Darko Ćulum se vratio na poziciju direktora Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Bosne i Hercegovine, nešto manje od četiri mjeseca nakon što je zatražio razrješenje sa ove pozicije.
Ćulum je 14. jula za agenciju Srna izjavio da je "opozvao" ostavku, te je dodao da je u toku konkursna procedura za imenovanje.
On je zvanično tražio da ga Savjet ministara Bosne i Hercegovine razriješi dužnosti 19. marta.
Vanredna sjednica Savjeta zakazana za 20. mart, na kojoj je jedina tačka dnevnog reda trebalo da bude stanje u SIPA-i, nije ni održana, jer su ministri iz Republike Srpske (RS), Staša Košarac i Srđan Amidžić, bili protiv dnevnog reda.
Tehnički, to znači da Ćulum zvanično nikada nije otišao sa ove pozicije.
Čitajte: Šta kaže zakon, a šta direktor u ostavci ko može rukovoditi Agencijom za istrage i zaštitu BiH?U vremenu između podnošenja ostavke i povratka u direktorsku kancelariju, Ćulum, bivši direktor policije RS-a, obavljao je savjetničke funkcije u Ministarstvu unutrašnjih poslova RS-a.
On je ostavku prvobitno podnio dan nakon što je Sud BiH raspisao centralnu potjernicu za Miloradom Dodikom, Radovanom Viškovićem i Nenadom Stevandićem – predsjednikom, premijerom i predsjednikom parlamenta RS-a, zbog sumnje da su počinili krivično djelo "napad na ustavni poredak".
Nekoliko dana prije toga, izdat je nalog za privođenje i ispitivanje ovog trojca, ali iz SIPA-e je saopšteno da su izvršili bezbjednosnu procjenu koja se tiče asistiranja sudskoj policiji u njihovom privođenju, te su ocijenili situaciju "visokorizičnom".
Ipak, situacija se tokom jula primirila, te su prvo Dodik, a kasnije i Višković i Stevandić, dobrovoljno došli u Sud BiH gdje su saslušani, te im je ukinuta mjera pritvora.
Čitajte: Nakon Dodika, ukinut pritvor Viškoviću i StevandićuDodikovi pozivi za napuštanje institucija
Dodik je krajem februara prvostepeno osuđen pred Sudom BiH za nepoštovanje odluka visokog predstavnika na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija.
Ubrzo nakon toga, vlasti u RS-i predvođene Dodikovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), usvojile su nekoliko neustavnih zakona, kojima se jednostrano ukida nadležnost državnih pravosudnih i policijskih institucija (uključujući i SIPA-u) na teritoriji tog bh. entiteta.
Kasnije, Dodik je pozivao osobe iz RS-a koje su zaposlene u Sudu i Tužilaštvu BiH, kao i SIPA-i, da napuste ove institucije te se zaposle u entitetskim organima.
Ipak, usvojeni zakoni nisu urodili plodom, te je SIPA nastavila da provodi akcije u RS-u, a pravosuđe da procesuira osobe.
Takođe, Dodik je tokom aprila priznao da njegovi pozivi za napuštanje državnih institucija nisu prošli kako je očekivao.
Čitajte: Nametnuta dilema radnicima iz RS poslije Dodikovih izjava o zaposlenima u državnoj službi