Federacija BiH protiv raspodjele novca za isplatu duga RS prema Sloveniji

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić potvrio je za Radio Slobodna Evropa da je na sjednici Fiskalnog vijeća BiH 14. aprila odbio inicijativu da se izmjenama Globalnog okvira fiskalnog bilansa, koja je predviđala preraspodjelu dobiti Centralne banke BiH, plaća dug oko 56 miliona eura slovenačkoj firmi Viaduct.

Inicijativu je odbio i ministar financija Federacije BiH Toni Kraljević, koji je za Radio Slobodna Evropa kazao da "predloženi modusi nisu prošli".

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je 11. aprila na vanrednoj sjednici zaključak kojim je prebacio odgovornost BiH za plaćanje duga entiteta Republika Srpska slovenačkoj kompaniji Viaduct Fiskalnom vijeću BiH.

Fiskalno vijeće, prema usvojenom zaključku, trebalo je izvršiti izmjenu fiskalnog okvira, kako bi se budžetom BiH moglo predvidjeti plaćanje duga, te deblokirati računi i imovina u procesu kojeg su pokrenuli Slovenci.

Nikšić je za RSE rekao da su on i Kraljević glasali protiv oba prijedloga za namirenje duga RS-a prema Viaductu i objasnio da se njegov glas tretira kao veto budući da je on jedini Bošnjak u Fiskalnom vijeću.

Premijer Federacije BiH je rekao da su postojala dva predloga. Prvi, da se sredstva od 200 miliona maraka od dobiti Centralne banke koja su prethodno bila planirana za transfere entitetima, u omjeru dve trećine Federaciji i jedna trećina Republici Srpskoj izdvoji 110 miliona za isplatu obaveza prema Viaductu – 73 miliona na teret Fedracije, a 37 miliona na teret stvarnog dužnika.

Drugi prijedlog je podrazumijevao da se okvir za institucije BiH poveća za 68 miliona maraka tako da ukupan okvir iznosi 1.638.500.000 maraka gdje bi izvor finansiranja bio iz prenesenog viška/finansijskog rezultata iz 2024. godine.

"Smatram da je bilo neozbiljno ponuditi dvije varijante u kojima niti u jednoj nije planirano plaćanje duga prema Viaductu od strane RS nego od BiH pri čemu bi Federacija plaćala u prvoj varijanti sama dvije trećine duga, a u drugoj bi se dio od te dve trećine prelio i na kantone. Za mene je to bilo neprihvatljivo", rekao je Nikšić.

Fiskalno vijeće je tijelo čiji je zadatak da koordiniše fiskalne politike u BiH kako bi se osigurala finansijska održivost zemlje. Čine ga predsjedavajući Savjeta ministara, koji i predsjedava, te premijeri oba entiteta, kao i ministri finansija na državnom i entitetskom nivou.

Sjednicama Vijeća, bez prava glasa, prisustvuje i guverner Centralne banke BiH, te predsjednik Vlade Brčko distrikta, kao treće administrativne jedinice u BiH.

Slovenačka kompanija Viaduct pokrenula je arbitražni postupak protiv BiH, jer je Vlada Republike Srpske 2013. godine dodijelila koncesiju vlastitoj Elektroprivredi, čime je ugrožen raniji projekt slovenske hidroelektrane na rijeci Vrbas.

Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) presudio je u korist Viaducta 2022. godine, naloživši BiH – budući da Republika Srpska nije međunarodni subjekat - da plati odštetu od 39 miliona evra.

Istovremeno, u ponedjeljak, 14. aprila članovi državne Komisije za saobraćaj i komunikacije zatražili su od Vijeća ministara BiH i Pravobranilaštva BiH da, u roku od sedam dana, dostave informaciju o realizaciji Sporazuma o međusobnim pravima i obavezama u vezi sa dugom prema slovenačkoj kompaniji Viaduct.

Zatražili su i informaciju o tome da li su ove institucije obavijestile Tužilaštvo BiH o mogućim počinjenim krivičnim djelima u vezi s predmetnim Sporazumom.

Do 1. marta 2025. ukupni dug sa kamatama popeo se na približno 56,3 miliona eura, povećavajući se za oko 9.500 eura dnevno.

Nakon presude, Viaduct je pokrenuo postupke zapljene državne imovine BiH u zemlji i inozemstvu, uključujući i sredstva Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA).

Zbog duga većeg od 56 miliona eura kojeg RS nije platila, najviše je ugroženo funkcionisanje agencije zadužene za kontrolu neba iznad BiH (BHANSA), jer su zbog zahtjeva Viaducta blokirane isplate toj državnoj agenciji, nakon što je Evropska organizacija za bezbjednost vazdušnog saobraćaja (EUROCONTROL) zamrzla sva plaćanja prema BHANSA-i, kako je ranije potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Slovenci su u maju prošle godine zatražili i oduzimanje tri zgrade Centralne banke BiH u Banjoj Luci, Brčkom i Mostaru pred lokalnim sudovima, u skladu sa presudom Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) iz Washingtona od 18. aprila 2022. godine.

Pred sarajevskim sudom Viaduct je dodatno zatražio izvršenje nad novcem države na računima banaka u zemlji, a pred sudovima u Luksemburgu i Belgiji nad imovinom i računima BiH u inostranstvu.

Opštinski sud u Mostaru je sredinom marta prihvatio prijedlog za pljenidbu zgrade Centralne banke BiH u tom gradu koji još nije konačan, dok se čekaju presude ostalih sudova.