Budva, na crnogorskoj obali Jadranskog mora, stara preko dva milenijuma, sinonim je za nekontrolisanu i prekomjernu gradnju. Riječ "budvanizacija" žargonski opisuje gradove sa previše betona i zgrada, a premalo zelenih površina. U pozadini je najčešće profit.
Budvanizacija u slici
U Podkošljunu, jednom od najgušće naseljenih djelova Budve, u zaleđu Slovenske plaže, zgrade se gotovo dodiruju.
Zgrada u centru Budve, uz Jadransku magistraju koja vodi ka Tivtu, čija širina doseže jedva par metara.
Najatraktivnije lokacije u Budvi, gotovo na samoj pjeni od mora, rezervisane su za izgradnju apartmana. Tako se obala od Starog grada do Zavale ubrzano "urbanizuje" betonskim višespratnicama.
Studija o Starom gradu je još prošle decenije popisala preko hiljadu primjera različitih devastacija u starogradskom jezgru. Klime su najočigledniji primjer toga.
Budva ima hroničan manjak parking prostora. Na slici je korito rijeke Grđevice koje ljeti presuši, pa se koristi kao parking.
Trotoari u mnogim naseljima ne postoje. Na pločniku sa naše slike, širokom jedva pedesetak santimetara, postavljeni su kafanski sto i stolice.
Kako bi se svaki metar prostora iskoristio za gradnju, zgrade se nerijetko grade tako da je pogled sa balkona, umjesto na more, u zid ili stan susjeda.
Pretjerana urbanizacija ugrožava i mjesta za vječni počinak. Groblja u Budvi su tik uz stambene zgrade.
Porodična kuća "ograđena" višespratnicama, koje joj umanjuju vrijednost i kvalitet života.
Drvo zazidano u višespratnici, čije je stablo jednim dijelom ispred, a drugom iza zida. Dok fotografišemo, mještanin Marko komentariše: "E, taman takav je i naš život - zazidan u "metropoli" turizma".