Prvo proljećno zasjedanje Skupštine Crne Gore počelo je 12. marta u Podgorici umjesto, kako zakon nalaže, na Cetinju.
Odluka je uslijedila nakon što je gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković od predsjednika Skupštine Andrije Mandića zatražio da sjednicom predsjedava neki od pet potpredsjednika a ne on.
Naime, Skupština Cetinja zatražila je u novembru javno izvinjenje od Mandića zbog, kako su obrazložili, dugogodišnjih napada na ugled grada i građana, što on do danas nije uradio.
"Predsjedniče Skupštine, imali ste dovoljno vremena da promijenite štetan i potcjenjivački narativ o našem gradu i našim sugrađanima da ste željeli. Kako je očigledno da ne postoji želja da se on promijeni, onda je jasno da je ovo rješenje jedino moguće u ovom trenutku", naveo je Đurašković.
Međutim, umjesto da je predsjedavanje prepustio nekom od potpredsjednika, Mandić je odlučio da održavanje prve proljećne sjednice prebaci u Podgoricu.
Zakon o Prijestonici propisuje da se prva sjednica proljećnog i jesenjeg zasjedanja održava na Cetinju.
"Ne mogu da ne iskoristim priliku da Vas podsjetim da su zakoni ove zemlje iznad svih nas i da njima ostajem do kraja privržen... želim da još jednom napomenem svoju duboku naklonjenost i poštovanje prema građanima i ukupnoj simbolici prestonog grada u istoriji naše države i naroda", naveo je Mandić u odgovoru Đuraškoviću.
Pročitajte i ovo: Predsjednik Skupštine Crne Gore nepoželjan na Cetinju dok se ne izviniMandić je više puta osporavao status koje Cetinje ima zbog svog političkog, istorijskog i kulturnog značaja za Crnu Goru i njenu nezavisnost.
On je poručivao da Cetinje ne zaslužuje status prijestonice i da je značajno "samo zbog toga što se u njemu rodio (srpski kralj) Aleksandar Karađorđević".
Njegova partija Nova srpska demokratija, koja je jednom prilikom poručila da "među Cetinjanima ima ljudske sitneži, moralne bijede i sirotinje", nema uporište među cetinjskim biračima, zbog čega ne učestvuje na lokalnim izborima u tom gradu ili ostaje ispod cenzusa.
Na Cetinju, prema posljednjem popisu, živi oko 15.000 stanovnika.
Više od 91 odsto se izjašnjava kao Crnogorci, što je ubjedljivo najveći procenat među gradovima u Crnoj Gori.