Zbog kritičkog mišljenja na crkvenom sudu.
Srpska pravoslavna crkva (SPC) pozvala je na saslušanje dvojicu teologa, Vukašina Milićevića i Blagoja Pantelića, koji kritikuju patrijarha Porfirija i crkveni vrh zbog toga što podržavaju vlast.
Sveštenik i nekadašnji docent Bogoslovskog fakulteta Vukašin Milićević, kaže za RSE da je od njega traženo da se izjasni u vezi sa svojim izjavama.
"Suštinski razlog su moji javni nastupi i moje kritike na račun ponašanja crkvenog vrha u vezi sa aktuelnom krizom u Srbiji, ali i generalno", naveo je.
Srbiju mesecima potresaju antivladini protesti predvođeni studentima, koje su podržali Milićević i Pantelić.
Na protestima se traži odgovornost za stradanje 16 osoba u padu betonske nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu, ali i vanredni izbori.
Patrijarh Porfirije priklonio se oceni vlasti da je reč o "obojenoj revoluciji", kojima su rušeni autokratski režimi u postsovjetskim državama.
Pročitajte i ovo: Koga je u Moskvi predstavljao poglavar Srpske pravoslavne crkve?Poglavar SPC taj stav nije izneo u zemlji, već u Moskvi tokom susreta sa predsednikom Vladimirom Putinom, koji je pod zapadnom izolacijom zbog invazije na Ukrajinu.
Šta su bila pitanja na saslušanju?
Srpska pravoslavna crkva nije odgovorila na upit RSE o postupku protiv dvojice teologa.
Pred crkvenim sudom Arhiepiskopije beogradske-karlovačke, koju vodi patrijarh Porfirije, 6. avgusta je saslušan Milićević, a dan kasnije i Pantelić.
Crkveni sud bavi se utvrđivanjem krivice sveštenika, monaha i vernika, kao i pitanjima poput razvoda crkvenih brakova.
Pantelić za RSE kaže da mu na saslušanju nije saopšteno o kojim delima je reč, a da su ga pitali da li oseća krivicu što je "napadao, vređao Sabor, Sinod i patrijarha" i da li je imao svest da krši kanone i Ustav SPC.
"Ja pitam koje kanone, a episkop koji me je saslušavao odgovori da ne zna, da to na papiru ne piše, i da je on tu samo da mehanički pročita pitanja", kaže Pantelić.
Pantelić, koji je urednik teološkog portala Teologija.net, ipak nema dilemu šta je razlog njegovog izvođenja pred crkveni sud.
"Istina koju sam govorio o ljudima koji danas vode našu Crkvu. Istina o njima je ružna, stoga je moja kritika ponekad bila oštrija", kaže.
Naglašava da se kritika uvek odnosila na ono što rade konkretni ljudi želeći da ih podstakne da razmisle o "paktu koji su sklopili sa kriminogenim režimom, koji je podrazumevao satanizaciju studentskog pokreta i svih koji taj pokret podržavaju".
Pantelić dalje objašnjava da je svojim kritičkim delovanjem pokušavao da instituciju episkopstva "spasi od onih episkopa koji zloupotrebljavaju svoj položaj u SPC".
Šest episkopa se u martu javno ogradilo od stavova mitropolita kruševačke eparhije Davida koji je za studente u protestu napisao da imaju "ajvanli-paše koji ih obučavaju kako da postanu srpske ustaše i novi zlodusi".
Pročitajte i ovo: Šest episkopa uz studente, Patrijaršija ćutiDa se svi u SPC ne slažu sa ocenom crkvenog vrha o studentskim protestima pokazuje i primer mitropolita nemačkog Grigorija.
On je u Minhenu dočekao studente, koji su bili na putu iz Srbije do evropskih institucija u Strazburu, rečima da su "avangarda ne samo za Srbiju, nego za celu Evropu".
Advokatu Blagoja Pantelića nije bilo dozvoljeno da prisustvuje saslušanju, iako po kanonskom pravu postoji pravo na branioca.
A sam Pantelić je pre saslušanja prebačen iz svoje matične Eparhije vranjske u Arhiepiskopiju beogradsko-karlovačku, o čemu nije bio obavešten.
U jednom od obraćanja naveo je da je prebačen kako bi patrijarh mogao da mu sudi.
Pantelić ocenjuje da crkveni vrh pokušava da "protera slobodu iz Crkve, kako bi neometano nastavili da akumuliraju moć, ali i novac".
Kazna i pre dokazivanja krivice
Jedna kazna izrečena je dvojici teologa i pre saslušanja – zabrana pričešća što je najstroža kazna koju crkva može da izrekne verniku.
"Ako je cena toga da učestvujem u liturgiji, da mogu da se pričestim, to da pokorno sagnem glavu pred zlom koje je opustošilo ovo naše društvo onda to pričešće gubi bilo kakav smisao", kaže za RSE Milićević.
Milićević je prethodno zbog iznošenja stavova sa kojima nije saglasan crkveni vrh ostao bez posla na državnom Bogoslovskom fakultetu kada nije reizabran u zvanje docenta.
Pročitajte i ovo: Da li je uzdrman Porfirijev tron zbog 'obojene revolucije'?Ranije je suspendovan sa svešteničke funkcije ostajući bez parohije i smenjen je sa mesta urednika crkvenog radija Slovo ljubve.
Milićević je bio među grupom profesora i asistenata Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta koja je 2017. kažnjena zbog javnog apela da se teorija evolucije ne izbacuje iz obrazovnog sistema.
Tokom pandemije COVID-19 kritikovao je stavove pojedinih sveštenika da je pričešćivanje istom kašičicom jedino ispravno i sasvim bezbedno.
Takođe je bio među kolegama koji su kritikovali mešanje Sinoda SPC u izbor dekana državnog Bogoslovskog fakulteta.
Pokretanje postupka pred crkvenim sudom za Milićevića je znak da je vrh Crkve u "klijentelističkom odnosu sa režimom, koji je u osnovi koruptivne prirode".
"Crkva se predstavlja u jednu tribalističku svešteničku elitu u čijem fokusu je autoviktimizacijski diskurs koji služi tome da se opravda svaka moguća nacionalistička brljotina koja se u ime ovog naroda čini u poslednjih 40 godina", smatra Milićević.
Dodaje da je "brljotina" veoma blaga reč, a da je zapravo reč o veoma konkretnim "zločinima i nepočinstvima koja su ispisala jednu od najsramotnijih stranica istorije našeg naroda".
Tokom ratnih sukoba 90-ih, SPC je učestvovala u nacionalističkoj propagandi, a pojedini njeni predstavnici otvoreno su podržavali srpske oružane snage i ratne ciljeve tadašnjeg režima Slobodana Miloševića.
Pročitajte i ovo: Od veličanja do odlikovanja: Odnos Srpske crkve prema ratnim zločincimaVladika mileševski Filaret se u septembru 1991. godine obilazeći ratišta u Hrvatskoj fotografisao sa puškomitraljezom, a 2007. mu je bio zabranjen ulazak u više evropskih država zbog sumnje da je pomagao haškim beguncima Ratku Mladiću i Radovanu Karadžiću.
Pojedine vladike u SPC nisu se libile ni od dodele odlikovanja haškim osuđenicima za ratne zločine, poput lidera radikala Vojislava Šešelja i generala Vladimira Lazarevića.
Đenović: Poruka Crkve da se mora pognuti glava
Verski analitičar Draško Đenović ocenio je za RSE da Crkva saslušanjem dvojice teologa želi da kaže da "niko ne može da govori protiv nje".
"To je poruka drugima, što vernicima, što sveštenicima i monasima, da moraju da pognu glavu jer nisu oni tu da razmišljaju nego crkveni vrh, a oni su tu da samo klimaju glavom", smatra Đenović.
Komentarišući izvođenje dvojice teologa na crkveni sud zbog kritičkog mišljenja, Đinović primećuje da se to nije desilo u slučaju nekih sveštenika ili episkopa koji su bili prijavljeni za pedofiliju ili finansijske malverzacije.
Episkop zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda oslobođen je službe 2013. na sopstveni zahtev zbog ozbiljnih zdravstvenih teškoća u vreme kada su se protiv njega pojavile optužbe za pedofiliju.
Vladiki Pahomiju je nekoliko puta suđeno pred civilnim sudovima za pedofiliju, ali je oslobođen optužbi.
Jedan od najkontroverznijih vladika SPC, mileševski Filaret razrešen je 2015, ali Crkva nikada nije objavila razlog.
Još bez optužnice
Veliki odjek u javnosti i ćutanje SPC je dosadašnji rezultat crkvenog postupka protiv dvojice teologa.
Optužnica i suđenje bi tek mogli da uslede.
Teolog Blagoje Pantelić kaže da sa jedne strane očekuje da se nastavi sa nepoštovanjem ili ignorisanjem kanona, a sa druge kao nepopravljivi optimista i da će patrijarh Porfirije zaustaviti ovaj crkvenosudski postupak, koji ocenjuje kao "kafkijanski".