Dok se čeka na razgraničenje Tuzi i Podgorice, nastavljen spor oko deponije

U Crnoj Gori je aktuelizovan spor star nekoliko godina oko deponije za čvrsti otpad, koja se nalazi na teritoriji dvije opštine - Tuzi i Podgorice, među kojima još nije utvrđena granica.

Tuzi su bile dio Podgorice do 2018. godine, od kada imaju status samostalne opštine.

Dvije godine kasnije, prvi predsjednik Opštine Tuzi Nik Đeljošaj je kazao da će od Podgorice preuzeti vlasništvo nad Deponijom. To je ponovio i 2023.

Deponija, kojom gazduje istoimeno preduzeće, se nalazi na državnom zemljištu koje je ustupljeno glavnom gradu - Podgorici.

Preduzeće Deponija, sa 200 zaposlenih, godinama posluje pozitivno.

U prošloj godini prihodovala je 7,9 miliona i imala dobit preko 1,4 miliona eura, a prosječna plata veća od 1,2 hiljade eura.

Blokada ulaza u deponiju

Mještani Tuzi u više navrata protestovali su protiv izgradnje novih kapaciteta na deponiji zbog zagađenja životne sredine.

Posljednji put u septembru ove godine, kada su blokirali ulaz u deponiju i poručili da na njoj neće dozvoliti izgradnju pete sanitarne kade.

Na protestu je bio predsjednik lokalnog parlamenta u Tuzima, Bećir Kajošević i Nik Đeljošaj, koji je od prije dvije godine ministar ekonomije i potpredsjednik Vlade.

Potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj

Đeljošaj je pozvao institucije da reaguju:

"Mislim da je za Tuzi, Podgoricu i Zetu dovoljno mjesta u četvrtoj kadi za dugi niz godina. Ovo nije regionalna, niti državna deponija".

Nakon protesta se oglasio i predsjednik Opštine Tuzi, Lindon Đeljaj.

"Deponija se nalazi na teritoriji naše opštine i svako postupanje koje ugrožava stanovnike Tuzi, njihovo zdravlje i životnu sredinu, predstavlja direktan napad na našu zajednicu", naveo je Đeljaj.

Deponija se nalazi na oko pet kilometara od centra Podgorice, i na njoj se odlaže otpad iz devet crnogorskih opština.

Podgorica, Tuzi i Zeta - mapa, Prostorni plan Crne Gore do 2040, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine

Kako je odabrana lokacija za deponiju

Do izgradnje deponije 2006. godine Podgorica, u čijem sastavu su bile i Tuzi, je skoro 50 godina otpad odlagala na divljem smetlištu na toj istoj lokaciji.

Ono je zauzimalo više od pola miliona kvadrata državnog zemljišta.

U njegovo rješavanje gradske vlasti su krenule 2004. kada je Hidrometeorološki zavod Crne Gore, od pet mogućih lokacija, izabrao postojeće divlje smetlište za buduću deponiju.

Ministarstvo životne sredine je 2005. izdalo potrebne dozvole a Prostorni plan je na toj lokaciji predvidio gradnju šest sanitarnih kada, od po 20 hiljada kvadrata.

Prve dvije kade su izgrađene 2006. po tehnologiji i direktivama koju primjenjuju članice Evropske unije.

Nakon što su napunjene, 2016. izgrađena je treća a 2022. i četvrta, koja je i dalje aktivna. Prve tri su zatvorene.

Izvršni direktor podgoričkog preduzeća Deponije, Aleksandar Božović i gradonačelnikm Podgorice Saša Mujović u obilasku deponije

Planovi za izgradnju pete kade

U aprilu ove godine preduzeće Deponija je raspisalo tender za izgradnju pete sanitarne kade i izradu glavnog projekta za šestu, nakon što je Ministarstvo prostornog planiranja izdalo urbanističke uslove za obje.

U toku je procjena uticaja pete kade na životnu sredinu kod nadležne Agencije.

Početak njene izgradnje planiran je za decembar.

Predsjednik Tuzi Lindon Đeljaj, koji je kazao da ta Opština neće dati dozvolu za izgradnju, nije odgovarao na pozive Radija Slobodna Evropa.

Direktor preduzeća Deponija Aleksandar Božović za RSE tvrdi da Opština Tuzi ne odlučuje o gradnji, već da dozvolu daje Ministarstvo prostornog planiranja.

Čitajte: Najmanje milijarda eura treba Crnoj Gori, za poglavlje o ekologiji u naredne dvije godine

Tvrdi i da motivi mještana koji su protestovali nijesu zaštita životne sredine već da deponija bude vlasništvo Tuzi:

"Tim prije što je taj prostor trajno devastiran još od vremena divljeg odlagališta i to zemljište nije moguće upotrijebiti za bilo što drugo. A sami su rekli da žele da preduzeće Deponija bude pod njihovom kontrolom".

On kao glavni motiv spora navodi činjenicu da Tuzi i Podgorica ne uspijevaju da se međusobno razgraniče već sedam godina.

"Smatram da je najveći motiv pritisak na Podgoricu i na državu Crnu Goru da dođe do razgraničenja. Arbitraža će reći da li se teritorija deponije nalazi na teritoriji Podgorice ili Tuzi", kazao je Božović.

Podsjeća da je do okončanja tog procesa važeći sporazum dvije opštine iz 2021. po kome deponijom upravlja Podgorica jer je ona i osnovala.

Božović kaže i da se deponija nalazi na državnom zemljištu, koje je za te svrhe ustupljeno Podgorici i lokalnom preduzeću kojim upravlja.

On smatra da vicepremijer Đeljošaj ima pravo da se bori za interes lokalne zajednice u kojoj živi:

"Ali ne možemo kršenjem zakona da radimo za korist bilo koga. Znaju se procedure i prava. Podgorica je u deponiju uložila preko 30 miliona eura, tako da je nije baš lako preuzeti ili uzeti na bilo koji način".

Ukazuje da su ova pitanja u ingerenciji Vlade.

Pepić: Igre vlasti koje traju, podržavam građane

Građanski aktivista koji živi u Tuzima, Dževdet Pepić, za RSE kaže da razumije mještane koji protestuju.

Građanski aktivista Dževdet Pepić

"Zbog nesnosnog smrada sa deponije. I širenje deponije van kada. I u potpunosti prihvatam njihove stavove. Treba uraditi nešto da uslovi oko deponije budu puno bolji".

Stavove čelnika Tuzi Pepić ocjenjuje kao 'naknadnu pamet', jer njihova saglasnost oko davanja deponije postoji godinama.

"A često se pominjalo i vlasništvo nad deponijom kako bi se na razne načine sticali benefiti. Ovdje je po meni riječ o igri, jer se buni rukovodstvo Tuzi, a samo je doprinijelo stvaranju ovakve situacije".

Iako je za lokalno rukovodstvo vlasništvo bilo prioritet, sada se u želji da udovolje građanima navodno protive daljoj gradnji, po principu "ako se bune- hajde da se i mi pokažemo", zaključio je Pepić.

Crna Gora ima najmanje 326 nelegalnih odlagališta otpada, podaci su Ministarstva ekologije.

U pristupnim pregovorima sa EU, Podgorica je 2018. otvorila Poglavlje 27 koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene.

Procjene su da će usklađivanje sa evropskim standardima u ovom poglavlju koštati preko milijardu eura.