Austrija i Njemačka sankcionisale Dodika i saradnike zbog secesionističkog djelovanja

Zgrada njemačkog Bundestaga (ilustracija)

Njemačka i Austrija pokreću mjere zabrane ulaska za trojicu lidera iz Republike Srpske u te dvije zemlje, navedeno je u saopštenju Ambasade Njemačke nakon što su ministarka vanjskih poslova Austrije Beate Meinl Reisinger i njemačka državna ministrica za Evropu i klimu Anna Lührmann razgovarale 3. aprila u Sarajevu sa predsjedavajućom Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Borjanom Krišto.

U saopštenju se, međutim, ne navode imena o kojim liderima Republike Srpske se radi.

Inače, protiv predsjednika RS Milorada Dodika, te predsjednika entitetske skupštine Nenada Stevandića i premijera RS Radovana Viškovića vodi se istraga zbog sumnje da su svojim aktivnostima narušili ustavni poredak Bosne i Hercegovine.

Za njima je raspisana i centralna potjernica jer odbijaju da se odazovu na pozive za saslušanje u toj istrazi.

U saopštenju Ambasade Njemačke od četvrtka se navodi kako su ministarke iz Njemačke i Austrije poručile kako se hitno moraju preduzeti daljnji koraci protiv počinioca ustavne krize u Bosni i Hercegovini.

"Napadi na ustavnu cjelovitost Bosne i Hercegovine od strane vodećih političara iz Republike Srpske, koji svjesno slabe državu, neprihvatljivi su i predstavljaju opasnost za sigurnost i stabilnost Bosne i Hercegovine i cijele regije. Oni također blokiraju daljnji proces pristupanja EU i dovode u opasnost budućnost zemlje u EU“, ističe se zajednička izjava Meinl-Reisiger i Lührmann u saopštenju iz Ambasade Njemačke u BiH.

"Austrija i Njemačka stoga, u bliskoj koordinaciji zajedno s drugim partnerima, odlučno se suprotstavljaju odgovornim političarima iz entiteta RS. U tom cilju, pokreću se mjere kojima će se u budućnosti spriječiti ulazak u Austriju i Njemačku trojici odgovornih političara iz Republike Srpske. Milorad Dodik je svojim secesionističkim provokacijama i akcijama otišao u novu krajnost i pravno gledano jasno prekoračio crvene linije. Time on ugrožava sigurnost, stabilnost, ustavni poredak i teritorijalni integritet ove zemlje Zapadnog Balkana. Takvo ponašanje više nećemo tolerisati", stoji u saopštenju.

U saopštenju se pozivaju uključeni akteri u Bosnu i Hercegovinu da "doprinesu smirivanju situacije i stabilnosti kako bi se izbjegla daljnja eskalacija situacije".

Vlast u RS, predvođena proruskim liderom Dodikom, nastoji nizom antiustavnih odluka i zakona da uruši temeljne institucije Bosne i Hercegovine. Dodik se, zajedno sa članovima svoje porodice, te ključnim političkim saradnicima već nalazi na listi sankcija SAD, a sankcije je uvela i Velika Britanija.

Dodik odbija da prihvati i presudu Suda BiH kojom je osuđen prvostepeno na kaznu zatvora od godinu dana i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika BiH.

Zajedno sa predsjednicima Skupštine RS i Vlade RS, Nenadom Stevandićem i Radovanom Viškovićem, Dodik odbija i da se odazove na poziv pravosudnim institucijama koje ih terete za narušavanje ustavnog poretka BiH, zbog čega su se našli na centralnoj potjernici u zemlji prije pola mjeseca, te još odolijevaju hapšenju.

Uz to, iz RS prijete i krivičnim prijavama onima koji žive u tom bh. entitetu, a rade u institucijama BiH, ako se ne povinuju zahtjevima Dodikove većine da napuste državne institucije.

Pročitajte i ovo: Nametnuta dilema radnicima iz RS poslije Dodikovih izjava o zaposlenima u državnoj službi

Evropska unija se do sada, zbog protivljenja mađarskog lidera Viktora Orbana, nije mogla usaglasiti oko sankcija Dodiku.

Njemačka je i ranije reagovala na antiustavne aktivnosti rukovodstva RS, tako što je u aprilu 2022. zamrznula projekte u tom bh. entitetu ukupne vrijednosti oko 105 miliona evra, a u avgustu 2023. su se u potpunosti povukli.

Kako je ranije navedeno za RSE iz Ambasade Njemačke u Sarajevu, "teško bi bilo objasniti" njemačkim poreskim obveznicima zašto podržavaju "značajnom sumom entitet koji, prema izjavama njegovog predsjednika, otvoreno razmišlja o izlasku iz Bosne i Hercegovine".

Mađarska je najavila kasnije preuzimanje projekata od čijeg finansiranja je odustala Vlada Njemačke.

Pročitajte i ovo: Mađarski projekti u Republici Srpskoj između obećanja i realnosti