Hrvatske institucije i javna preduzeća će odlučivati od slučaja do slučaja da li će zabraniti učestvovanje kompanijama iz Bosne i Hercegovine na javnim nabavkama u toj zemlji.
Ovako iz Ministarstva ekonomije Republike Hrvatske objašnjavaju izmijenjeni pravilnik o javnim nabavkama, kojim se u toj zemlji ostavlja mogućnost da se zabrani ili ograniči "učestvovanje privrednih subjekata iz trećih zemalja u postupcima javne nabavke".
"Takve odluke mogu se temeljiti na različitim faktorima, kao što su istraživanje tržišta ili specifičnosti predmeta nabavke", navodi se u odgovoru Ministarstva na upit Radija Slobodna Evropa.
Prije nešto više od mjesec dana, izmjenjeni pravilnik je stupio na snagu, ali do danas, nema informacija da su neke bh. firme pokušale da se prijave na tendere u Hrvatskoj, a da su odbijene.
Iz hrvatske Uprave za politiku javne nabave nije odgovoreno na upit RSE o tome do zaključenja ovog teksta.
BiH je sa EU zaključila Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) 2015. godine, koji između ostalog bh. firmama garantuje pristup javnim nabavkama na tržištu Unije.
U 2023. godini, vrijednost javnih nabavki u Hrvatskoj u kojima je BiH učestvovala je iznosila nešto više od 19 miliona evra, što je oko 0,18 odsto vrijednosti svih nabavki u toj godini.
Pročitajte i ovo: BiH i SSP: Kako će se trgovati sa Hrvatskom?Šta se navodi u pravilniku?
Prema pravilniku, naručilac može "zabraniti pristup postupku nabavke privrednim subjektima iz trećih zemalja koje nisu potpisale Sporazum Svjetske trgovinske organizacije o javnoj nabavci (GPA) ni druge međunarodne sporazume, a koji su obavezujući za Evropsku uniju".
Iako je zahtjev za članstvo podnijela još 1999. godine, BiH nije dio Svjetske trgovinske organizacije, te samim tim nije ni potpisnica sporazuma.
Sve članice EU su potpisale ovog sporazuma, kao i, između ostalih, Sjedinjene Države, Kanada, Japan, Australija. BiH, Srbija, Albanija, Rusija i Bjelorusija jedine u Evropi nisu zemlje potpisnice.
Iz hrvatskog Ministarstva pojašnjavaju da pravilnik ne znači "automatsku zabranu učestvovanja privrednih subjekata iz trećih zemalja u postupcima javne nabavke".
Pročitajte i ovo: Privrednici traže balkansko tržište bez preprekaDržave članice EU ne mogu zabraniti pristup ponuđačima iz trećih zemalja, dalje pojašnjavaju, jer je određivanje prava pristupa tržištu javnih nabavki isključiva nadležnost Unije.
Ipak, dok EU ne uredi ovo područje, Ministarstvo je donijelo pravilnik da bi dalo naručiocima mogućnost da "isključe" privredne subjekte trećih zemalja iz procesa.
Prema dokumentu Evropske komisije od 16. maja, koji se tiče presuda u oblastima javnih nabavki na teritoriji EU, ponuđačima iz trećih zemalja ne može biti eksplicitno zabranjen pristup ovoj oblasti ukoliko imaju potpisan ugovor sa EU.
Šta kažu kompanije koje posluju u Hrvatskoj?
Građevinska kompanija iz Laktaša kod Banjaluke, "Integral inženjering", od ranije učestvuje u projektima u Hrvatskoj.
Za RSE kažu da trenutno u ovoj zemlji realizuju dva projekta vrijedna oko 125 miliona maraka (oko 64 miliona evra).
Oni tvrde da neće imati problema.
"Smatramo da privredna društva iz BiH imaju i da će imati pravo pristupa javnim nabavkama u Republici Hrvatskoj i drugim državama članicama Evropske unije na osnovu bilateralnog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju", navode iz Integrala.
Ističu da SSP podrazumijeva reciprocitet – da preduzeća iz EU mogu učestvovati na tenderima u BiH, i obrnuto.
"Nepostojanje Sporazuma o javnim nabavkama (GPA) pod okriljem Svjetske trgovinske organizacije nije dovoljna osnova za ograničavanje pristupa postupcima javnih nabavki u Evropskoj uniji, niti je dovoljna osnova za isključivanje iz tih postupaka privrednim društvima iz BiH", dodaju u ovoj firmi.
Integral je bio pod sankcijama američkog ministarstva finansija od oktobra 2022. do aprila 2024. godine, zbog, kako je navedeno, sumnje u povezanost sa korupcijom u građevinskom sektoru.
Kakav je stav bh. institucija?
Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH nije odgovorilo na upit RSE.
Iz Spoljnotrgovinske komore BiH navode da se zemlje koje su potpisale GPA, obavezuju na primjenu tih pravila u svom sistemu javnih nabavki.
Ističu da Hrvatska, kao članica EU i potpisnica ovog sporazuma "može ograničiti učestvovanje firmi iz trećih zemalja koje nisu potpisnice GPA a ili drugih sličnih međunarodnih sporazuma s EU".
Pročitajte i ovo: Investitori zaobilaze BiH, poslodavci tvrde da politika koči ekonomiju"To se ne odnosi samo na BiH, nego i na druge zemlje bez takvih sporazuma. EU i države članice imaju diskreciono pravo dopustiti ili isključiti učestvovanje ovakvih firmi tokom postupka nabavke, ako je jasno definisano u dokumentaciji i pravilima nabavke", pojašnjavaju u STK BiH.
Ipak, i oni ističu da su EU i BiH potpisali SSP, koji garantuje slobodan pristup ovoj oblasti.
Dodaju da se nisu konsultovali sa domaćim kompanijama povodom hrvatskog pravilnika.
Da li će bh. privreda biti na gubitku?
Na ovo pitanje, prvi je skrenuo pažnju Saša Magazinović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Tražio je odgovore od državnih institucija po ovom pitanju, ali nije ih dobio, kaže u izjavi za RSE.
"Ono što mene brine, je što ovu informaciju nisu imali u institucijama, prije svega u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, onda i u Vanjskotrgovinskoj komori, kojima je više problem što je neko iznio to, nego što oni nisu imali informaciju", istakao je Magazinović.
On upozorava da, ukoliko bh. firme budu "isključivane" iz procesa javnih nabavki, to može imati katastrofalne posljedice po "najzdraviji dio" bh. privrede, odnosno firme koje su konkurentne i preko granice.
Ekonomista Igor Gavran ocjenjuje za RSE da u posljednje vrijeme EU uvodi protekcionističke mjere zbog "nekonkurentnosti vlastite privrede".
"Da ne bi bili optuženi kako samo targetiraju Kinu ili neku drugu pojedinu državu, sada to praktično šire primjenom na sve one zemlje koje nisu u Evropskoj uniji, a to je i BiH, da se mogu isključiti iz javnih nabavki", rekao je Gavran.
Iako se spekuliše o tome da se slična zakonska i podzakonska rješenja trebaju početi primjenjivati i u drugim zemljama EU, nastavlja Gavran, za bh. privredu je Hrvatska daleko najvažnija.
"Sigurno je ako oni ne bi mogli da učestvuju, da bi moglo doći do ugrožavanja tih kompanija, da bi moglo doći do gubitka radnih mjesta i svakako do gubitka prihoda ili možda čak smanjivanja poslovanja", ocjenjuje ekonomista.
Pročitajte i ovo: Odjeci najavljenog rasta američkih carina na privredu zemalja Zapadnog BalkanaOn dodaje da bi najveći problem bio ako bi kompanije u potpunosti preselile svoje poslovanje izvan BiH, jer im se više isplati učestvovati na evropskim javnim nabavkama nego poslovati na domaćem terenu.
"Svakako da to nije pozitivno, a mislim da nije ni korektno od strane EU jer stalno nam govore kako smo mi dobrodošli, kako žele da jačaju s nama veze, pa koliko god da BiH na svom evropskom putu zaostaje", kazao je Gavran.
Kaže da nije isključeno ni da su bh. institucije upozorene na vrijeme – ali da nisu reagovale, što nije rijetkost.
"Da li postoji mogućnost da smo mi u nečemu u međuvremenu zaostali ili u međuvremenu da smo propustili neko usklađivanje zbog kojeg bi se onda to moglo zloupotrebiti, da nam se ovako ograniči pristup tržištu", rekao je on.
Gavran dodaje da su bh. vlasti trebale direktno reagovati, i tražiti od Hrvatske garancije da neće isključiti BiH iz javnih nabavki u ovoj zemlji, zbog SSP-a ali i dobrosusjedskih odnosa.
"Ne bismo smjeli da živimo u neizvjesnosti i da dođemo do toga da se neki tender raspiše, da našu kompaniju isključe i onda je prošao tender dok se raspravlja oko toga zašto su je isključili, je li opravdano, nije li opravdano", kazao je Gavran.
On smatra da bi ovaj problem bio riješen pristupom STO-u, jer BiH već ima niske carinske stope i liberalizovano tržište.
Pročitajte i ovo: Đogo: Ulazak BiH u STO blokiran zbog ruske rafinerije