Sažetak
- Od Skoplja, do Prespe, Ohrida, Krive Palanke i Gevgelije – otrovan zrak, zagađene rijeke, isušena jezera, gole šume.
- Ekolozi strahuju od najavljenog zakona o mineralima, ali i otvaranja novih rudnika.
- Evropska komisija napominje da Sjeverna Makedonija nije ostvarila napredak u zaštiti okoliša i klimatskim promjenama.
Stanovnici sela Ljubojno, na obroncima planine Baba, već tri mjeseca stoje na blokadama, odlučni da brane selo od, kako kažu, masovne sječe šuma.
Otkako jeo šuma iznad sela ogoljena, kažu da svaka kiša poplavi dvorišta i ulice Ljubojna za samo pola sata. Razlog je, prema njihovim riječima, očit:
"Ne trebaš biti genijalac da shvatiš koliko je drveće važno. Ljudi stoje na blokadama protiv ovog masovnog uništenja", kažu aktivisti iz organizacije Zelena narodna garda, koji danima blokiraju put koji vodi do planine.
Njihov otpor je samo dio šire slike u zemlji - građani se sve više angažuju u blokadama jer, kako kažu, institucije ne odgovaraju na njihove zahtjeve za zaštitu šuma, rijeka i zraka, dok istovremeno slušaju obećanja o evropskim standardima i zelenim politikama.
Samo ove godine bilo je blokada protiv izgradnje hidroelektrana na planini Kožuf, protesta zbog zagađenja sa deponije u Strugi, te inicijativa i protesta za čist zrak u nekoliko skopskih naselja.
"Postoji ogorčenje jer vlasti ne slušaju zahtjeve za zaštitu okoliša. Posljednja tragedija koju očekujemo je usvajanje novog zakona o mineralima, koji će otvoriti vrata projektima i korupciji", rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Risto Kamov iz ChangeMakers4All, udruženja s jugoistoka zemlje koje učestvuje u blokadama i vodi pravne bitke protiv projekata koji zagađuju okoliš.
Kamove prenosi zabrinutost građana zbog planova za otvaranje novih rudnika, posebno nakon što se nekoliko općina na jugoistoku suočava s dugogodišnjim otporom protiv takvih projekata, a organizirani su i lokalni referendumi protiv rudnika.
Toksičan zrak, isušena jezera i zagađene rijeke
A kakva je ekološka slika Sjeverne Makedonije – zemlje kandidata za članstvo u Evropskoj uniji?
Prespansko jezero se suši, zgrade niču u Ohridu pored samog jezera, a kanalizacija se ulijeva u Ohridsko jezero. Skoplje, Tetovo, Bitolj i niz drugih gradova su među najzagađenijim u Evropi; industrija baca otpad koji sadrži cijanid u rijeke; šume se sijeku u nacionalnim parkovima i grade hidroelektrane, dok je cijela teritorija doslovno zatrpana komunalnim otpadom i historijskim deponijama – uključujući i blizinu vitalnih izvora vode poput Rašče.
Vaš browser nepodržava HTML5
'Fekalije su svuda': Sve ugroženije Ohridsko jezero
Sliku pogoršavaju klimatske promjene. Svakog ljeta gori sve više šumskih područja, suše i ekstremne oluje postaju sve češće, a poljoprivreda je u opasnosti od gubitka usjeva i tla.
Samo ovog ljeta, šumski požari, od kojih policija većinu smatra podmetnutim, izgorjeli su površinu od preko 17.000 hektara. Procjene javnog preduzeća Nacionalne šume su da ukupna šteta dostiže oko 50 miliona eura.
Nedostatak brige za okoliš, posebno za najveća prirodna blaga poput Prespanskog i Ohridskog jezera, ističu i aktivisti iz građanskog udruženja "Ohrid SOS", prema kojima vlasti govore samo riječi zabrinutosti, dok u stvarnosti postoji kontinuirano uništavanje.
"Godinama slušamo najave, strategije i obećanja o spašavanju Prespanskog jezera. Ministarstva, općine i donatori hvalili su se projektima i prekograničnim inicijativama, ali na terenu su rezultati nevidljivi. Nivo jezera opada, staništa nestaju, a ekosistem se urušava", kažu iz građanskog udruženja.
Primjer iz Struge takođe dovoljno pokazuje odnos institucija prema okolišu i zahtjevima građana, nakon tužbe Makedonskog udruženja mladih pravnika u vezi sa zagađenjem sa lokalne deponije, za koju su se sudovi u Strugi i Bitoli proglasili nenadležnim, pa je slučaj završio pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.
Sabor trenutno čeka izbor novog ministra zaštite okoliša.
Ali, druga organizacija civilnog društva, Eko svijest, ističe da je poboljšanje okoliša u zemlji u proteklom periodu zabilježilo "zabrinjavajući trend nazadovanja i stagnacije u svim aspektima okoliša".
"Nažalost, uprkos principijelnim opredjeljenjima Vlade Republike Makedonije i nadležnih institucija, opredjeljenje Vlade da prioritetno radi na poboljšanju stanja u ovoj oblasti još se ne može potvrditi", kažu iz organizacije Eko svijest.
Izvještaj Evropske komisij: Zaustavljene reforme i neefikasne institucije
Dok građani protestuju za zrak, šume i vodu, najnoviji izvještaj Evropske komisije za 2025. godinu potvrđuje da Sjeverna Makedonija nije ostvarila gotovo nikakav napredak u zaštiti okoliša i borbi protiv klimatskih promjena. Prema dokumentu, zemlja ima "određeni nivo pripremljenosti", ali implementacija i provođenje zakona zaostaju.
Brisel primjećuje da su reforme zastale, da institucije nemaju dovoljno kapaciteta, a zakoni o zaštiti okoliša često ostaju samo na papiru.
"Što se tiče industrijskog zagađenja i upravljanja rizikom, nesreća u rudniku olova i cinka Toranica u martu 2025. godine, koja je rezultirala kontaminacijom Krive Reke opasnim supstancama, otkrila je ozbiljne nedostatke u implementaciji i nedostatak spremnosti i protokola od strane vlasti za rješavanje takvih incidenata", navodi se u izvještaju.
U izvještaju se dodaje da je sistem inspekcije i sankcionisanja neefikasan i da ga je potrebno značajno ojačati.
"Najnoviji izvještaj Evropske komisije iz 2025. godine za Republiku Sjevernu Makedoniju jasno pokazuje slabosti sistema i nedostatak kapaciteta za rješavanje izazova u oblasti uređenja enterijera", navodi organizacija Eko svijest.
Dodaju da "uprkos činjenici da je zaštita okoliša ljudsko pravo i da je zagarantovana Ustavom i zakonima, država još nije uspjela unaprijediti ostvarivanje ljudskih prava u ovoj oblasti". Iako su krivičnopravni aspekti ekoloških zločina dio pozitivnog zakonodavstva države, još nisu poduzete nikakve radnje za sprečavanje nezakonitih aktivnosti u ovoj oblasti, navodi organizacija.
U oblasti okoliša, Evropska komisija ističe da su poduzeti samo ograničeni koraci, poput usvajanja Zakona o industrijskim emisijama i izmjena i dopuna za ratifikaciju Espoo konvencija je međunarodni ugovor koji zahtijeva od strana da procijene utjecaj određenih aktivnosti na okoliš i da obavijeste i konsultuju se s drugim zemljama koje će vjerovatno biti pogođene. Cilj konvencije je spriječiti značajne negativne prekogranične utjecaje na okoliš tako što zahtijeva da se procjene utjecaja na okoliš (EIA) provode u ranoj fazi, uz odredbe o učešću javnosti i konsultacijama između pogođenih država. Usvojena je u Espoo-u, Finska, 1991. godine, a podržava je Ekonomska komisija Ujedinjenih naroda za Evropu (UNECE)., ali da je stvarna primjena minimalna.
Situacija s upravljanjem otpadom je posebno alarmantna, gdje država nije uspjela uspostaviti funkcionalan regionalni sistem, uprkos dugogodišnjoj finansijskoj podršci EU.
Komunalna preduzeća posluju neefikasno, nacionalne strategije za upravljanje otpadom i muljem nisu usvojene, a deponije, uključujući i one s industrijskim otpadom, ostaju najveći neriješeni ekološki problem.
Nema napretka oko klimatskih promjena
Slična je slika i sa kvalitetom vode i zraka. Novi Zakon o vodama još nije usvojen, planovi upravljanja riječnim slivovima nisu usvojeni, a sistem inspekcije i sankcija ocjenjuje se kao "neefikasan".
Eko svijest upozorava da neusvajanje planova upravljanja riječnim slivovima stvara ozbiljan rizik od zagađenja i uništavanja površinskih i podzemnih voda, posebno u slučaju nekontrolisanog iskopavanja pijeska i šljunka.
Ova organizacija takođe ističe da korištenje izvještaja o okolišu, umjesto studija o potpunoj procjeni utjecaja, omogućava realizaciju infrastrukturnih projekata bez stvarnog učešća javnosti, pristupa informacijama i pristupa pravdi.
Sedam požara poharalo makedonsku obalu Prespanskog jezera
U dijelu o zraku, Evropska komisija primjećuje da u izvještajnom periodu nije bilo novih zakonodavnih promjena, da je praćenje ograničeno, a da su kapaciteti za mjerenje i kontrolu slabi i nedovoljni.
Slično je i u poglavlju izvještaja o klimatskim promjenama, gdje je ocjena da u protekloj godini nije postignut napredak.
Evropska komisija navodi da Sjeverna Makedonija još nije usvojila Zakon o klimatskim promjenama, nije finalizirala revidirani Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP), niti ima aktivno osoblje za klimatske promjene u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog planiranja.
Sve dok je tako, kaže Kamov iz duruženja ChangeMakers4All, dok institucije šute, građani i aktivisti nemaju drugog izbora nego da stoje na blokadama, braneći šume, vode i zrak.