Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i poslanik Milan Knežević zatražili su od Vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića da podnese ostavku jer, između ostalog, Specijalno tužilaštvo i dalje vodi proces protiv njih u slučaju "državni udar".
"Kakve vi to dokaze imate za 'državni udar'? Vi ste čovjek koji ste tražili dobrovoljce u Specijalnom tužilaštvu da potpišu sramnu žalbu (Apelacionom sudu). Odlučili ste da se obračunavate sa nama", rekao je Knežević.
Poslanik Milan Knežević
Marković je odgovorio da neće podnijeti ostavku, poručivši da tužilaštvo ne funkcioniše na osnovu bilo čijih očekivanja, već "na osnovu dokaza, samostalno, neselektivno i zakonito".
Rasprava je vođena 23. oktobra u parlamentu tokom debate o radu Tužilaštva.
U slučaju "državni udar" proces traje više od osam godina.
Njime se za pokušaj nasilne promjene vlasti 2016. terete dvojica ruskih i osam srpskih državljana, kao i Andrija Mandić i Milan Knežević, te Mandićev vozač.
Do sad su donesene tri presude.
Viši sud ih je najprije osudio na zatvorske kazne, Apelacioni je poništio tu presudu i naložio novo suđenje, Viši sud ih je u ponovljenom procesu oslobodio.
Na tu presudu Specijalno tužilaštvo je podnijelo žalbu.
Na potezu je ponovo Apelacioni sud. On može da potvrdi oslobađajuću presudu ili otvori novi pretres čija bi presuda bila pravosnažna.
Nakon nje, nezadovoljna strana bi mogla da podnese zahtjev za zaštitu zakonitosti.
Promijenili se i vlast i presuda
Tokom osam godina dugog procesa, došlo je do promjene vlasti u Crnoj Gori.
U vrijeme prvostepene osuđujuće presude 2019, Andrija Mandić i Milan Knežević su bili lideri opozicionog proruskog Demokratskog fronta.
Godinu kasnije, avgusta 2020. smijenjena je vlast Demokratske partije socijalista. Vlast je osvojila koalicija Demokratskog fronta, Demokrata i Pokreta Ura.
Pet mjeseci nakon promjene vlasti, Apelacioni sud je oborio osuđujuću presudu.
Tok afere i sudskog postupka 'državni udar'
16. oktobar 2016.
Na dan parlamentarnih izbora crnogorska policija je po nalogu Specijalnog tužilaštva uhapsila više državljana Srbije uglavnom u Podgorici.
Tada je saopšteno da su pripremali nasilno rušenje vlasti i terorističke napade na institucije nakon proglašenja izbornih rezultata u večernjim satima.
Uhapšeno je više od dvadeset osoba.
19. jul 2017.
Počelo suđenje u Višem sudu u Podgorici, koje je direktno prenosio javni servis, pred vijećem Suzane Mugoše.
Prema optužnici Specijalnog tužilaštva, koju je zastupao Milivoje Katnić, optuženi su namjeravali da na kraju izbornog dana "izazovu nemire, sukobe sa policijom, uhapse tadašnjeg premijera Mila Đukanovića i preuzmu vlast i time spriječe Crnu Goru da se priključi NATO-u".
Edurad Šišmakov
Djela su kvalifikovana kao priprema terorističkih napada, djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore, stvaranje i učešće u kriminalnoj organizaciji.
Za organizaciju i finansiranje "državnog udara" optuženi su ruski državljani Eduard Šišmakov i Vladimir Popov.
Od crnogorskih državljana optuženi su Andrija Mandić, Milan Knežević i Mandićev vozač Mihailo Čađenović.
Vladimir Popov
Optuženo je i osam državljana Srbije: penzionisani general srpske Žandarmerije Bratislav Dikić, Srboljub Đorđević, Kristina Hristić, Branka Milić, Milan Dušić, Dragan Maksić, Predrag Bogićević i Nemanja Ristić.
Bogićević i Ristić su bili nedostupni, a Srbija je odbila da ih izruči. Šest srpskih državljana je bilo pritvoreno, a crnogorski su se branili sa slobode.
Za Šišmakovim i Popovim Crna Gora je raspisala međunarodnu potjernicu.
Svi optuženi negirali krivicu i tvrdili da se međusobno ne poznaju.
Proces se u velikom dijelu oslanjao na iskaze svjedoka saradnika Saše Sinđelića i Mirka Paje Velimirovića koji su govorili o pripremama nemira.
Advokati odbrane i optuženi su odbacili njihove navode.
9. maj 2019.
Sud je sve optužene proglasio krivim i osudio ih na ukupno 70 godina zatvora.
Izričući presudu, Mugoša je saopštila da su Šišmakov i Popov formirali kriminalnu grupu u Srbiji, Rusiji i Crnoj Gori koja je trebalo da izazove nemire koji bi ugrozili ustavne, političke i društvene strukture Crne Gore.
Odbrana najavila žalbu.
21. oktobar 2019.
Branioci optuženih podnijeli su žalbe Apelacionom sudu u kojima traže ukidanje prvostepene presude Višeg suda u Podgorici i novo suđenje.
Optuženi lideri Demokratskog fronta Mandić i Knežević su tvrdili da je postupak predstavljao političko suđenje opoziciji.
5. februar 2021.
Apelacioni sud ukinuo osuđujuću presudu i vratio predmet na ponovno suđenje Višem sudu ali pred novim sudskim vijećem.
Sud je uvažio žalbe branilaca i konstatovao da je u krivičnom postupku povrijeđeno pravo na odbranu optuženih i pravo na pravično suđenje.
17. februar 2022.
Tužilački savjet razriješio je tužioca iz ovog slučaja Milivoja Katnića, sa funkcije Glavnog specijalnog tužioca.
Katnić je penzionisan protivno svojoj volji, a dvije godine kasnije je uhapšen pod optužbom za zloupotrebu službenog položaja i članstvo u kriminalnoj organizaciji.
29. novembar 2022.
U Višem sudu počelo novo suđenje u procesu "državni udar" pred novim vijećem sudije Zorana Radovića.
Specijalno tužilaštvo je u cjelosti ostalo pri ranijoj optužnici Katnića i zatražilo od sudskog vijeća da optužene oglasi krivim i kazni po zakonu.
Branioci predložili da se u ponovljenom postupku odbaci optužnica.
12. jul 2024.
Viši sud oslobodio sve optužene u procesu "državni udar".
Sudija Zoran Radović je rekao da nije bilo dokaza da su optuženi krivi za djela koja su im stavljena na teret:
"Oružje nikada nije ušlo u Crnu Goru. Oprema koja je trebalo da posluži za nasilan ulazak u Skupštinu nije unijeta u Crnu Goru, a tvrdnja da su specijalne jedinice trebalo da pucaju u crnogorsku policiju nije dokazana."
17. jul 2025.
Na ovu, oslobađajuću, presudu Specijalno tužilaštvo podnijelo je žalbu Apelacionom sudu, tražeći da optuženi budu oglašeni krivim.
Šta piše u žalbi tužilaštva?
U žalbi tužilaštva, u koju je Radio Slobodna Evropa imao uvid, navodi se da je tokom procesa u Višem sudu pogrešno utvrđeno činjenično stanje.
Svjedok saradnik Saša Sinđelić
Oni su ocijenili da Sud nije ponudio valjane razloge za neprihvatanje iskaza svjedoka saradnika Saše Sinđelića:
"Sud je zanemario činjenicu da je Sinđeliću, uplaćen novac od organizatora Eduarda Šišmakova neposredno pred njihov susret u Moskvi", navodi se u žalbi.
Potom navode da su srpske službe evidentirale tajni susret Sinđelića sa Šišmakovim na Kalemegdanu u Beogradu, o čemu postoji foto dokumentacija:
"Nesporno je, da je Sinđelić primao uputstva od organizatora."
U žalbi citiraju iskaz Sinđelića - da mu je Šišmakov dao 200 hiljada eura za kupovinu oružja, opreme i plaćanje ljudi za odlazak u Crnu Goru:
"Da su od ruskog novca plaćani ljudi, vidi se i iz poruke okrivljene Branke Milić koja je u SMS poruci 'braći četnicima' napisala da ih poziva da idu u Crnu Goru i da će im put biti plaćen."
Takođe navodi da se iz presretnutih komunikacija vidi, da je Andrija Mandić prihvatio članstvo u ovoj kriminalnoj organizaciji.
Direktna veza između Mandića i ruskog agenta Šišmakova bio je Ananije Nikić koji je napustio Crnu Goru po izbijanju afere, smatra tužilaštvo.