BiH će 1. marta proslaviti 22. godišnjicu svoje nezavisnosti. Na taj dan građani, njih 64 posto, su na referendumu odlučili da ne želi živjeti u Jugoslaviji već svoju budućnost zasnivati u okviru nezavisne i suverene države. Danas BiH jeste suverene i nezavisna, ali i podijeljena i socijalno neosjetljiva država. Dok su građani marta 1992. godine demonstrirali rušeći barikade i tražeći da ih političke elite ne guraju u rat, danas su na ulicama jer traže da žive bolje i da ih, opet političke elite, ne guraju u bijedu i kriminal.
Političke elite u BiH teže da državu prekroje kako njima odgovara, dok građane drže na ivici siromaštva i straha. Putuju širom Evrope na dogovore, koje nisu u stanju postići.
Zdravko Grebo, profesor na sarajevskom Pravnom fakultetu, prije 22 godine ovako je vidio političko stanje u zemlji:
„Prije nego sam došao ovdje, bio sam u Skupštini. Tamo sam dočekan sa nekakvim aplauzom, od koga mi je bilo neprijatno. Tamo se nalaze ljudi koji su očajni, koji su izbezumljeni, koji očekuju da neko formuliše nešto što bi u normalnim prilikama bilo najnormalnija stvar na svijetu, a to je - ako je moguće da živimo u normalnoj državi, u normalnom gradu, da svi ljudi kojima su oni vjerovatno dali svoje glasove konačno shvate da pobjedom na izborima imaju i nekakvu odgovornost. Ljudi koji idu u Lisabon i u Brisel, ili eventualano provode dokone dane u Konaku, mislim na predsjednike sve tri stranke, nisu dobili mandat da prekrajaju ovu republiku onako kako im padne na pamet i da sa svojih stranačkih pozicija crtaju neki novi ustav BiH.“
Ovo Grebino razmišljanje primjenjivo je i danas. Baš kao i devedesetih, prisutan je na sarajevskim ulicama sa građanima koji traže bolji život. Ovome što danas žive nisu se, kažu, tada nadali.
Dok se u zgradi Predsjedništva BiH dva od tri člana Predsjedništva spremaju za prijem u povodu Dana nezavisnosti, građni okupljeni ispred su duboko razočarani:
Vaš browser nepodržava HTML5
Građani ispred Predsjedništva
Posljednji protesti, smatra Adil Kulenović iz Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99, pokazatelj su gdje je bh. društvo 22 godina nakon nezavisnosti:
„Ova država ne funkcioniše. I zato su ove demonstracije, ovi protesti najbolji pokazatelj upravo tog stava građana da oni u ovome trenutku ne protestuju samo protiv svog bijednog položaja, nego one pozicije jednog duha izolacionizma u kojem se nalaze naši ljudi, bez perspektive da vide šta i kako dalje“, kaže Kulenović.
„Cilj je političkih elita da politiziraju stanje do besvijesti, a da ništa ne urade. Visdimo da zapravo političke elite ne žele promjene i njima to odgovara. Jer što je narod u većem beznađu, oni imaju veću moć manipulacije sa njihovim interesima i zbog smo došli u ovakvu situaciju u kojoj jesmo“, ocjenjuje Dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu Salih Fočo.
Referendum i nezavisnost BiH je bio važan momenat koji je oblikovala volja građana i demokratija, prisjeća se bivši član Predsjedništva RBiH, a danas profesor sa FPN u Sarajevu Mirko Pejanović:
„Danas su ljudi svjesni da imaju državu. I danas tu svjesnost iskazuju kroz opredjeljenje da njihova država dobije članstvo u EU. Osamdeset posto građana, zbirno u oba entiteta, je tog opredjeljenja. To je taj odgovor na onu ’92. godinu.“
Malo se šta mijenja u BiH. Podjele su i dalje prisutne. Što je za jedne praznik, za druge je običan radni dan, iako od te iste države više no dobro žive.
„Nigdje oni ne bi značili ništa izvan BiH kao samostalne, suverene države. Veću korist i veći profit imale su one političke elite koje danas negiraju BiH od onih koje slijede i teže da grade BiH kao samostalnu, suverenu državu“, kaže profesor Fočo.
Bosanskohercegovačko društvo tako dočekuje još jedan Dan nezavisnosti razočarano. Još se nadaju evropskom prosperitetu i davno obećanim zlatnim kašikama:
„Imam novu nadu kao ’92. godine., da ćemo klasnog neprijatelja pobijediti, da ćemo stvoriti ambijent dostojan radnog čovjeka, građanina BiH.“
