Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira u BiH, koji je u ponedjeljak započeo dvodnevno zasjedanje u Sarajevu, između ostalog će analizirati napredak ostvaren u ispunjavanju uslova za tranziciju Ureda visokog predstavnika u Ured specijalnog izaslanika EU. Iz dva entiteta i dalje stižu oprečni stavovi o budućnosti Ureda visokog predstavnika.
Dok predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić smatra da bi ukidanje međunarodnog predstavnika moglo dovesti do novih podjela i sukoba u ovoj zemlji, lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik ponavlja da je došlo vrijeme za zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR) i ukidanje funkcije visokog predstavnika.
Vijeće za implementaciju mira (PIC) ni ovaj put neće razmatrati odluku o zatvaranju Ureda visokog predstavnika jer za takvu mogućnost ne postoje uslovi, a politička situacija u Bosni i Hercegovini od posljednjeg zasjedanja PIC-a nije se popravila. Čak je lošija i potencijalno opasnija, sudeći prema stavu lidera SDA Sulejmana Tihića, tako da o odlasku OHR-a u ovom momentu nije moguće govoriti:
„Ja se bojim da bi u sadašnoj ustavnoj i političkoj situaciji odlazak OHR-a ubrzo doveo do blokade rada institucija BiH, do određenih podjela i sukoba čiji krakater nije moguće predvidjeti, a veoma malo možemo uopće uticati ukoliko do toga dođe jer BiH nema institucije koja može zaustaviti neke vrste sukoba.“
Tihić očekuje da će PIC uprijeti prstom u one koji, kako kaže, djeluju antidejtonski i siju nacionalističku retoriku i govor mržnje. Razloga za ostanak je mnogo, kaže Tihić:
„Vidjeli ste antidejtonske zaključke Narodne skupštine RS, ili uzmite antidejtonsku odluku RS oko elektroprijenosa koja postoji već godinu dana, zbog čega ne možemo da koristimo 300 miliona maraka sredstava. Da li postoji ijedna institucija koja može poništiti antidejtonsku odluku? Ne postoji. Jedino to može učiniti OHR. Šta da se desilo da, uzmimo, Parlament Federacije isto tako donese neku antidejtonsku odluku, pa kaže mi mijenjamo enitetske linije, koja je isto protiv Dejtonskog sporazuma. Mi nemamo institucije koja to može poništiti ako nemamo OHR-a.“
I predsjednik HDZ 1990 Božo Ljubić dijeli Tihićev stav i bojazan od sukoba i blokade institucija ukoliko nema mehanizama zaštite kao što je OHR, te će s tim stavom i istupiti pred ambasadore, uz još nekoliko razloga, protiv zatvaranja:
„Da je BiH potrebita korjenita ustavna reforma koja će značiti funkcionalniju državu i u prvom redu koja će eliminirati moguće blokade. A što se tiče ciljeva i uvjeta, smatram da oni nisu ispunjeni, posebice na vladavini prava i zakona. Moje pitanje je tko je u stanju u BiH u ovoj situaciji dati taj certifikat da postoji vladavina prava i zakona. I drugi uvjet ključan, a to je da pozitivna ocjena kada je u pitanju samoodrživost BiH u ovom momentu ne može biti donesena.“
Iako je Tihićeva izjava o novim sukobima izazvala burne reakcije na teritoriji RS, za lidera SNSD-a Milorada Dodika nema opasnosti od sukoba. Od sjednice PIC-a ne očekuje, kaže, mnogo:
„Ja nemam nikakva posebna očekivaja. PIC je mjesto gdje dođu predstavnici zemalja članica tog organa i pozovu neke od nas lokalnih političara da razgovaramo, a u suštini se sve završi kako to iskreira Kancelarija OHR-a.“
Umjesto zatvaranja OHR-a liderima stranaka vladajuće koalicije ambasadori zemalja članica PIC-a mogli bi održati lekciju zbog kašnjenja u provođenju ključnih reformi. Glasnogovornica OHR-a Ljiljana Radetić:
„Upravni odbor PIC-a će sa stranačkim liderima razgovarati o načinu na koji se oni namjeravaju produktivnije angažirati kako bi omogućili napredak u rješavanju pitanja državne i vojne imovine, napredak zemlje na evropskom putu, te na koji način planiraju osigurati puno poštivanje Ustava, vladavine zakona i državnih struktura BiH.“
Bh. političari prihvataju odgovornost, no, kažu, ona se mora podijeliti i s predstavnicima međunarodne zajednice koja nije odlučnije reagovala. Kao da obećanja s ranijih sjednica PIC-a i onih datih američkom potpredsjedniku u BiH Josephu Bidenu nije ni bilo. Božo Ljubić:
„Ja sam razočaran. Ja sam istinski nadao se da će nakon posjete gospodina Bidena zapuhati novi vjetrovi. Očito da mi svi skupa u BiH nismo dovoljno shvatili šansu koju je dala posjeta Bidena, osobe u Bijeloj kući zadužene za kreiranje vanjske politike najmoćnije sile svijeta, i nastavilo se po starom. Sigurno nismo napredovali.“
Efikasna vlada koja poštuje prava entiteta uz efikasan ustav su prioriteti kojih se BiH treba držati. S ovim su stavom nastupili i američki kongresmeni, koji su upravo prije sjednice Vijeća za implementaciju mira bili u BiH. Očekuje se da s istim stavom o podršci ključnim pitanjima, jednako kao što ih je prezentirao kongresmenima SAD-a, na sjednici PIC-a nastupi i predsjednik Stranke za BiH Haris Silajdžić:
„Da se u BiH ne izlazi izvan pravnog okvira, kao što se to često čini, da se suspenduje pravo u BiH da se ide ispod Dejtona, da se dovodi u pitanje kontinuitet države BiH. I nadam se podršci. Do sada je nije bilo jer se upravo radi na diskontinuitetu BiH kroz tzv. raspodjelu državne imovine, a kontinuitet je vlasništvo imovine - i imovina BiH.“
Reakcija Vijeća za implementaciju mira mogla bi biti u istoj ravni s onom koju je već iznijela američka administracija s obzirom da analitičari ova dva događaja povezuju s jačim zajedničkim angažmanom SAD-a i EU na području BiH.
Vijeće za implementaciju mira (PIC) ni ovaj put neće razmatrati odluku o zatvaranju Ureda visokog predstavnika jer za takvu mogućnost ne postoje uslovi, a politička situacija u Bosni i Hercegovini od posljednjeg zasjedanja PIC-a nije se popravila. Čak je lošija i potencijalno opasnija, sudeći prema stavu lidera SDA Sulejmana Tihića, tako da o odlasku OHR-a u ovom momentu nije moguće govoriti:
„Ja se bojim da bi u sadašnoj ustavnoj i političkoj situaciji odlazak OHR-a ubrzo doveo do blokade rada institucija BiH, do određenih podjela i sukoba čiji krakater nije moguće predvidjeti, a veoma malo možemo uopće uticati ukoliko do toga dođe jer BiH nema institucije koja može zaustaviti neke vrste sukoba.“
Tihić očekuje da će PIC uprijeti prstom u one koji, kako kaže, djeluju antidejtonski i siju nacionalističku retoriku i govor mržnje. Razloga za ostanak je mnogo, kaže Tihić:
„Vidjeli ste antidejtonske zaključke Narodne skupštine RS, ili uzmite antidejtonsku odluku RS oko elektroprijenosa koja postoji već godinu dana, zbog čega ne možemo da koristimo 300 miliona maraka sredstava. Da li postoji ijedna institucija koja može poništiti antidejtonsku odluku? Ne postoji. Jedino to može učiniti OHR. Šta da se desilo da, uzmimo, Parlament Federacije isto tako donese neku antidejtonsku odluku, pa kaže mi mijenjamo enitetske linije, koja je isto protiv Dejtonskog sporazuma. Mi nemamo institucije koja to može poništiti ako nemamo OHR-a.“
I predsjednik HDZ 1990 Božo Ljubić dijeli Tihićev stav i bojazan od sukoba i blokade institucija ukoliko nema mehanizama zaštite kao što je OHR, te će s tim stavom i istupiti pred ambasadore, uz još nekoliko razloga, protiv zatvaranja:
„Da je BiH potrebita korjenita ustavna reforma koja će značiti funkcionalniju državu i u prvom redu koja će eliminirati moguće blokade. A što se tiče ciljeva i uvjeta, smatram da oni nisu ispunjeni, posebice na vladavini prava i zakona. Moje pitanje je tko je u stanju u BiH u ovoj situaciji dati taj certifikat da postoji vladavina prava i zakona. I drugi uvjet ključan, a to je da pozitivna ocjena kada je u pitanju samoodrživost BiH u ovom momentu ne može biti donesena.“
Iako je Tihićeva izjava o novim sukobima izazvala burne reakcije na teritoriji RS, za lidera SNSD-a Milorada Dodika nema opasnosti od sukoba. Od sjednice PIC-a ne očekuje, kaže, mnogo:
„Ja nemam nikakva posebna očekivaja. PIC je mjesto gdje dođu predstavnici zemalja članica tog organa i pozovu neke od nas lokalnih političara da razgovaramo, a u suštini se sve završi kako to iskreira Kancelarija OHR-a.“
Nastavilo se po starom
Umjesto zatvaranja OHR-a liderima stranaka vladajuće koalicije ambasadori zemalja članica PIC-a mogli bi održati lekciju zbog kašnjenja u provođenju ključnih reformi. Glasnogovornica OHR-a Ljiljana Radetić:
„Upravni odbor PIC-a će sa stranačkim liderima razgovarati o načinu na koji se oni namjeravaju produktivnije angažirati kako bi omogućili napredak u rješavanju pitanja državne i vojne imovine, napredak zemlje na evropskom putu, te na koji način planiraju osigurati puno poštivanje Ustava, vladavine zakona i državnih struktura BiH.“
Očito da mi svi skupa u BiH nismo dovoljno shvatili šansu koju je dala posjeta Bidena, osobe u Bijeloj kući zadužene za kreiranje vanjske politike najmoćnije sile svijeta, i nastavilo se po starom.
Bh. političari prihvataju odgovornost, no, kažu, ona se mora podijeliti i s predstavnicima međunarodne zajednice koja nije odlučnije reagovala. Kao da obećanja s ranijih sjednica PIC-a i onih datih američkom potpredsjedniku u BiH Josephu Bidenu nije ni bilo. Božo Ljubić:
„Ja sam razočaran. Ja sam istinski nadao se da će nakon posjete gospodina Bidena zapuhati novi vjetrovi. Očito da mi svi skupa u BiH nismo dovoljno shvatili šansu koju je dala posjeta Bidena, osobe u Bijeloj kući zadužene za kreiranje vanjske politike najmoćnije sile svijeta, i nastavilo se po starom. Sigurno nismo napredovali.“
Efikasna vlada koja poštuje prava entiteta uz efikasan ustav su prioriteti kojih se BiH treba držati. S ovim su stavom nastupili i američki kongresmeni, koji su upravo prije sjednice Vijeća za implementaciju mira bili u BiH. Očekuje se da s istim stavom o podršci ključnim pitanjima, jednako kao što ih je prezentirao kongresmenima SAD-a, na sjednici PIC-a nastupi i predsjednik Stranke za BiH Haris Silajdžić:
„Da se u BiH ne izlazi izvan pravnog okvira, kao što se to često čini, da se suspenduje pravo u BiH da se ide ispod Dejtona, da se dovodi u pitanje kontinuitet države BiH. I nadam se podršci. Do sada je nije bilo jer se upravo radi na diskontinuitetu BiH kroz tzv. raspodjelu državne imovine, a kontinuitet je vlasništvo imovine - i imovina BiH.“
Reakcija Vijeća za implementaciju mira mogla bi biti u istoj ravni s onom koju je već iznijela američka administracija s obzirom da analitičari ova dva događaja povezuju s jačim zajedničkim angažmanom SAD-a i EU na području BiH.