Vlada Crne Gore je ispunila manje od dvije trećine obaveza u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU) planiranih za prvu polovinu ove godine.
U prvoj polovini prošle godine ispunila je 92 odsto obaveza iz Programa pristupanja EU, a u istom periodu ove godine 65 odsto.
Ukupan broj obaveza planiranih do kraja juna iznosi 190.
Odgovor Ministarstva na zahtjev za slobodan pristup informacijama, preko NVO MANS
"Zaključno sa 29. julom od 190 obaveza realizovano je 123", odgovoreno je iz Ministarstva evropskih poslova na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama.
Ministarska evropskih poslova Maida Gorčević nije odgovorila na upit Radija Slobodna Evropa koji su konkretni uzroci značajnom padu u odnosu na prethodnu godinu i ko bi za to trebalo da snosi odgovornost.
Na upit o manjem postignuću u ispunjavanju obaveza, iz Delegacije EU u Podgorice su poručili da ohrabruju Crnu Goru "da zadrži strukturisan fokus na sve reforme povezane za EU, kako je utvrđeno u završnim mjerilima za svako pregovaračko poglavlje".
Pročitajte i ovo: Procenat ispunjavanja evropskih obaveza Crne Gore opao sa 100 na 34 odsto tokom 2024.Bešić: Nisu u stanju ispuniti ni minimum očekivanja
Ovo usporavanje za građansku aktivistkinju Milenu Bešić nije "samo birokratski propust, već poraz jedne politike koja nije u stanju da ispuni ni minimum očekivanja".
"EU je jasno pokazala spremnost da spusti kriterijume i, uprkos svim problemima, gura Crnu Goru naprijed ka članstvu. Vlada je nesposobna i nestručna da odgovori čak ni na te skromne zahtjeve".
Odgovornost za to ne snosi samo izvršna nego i druge grane vlasti - zakonodavna i sudska.
Građanska aktivistkinja Milena Bešić
U ovom dijelu ističe donošenje zakona suprotnih Ustavu, neefikasno tužilaštvo i sudstvo, ozbiljne slabosti u rukovođenju sektorom bezbjednosti, dodatno narušavanje odnosa sa Hrvatskom i sužavanje prostora za medije i civilno društvo.
Posebno ističe uticaj predsjednika parlamenta Andrije Mandića, lidera nekadašnjeg prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta.
"U političkoj realnosti, i Vlada i Skupština funkcionišu pod upravom Mandića, kao eksponenta srpske politike oličene u Srpskoj pravoslavnoj crkvi i predsjedniku Aleksandru Vučiću – kojima ne odgovara da Crna Gora postane članica EU".
Takvu politiku, prema Bešić, prati i nezapamćena revizionistička propaganda, koja potresa društvo i prijeti da ugrozi njegov antifašistički i građanski karakter.
"Posljedice nijesu samo gubitak vremena i šansi, već ozbiljna prijetnja demokratskom kapacitetu, sekularnosti i ustavnosti, dok Crna Gora gubi kredibilitet pred EU".
Zato, zaključuje Bešić, "pad sa prošlogodišnjih 92 na 65 odsto ispunjenih obaveza nije tek statistika, već dokaz da se državni prioritet svjesno gura u drugi plan".
Sa mogućih devet na najviše šest poglavlja
A prioritet Vlade Crne Gore je da do kraja 2026. zatvori sva pregovaračka poglavlja, a dvije godine kasnije postane članica Evropske unije.
U ovom trenutku Crna Gora ima zatvoreno 7 od 33 poglavlja – malo više od 20 odsto.
Od tih sedam, četiri su zatvorena u mandatu Vlade Milojka Spajića - tri u decembru prošle a jedno u junu ove godine.
Ambicije Vlade od početka godine su se smanjile.
Naime, glavni pregovarač s EU Predrag Zenović kazao je prije šest mjeseci u intervjuu agenciji Mina da "u ovoj godini možemo zatvoriti do devet poglavlja, osam-devet" zavisno od dinamike parlamenta.
Međutim, ministarka evropskih poslova Maida Gorčević je prošlog mjeseca poručila da bi do kraja godine trebalo da se zatvori još "oko pet" poglavlja.
Sa nedavno zatvorenim poglavljem javne nabavke, to bi značilo maksimalnih šest za ovu godinu.
Ministarka nije odgovorila na upit RSE da li smatra da Podgorica, ovakvim tempom ispunjavanja obaveza u 2025, može postići cilj da do kraja 2026. zatvori sva poglavlja.
Iz Delegacije EU su za RSE kazali da "vremenski okvir zavisi od sposobnosti Crne Gore da ostvari napredak u potrebnim reformama, što će omogućiti pokretanje postupka privremenog zatvaranja poglavlja".
Glavni pregovarač sa EU Predrag Zenović i ministarka za evropske poslove Maida Gorčević
Poglavlje 31 ostaje za sledeću godinu
Kada je ministarka Gorčević govorila o pet poglavlja koje bi Crna Gora trebalo da ispuni do kraja godine, među njima nije bilo poglavlja 31, koje se tiče vanjske, bezbjednosne i odbrambene politike.
Zatvaranje tog poglavlja je decembra prošle godine blokirala Hrvatska.
To je bila posljedica odluke parlamentarne većine iz 2024, koja je na predlog prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta i Demokrata usvojila Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu.
To je zvanični Zagreb ocijenio kao provokaciju i lidere ovih partija – predsjednika parlamenta Andriju Mandića, vicepremijera Aleksu Bečića i poslanika Milana Kneževića – proglasio za nepoželjne.
Za tu odluku niko u Podgorici nije odgovarao.
U međuvremenu je došlo do daljeg narušavanja odnosa.
Zagreb je početkom avgusta uputio protestnu notu Podgorici zbog odluke crnogorskog Ministarstva odbrane o izradi znački s likom školskog broda Jadran, oko kojeg se dvije zemlje decenijama spore.
Pročitajte i ovo: Hrvatska uputila protestnu notu Crnoj Gori zbog znački s likom broda JadranKako su radila ministarstva
Vlada je prošlog mjeseca objavila izvještaj o ispunjavanju obaveza iz Programa rada Vlade za prvu polovinu godine.
Program rada Vlade uključuje i obaveze iz Programa pristupanja EU.
Ukupna realizacija Programa rada Vlade - koja je najveća u istoriji i ima 32 člana - za prvu polovinu godine iznosi manje od dvije trećine.
Premijer Milojko Spajić sa dijelom članova Vlade na premijerskom satu, jul 2025.
Kako se iz izvještaja vidi, u tom periodu nijednu obavezu nijesu ispunila, čak četiri ministarstva - dijaspore, kulture, sporta i socijalnog staranja.
S druge strane, samo jedno ministarstvo ima ispunjene sve obaveze - resor prostornog planiranja.
Visok procenat realizacije imaju i Ministarstvo ekonomskog razvoja (95,2 odsto) i Ministarstvo saobraćaja (90 odsto).
Međutim, Cenar za građansko obrazovanje je upozoravao da Vlada praktikuje uvećavanje učinka u ispunjavanju obaveza do kojeg je došlo nakon propisanog roka.
Premijer Milojko Spajić je u januaru poručio da su "svi članovi Vlade do jednog podložni promjeni nakon evaluacije rada i detaljne analize učinka".
Međutim, nije precizirao kada se to očekuje.