Trenutno stanje bjeloruske opozicije je "depresivno", jer se bori sa sve oštrijim represijama, pet godina nakon što je režim brutalno ugušio masovne ulične proteste.
Dok se prognani Bjelorusi okupljaju na političkim skupovima u Varšavi, Vilniusu i drugim gradovima ovog vikenda, mnogi su spremili maske kako bi sakrili svoj identitet – jer znaju da bi vlasti kod kuće mogle ciljati na njihove porodice.
Bjelorusija pojačava napade na opoziciju kod kuće i u inostranstvu, pet godina nakon brutalnog gušenja neviđenog vala masovnih protesta protiv pokradenih izbora.
Vaš browser nepodržava HTML5
Bjelorusija u previranjima usred izvještaja o smrtnim slučajevima na protestima protiv 'namještenih' izbora
"Bjelorusija je uzeta za taoca", rekla je liderka opozicije u egzilu Svjetlana Tihanovskaja 7. avgusta na online brifingu koji je održao washingtonski think-tank Centar za analizu evropske politike.
"Uoči godišnjice, represije su se samo pojačale", dodala je. "Režim ne kažnjava samo neslaganje. On zapravo pokušava izbrisati sjećanje na 2020. godinu."
Te godine, stotine hiljada ljudi izašlo je na ulice nakon što su vlasti objavile da je Aleksandar Lukašenko ponovo izabran za predsjednika. Među Bjelorusima, zapadnim vladama i međunarodnim organizacijama za ljudska prava bilo je široko rasprostranjeno vjerovanje da su rezultati očigledno falsifikovani.
Vaš browser nepodržava HTML5
Bjelorusija: Strašnije je živjeti u strahu
Po prvi put otkako je Lukašenko preuzeo dužnost 1994. godine, protesti protiv njega bili su velikih razmjera, širom zemlje i dugotrajni. Ali su dočekani premlaćivanjem, hapšenjima i mučenjem. Nekoliko ljudi je ubijeno.
Stotine hiljada ljudi pobjeglo je iz zemlje, uključujući i liderku opozicije Svjetlanu Tihanovskaju. Ona je u odsustvu osuđena na 15 godina zatvora zbog "izdaje s ciljem preuzimanja vlasti".
Gotovina u koverti
Uoči pete godišnjice izbora, kampanja protiv nje je nastavljena.
Državna je 6. avgusta emitovala izvještaj u kojem se, kako se navodi, vidi kako joj zvaničnik daje kovertu sa 15.000 dolara - novcem koji je "tražila".
Tihanovskaja negira da je tražila novac. Rekla je da je kovertu otvorila tek nakon što je vidjela izvještaj, i vidjela da sadrži 15.000 eura.
"U to vrijeme sam bila pod ogromnim emocionalnim pritiskom. Nisam bila spremna za ovo i nisam znala kako da se ponašam u takvim situacijama. Nikome nisam rekla za tu nesretnu kovertu jer me je bilo sram što je imam", rekla je za proopozicioni informativni web portal Zerkalo.
Tihanovskaja je ranije rekla da su je vlasti prisilile da napusti zemlju prijetnjama koje se odnose na njenu djecu.
Ali represija ide daleko dalje od Tihanovskaje. Izvještaj Amnesty Internationala (AI) ove sedmice navodi da u Bjelorusiji još uvijek ima više od 1.100 političkih zatvorenika.
Prognana bjeloruska grupa za ljudska prava Vjasna (Proljeće), kaže da su bjeloruske vlasti od 2020. godine prijevremeno oslobodile oko 330 političkih zatvorenika.
Tihanovski pušten na slobodu, ali su ostali uhapšeni
Međutim, vlasti zatvaraju više ljudi nego što ih oslobađaju. Vjasna je izvijestila da se u junu, dok je 14 političkih zatvorenika pomilovano, pojavilo 29 novih.
Možda najznačajnije oslobađanje bilo je ono supruga Tihanovskaje, Sergeja Tihanovskog. Uhapšen je nakon što je privukao masovnu podršku i najavio da će se kandidovati za predsjednika 2020. godine. Njegova supruga je potom preuzela tu ulogu.
U razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) u Viljnusu, Litvanija, nakon puštanja na slobodu, on je izrazio zabrinutost zbog stanja ugroženog opozicionog pokreta koji je nekada ispunjavao ulice i trgove širom Bjelorusije.
"Tokom mojih posljednjih dana slobode 2020. godine, ljudi su satima stajali u redu da potpišu peticije. Osjećao sam se kao da imam krila", rekao je.
"Sada sam izašao sa istom energijom i odlučnošću, ali vidim da su mnogi Bjelorusi u inostranstvu umorni. Proveli su pet godina preživljavajući, radeći više poslova. Razumijem, ali za one od nas koji izlaze iz zatvora, bolno je osjetiti da se vatra ugasila."
Jedan od njegovih prvih poteza ubrzo nakon puštanja na slobodu 21. juna bio je apel za pristalice za donacije fondu za podršku bivšim političkim zatvorenicima i prognanim Bjelorusima. Tihanovski je zamislio prikupljanje 200.000 eura, ali je apel izazvao kritike i razočaravajući odgovor.
Amnesty International je primijetio da su ograničenja u obnavljanju bjeloruskih dokumenata ostavila neke izgnanike u pravnom limbu, nesposobne da podnesu zahtjev za boravišne dokumente u Poljskoj, gdje su mnogi pronašli utočište.
Masovni antivladini protesti u Minsku ispunili su ulice 2020. godine.
Neki od onih koji su pobjegli nakon što su optuženi za lakše prekršaje razmatrali su povratak u Bjelorusiju na osnovu toga što zastara za ta djela više ne važi. Ali i dalje riskiraju hapšenje ako to učine.
"Pronađu nešto novo za što će vas optužiti", rekao je u julu za RSE jedan čovjek, koji je bio prisiljen pobjeći u oktobru 2020. godine.
"Naći će nešto za što će vas zatvoriti: pretplatu na 'ekstremističke' online medije, donaciju (zabranjenoj grupi) ili klik na 'sviđa mi se' negdje", dodao je.
Drugi prognani Bjelorusi izrazili su slične zabrinutosti.
Promijenjeni pejzaž
Svako ko se vrati u Bjelorusiju zatekao bi dramatično izmijenjeno društvo u odnosu na ono koje je napustio prije pet godina. Lawtrend, bjeloruska monitoring grupa koja djeluje i u egzilu, kaže da je skoro 2.000 grupa civilnog društva – nevladinih organizacija, sindikata, fondacija i udruženja – zatvoreno od 2020. godine.
Više od 40 medijskih kuća prepoznato je kao "ekstremističke formacije", čime se efektivno kriminalizira njihova aktivnost u Bjelorusiji.
To uključuje i RSE, čiji su uredi u Minsku pretreseni i zapečaćeni u julu 2021. godine.
Oko 15 novinara povezanih s Bjeloruskim servisom RSE meta su posebnih krivičnih postupaka u odsustvu, dok su njihovi rođaci bili izloženi zastrašivanju.
U julu 2024. godine, Jurij Drakahrust, novinar i analitičar bjeloruskog servisa sa sjedištem u Pragu, osuđen je u odsustvu na 10 godina zatvora od strane bjeloruskih vlasti na osnovu lažnih optužbi.
U članku za Ruski servis RSE od 7. avgusta, napisao je da je trenutno stanje bjeloruske opozicije "depresivno".
"Tihanovskaju su prihvatili visoki zapadni zvaničnici. Ali to se dogodilo kada su sjećanja na ulice Minska ispunjene demonstrantima bila svježa. Ali prošlo je mnogo vremena otkako je na ulicama Minska bilo i sjene protesta. Tihanovskaja se više ne sastaje s tako visokim zvaničnicima kao nekada", napisao je.
Uprkos ovom tmurnom pogledu, opozicija pokušava okupiti svoje snage protestima u gradovima širom Evrope i Sjeverne Amerike ovog vikenda.
Tihanovskaja je rekla da bi Bjelorusija sada mogla biti na raskršću, a budući razvoj događaja zavisi od rješenja rata u Ukrajini - gdje se Lukašenko čvrsto povezao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
"Ako se mir postigne pod ukrajinskim uslovima, to bi moglo oslabiti Putina i Lukašenka skupa s njim. To bi mogao biti naš trenutak da se borimo za promjene", rekla je.
"Ali ako sporazum ide u korist Putinu, Bjelorusija rizikuje da postane utješna nagrada, što znači gubitak našeg suvereniteta u narednim decenijama."