za izgradnja plinovoda od Šekovića do Han Pijeska, dužine oko 50 kilometara, bez suglasnosti države planirano je pretvaranje šumskog zemljišta u građevinsko.
Entitetska vlada je prije mjesec usvojila informaciju o trajnoj promjeni namjene zemljišta, za šta tehničku studiju treba izraditi javno preduzeće "Šume RS".
Planom je obuhvaćena šuma u Vlasenici i Han Pijesku, koja je u vlasništvu BiH i pod zabranom raspolaganja, prema državnom zakonu koji je prije 20 godina nametnuo visoki predstavnik međunarodne zajednice.
O namjerama vlasti u RS stručnjak za energetiku Almir Bečarević obavijestio je Pravobranilaštvo BiH, instituciju nadležnu za zaštitu državne imovine.
"Bez suglasnosti države nemoguće je bilo šta raditi na šumskom zemljištu. Na vrijeme sam obavijestio Pravobranilaštvo BiH koje, to može vrlo jednostavno riješiti i zaustaviti nezakonite radnje", kazao je za RSE.
Unatoč zakonskoj zabrani, vlast u RS godinama prodaje državnu imovinu, tvrdeći da je vlasništvo tog entiteta.
Istovremeno, propisi u Federaciji BiH omogućavaju praksu pretvaranja šuma u građevinsko zemljište.
Tako su na mjestu nekadašnjih šuma u tom entitetu "nicali" rudarski kopovi, kamenolomi i apartmanska naselja.
Pročitajte i ovo:
Deponija umjesto šume kod Tešnja
Ustavni sud BiH donosio je nekoliko puta presude da samo država BiH može raspolagati državnom imovinom, što u nekoliko slučajeva nije ispoštovano.
Do danas je poništio nekoliko odluka entiteskih vlasti da prodaju ili pretvore državno zemljište u građevinsko, uz obrazloženje da se radi o državnoj imovini kojom entiteti nemaju pravo upravljati.
Među poništenim odlukama je i ona iz RS o prodaji državnog zemljišta na Jahorini, kao i odluka Vlade Federacije BiH, donesena krajem 2023. koja je omogućila prenamjenu šumskog zemljišta za potrebe britanskog rudnika u Varešu.
Pročitajte i ovo:
Krši li britanska firma odluku Ustavnog suda BiH o krčenju državnog zemljišta?TV Liberty: Ko ne poštuje odluke Ustavnog suda BiH?U Tužilaštvu BiH formiran predmet koji se odnosi na prodaju zemljišta na JahoriniDržavno uknjiženo kao vlasništvo RS
BiH trenutno sav plin dobija iz Rusije preko plinovoda Turski tok, koji u zemlju ulazi kod Zvornika, na granici sa Srbijom.
Izgradnjom magistralnog plinovoda, vrijednog oko 74 miliona maraka, plin bi trebao stići i do stanovnika Šekovića, Vlasenice, Milića i Han Pijeska, na istoku zemlje.
Vlada RS proglasila ga je projektom od javnog interesa, sa rokom za završetak radova od 14 mjeseci.
Dio trase plinovoda prolazi državnim šumskim zemljištem koje je, uvidom RSE u entitetski katastar, uknjiženo kao vlasništvo RS
Šumsko zemljište u Han Pijesku uknjiženo kao vlasništvo RS.
Ustavni sud BiH proglasio je 2021. neustavnim zakon o šumama koji je usvojila Skupština RS, a kojim je taj bh. entitet pokušao postati titular državne imovine.
Ustavni sud je utvrdio da šume i šumsko zemljište na cijeloj teritoriji BiH predstavljaju javno dobro koje spada pod državnu imovinu, što je u isključivoj nadležnosti BiH.
Iz Pravobranilaštva BiH nisu odgovorili na upit RSE šta su poduzeli u slučaju prijave o namjeri prenamjene šumskog zemljišta za izgradnju plinovoda, a odgovora nije bilo ni iz Tužilaštva BiH i Ureda visokog predstavnika (OHR) u BiH.
Nedeljko Elek, direktor preduzeća "Sarajevo-gas" Istočno Sarajevo, koje je investitor izgradnje plinovoda, u namjeri krčenja državnog šumskog zemljišta ne vidi ništa sporno i tvrdi da je uknjiženo kao vlasništvo RS.
"Poznat je stav iz RS po tom pitanju. To je uknjiženo kao vlasništvo RS i nama je jedina adresa Vlada RS pa smo taj problem i prevazišli. Radujemo se svakom razvoju Federacije BiH pa i ovo nikome ne može da šteti. Zaustavljanjem ne dobijamo ništa", kazao je Elek za RSE.
U BiH je tokom proteklih godina bilo nekoliko primjera nezakonitog knjiženja državne imovine, te pokušaja entiteta ili općina da je prodaju ili prenamjene u građevinsko. Neke od tih pokušaja osporio je Ustavni sud BiH.
Pročitajte i ovo: Stečajne afere u bh. tvornici eksploziva: Od prodaje državne imovine do istrage o porijeklu novcaIstovremeno, rijetki su primjeri odnosa prema državnoj imovini, koji podrazumijeva dobijanje Američka vlada je prije 20 godina kod Vijeća ministara BiH inicirala kupovinu državnog zemljišta bivše kasarne Maršal Tito u Sarajevu, za izgradnju ambasade.
Parlament BiH je na sjednicama oba doma usvojio odluku kojom BiH prodaje svoje zemljište Sjedinjenim Američkim Državama.
Ugovor je potpisan 21. juna 2005. godine, a američka strana je na namjenski račun kod Centralne banke BiH uplatila oko 13 miliona dolara. Taj novac se dalje raspodijelio u budžete institucija.
Na isti način je Općina Prozor/Rama 2022. otkupila državno zemljište kako bi izgradila poslovnu zonu. Zemljište je državi platila oko 90.000 maraka.
Iz Vijeća ministara BiH i Parlamenta BiH nisu dostavili RSE podatke o tome koliko je proteklih godina bilo zahtjeva za kupovinu državnog zemljišta i koliko je država od toga zaradila. odnosno državnog Parlamenta.
Muharem Cero, ekspert za pitanja državne imovine, ističe da bi legalni postupak podrazumijevao da imovina bude izuzeta iz zabrane raspolaganja, odlukom Vijeća ministara BiH i njenim potvrđivanjem u Parlamentu BiH.
"Nisam siguran da je toga bilo, nego je tu politička agenda da državna imovina ne postoji. Ne priznaju institut državne imovine, upisuju je na sebe i nema posljedica. Pri tome, ne vidim reakciju ni OHR-a ni državnog Pravobranilaštva. Nemamo ni krivičnih prijava i nastavljaju s tim", kaže Cero.
Zašto nema novog zakona?
U Zakonu o zabrani raspolaganja državnom imovinom iz 2005. državna imovina je definirana kao ona koja je pripala BiH na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije republika bivše socijalističke Jugoslavije iz 2001. godine.
Također, to je imovina na kojoj je pravo raspolaganja i upravljanja imala bivša Socijalistička Republika BiH do kraja 1991.
Visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo je 2022. godine izmjene tog zakona, čime je precizirao da su državna imovina i rijeke, šume i šumsko zemljište, za koje je Ustavni sud BiH u ranijim odlukama utvrdio da predstavljaju državnu imovinu.
Zakonom iz 2005. propisano je da zabrana raspolaganja ostaje na snazi dok državna vlast ne donese zakona kojim će urediti prava vlasništva i upravljanja državnom imovinom.
Rješavanje pitanja državne imovine je i višegodišnja obaveza vlasti BiH i jedan od uvjeta za završetak međunarodne supervizije u BiH, odnosno zatvaranje OHR-a.
Donošenju zakona protive se politički predstavnici iz RS koji su nekoliko puta pokušali donijeti entitetske zakone koje su poništili Ustavni sud BiH ili OHR.
Pročitajte i ovo: Zašto je teško razumjeti činjenice o državnoj imovini BiH?Višegodišnji zastoj i izostanak propisa koji bi precizirao načine korištenja državne imovine, odražavaju se i na investicije i infrastrukturne projekte.
Jedan od slučajeva je blokirana izgradnja dionice autoceste Mostar jug - Tunel Kvanj, zbog toga što trasa prolazi preko zračne luke Ortiješ, koja je proglašena perspektivnom vojnom lokacijom i, kao državna imovina, nalazi se pod zabranom raspolaganja.
Snježana Koepruner, jedna od stranih investitorica u BiH, kaže da zbog neriješenog pitanja državne imovine strani ulagači često ne žele riskirati.
"Velika je to nesigurnost, pogotovo za strane investitore, jer kada imate nejasan status imovine niko neće u to da ulazi. To je još veći problem za razvoj općina koje bi mogle praviti industrijske zone i privući investitore", kaže Koepruner.
Rješenje vidi u tome da visoki predstavnik Christian Schmidt iskoristi Bonske ovlasti i nametne zakon o državnoj imovini.
"To je jedino rješenje, jer se oni nikada neće dogovoriti", kaže ona.
Iz OHR-a nisu odgovorili na upit RSE o tome postoje li konkretni pomaci kada je riječ o novom zakonu.
S ciljem sačinjavanja preporuka koje će domaćim vlastima pomoći pri usvajanju zakona o državnoj imovini, OHR je u aprilu 2023. godine formirao radnu grupu eksperata koja se sastala nekoliko puta. Rezultati njenog rada do danas zvanično nisu objavljeni.
Parlementu BiH je u oktobru prošle godine upućen Prijedlog zakona o državnoj imovini iz državnog Predsjedništva, no do danas se nije našao u proceduri.
Pročitajte i ovo: Zakon o državnoj imovini BiH – šta treba znati?