Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa sastat će se s kineskim predsjednikom i premijerom u Pekingu 24. jula, na onome što se očekuje kao napet samit, s obzirom na rat u Ukrajini i prijeteći transatlantski trgovinski rat u pozadini.
Brisel će, kao i obično, iznijeti zabrinutosti u vezi s ljudskim pravima u Tibetu, Xinjiangu i Hong Kongu, dok se očekuje da će Peking brzo odbaciti bilo kakvu kritiku.
Međutim, najžešće rasprave vjerovatno će se voditi oko kineske podrške ruskom ratu u Ukrajini i onoga što EU smatra nepoštenim kineskim trgovinskim praksama, koje su dovele do naglog porasta trgovinskog deficita u korist Pekinga.
Uoči samita, zvaničnici EU naglasili su da se od predsjednika EU očekuje da budu "direktni, otvoreni i konstruktivni", ali i "spremni da brane naše interese".
Pedeset godina diplomatskih odnosa
Samit je trebao obilježiti 50 godina diplomatskih odnosa između Kine i EU, ali ne treba očekivati previše ljubaznosti niti konkretne rezultate.
S obzirom na to da obje strane žele pokazati svoju predanost ekološki odgovornom djelovanju, u EU su se nadali barem zajedničkoj deklaraciji o klimi, ali je neizvjesno hoće li se to uopće ostvariti.
To je u oštrom kontrastu s samitom EU-Japan održanim dan ranije u Tokiju, gdje se očekivala deklaracija od 24 stranice koja pokriva širok spektar politika, uključujući napredak u bilateralnoj sigurnosnoj saradnji i sporazum o rijetkim zemnim elementima.
Ključni sastanak na koji treba obratiti pažnju u Pekingu je jutarnja sesija, kada će von der Leyen i Costa imati "geostratešku" diskusiju s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom.
Jesu li skinute rukavice po pitanju Ukrajine?
Ukrajina će dominirati dnevnim redom samita, koji se održava svega nekoliko sedmica nakon što je kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi poručio evropskim diplomatama u Briselu da Kina ne može prihvatiti ruski poraz u ratu.
Iako je Brise dugo nastojao ne zaoštravati retoriku prema Pekingu po ovom pitanju, čini se da su rukavice sada – barem djelimično – skinute.
Zvaničnici EU sada otvoreno ističu da čak 80 posto robe s dvojnom namjenom koju Rusija koristi u ratnim operacijama dolazi iz Kine. Također, kritike su upućene i na račun kontinuiranog kineskog izvoza komponenti poput motora za dronove u Moskvu.
Kina se našla na udaru posljednjeg paketa sankcija EU protiv Rusije – i to i direktno i indirektno. Nekoliko kineskih kompanija i finansijskih institucija stavljeno je na crnu listu, što je već izazvalo reakciju kineskog Ministarstva trgovine.
Činjenica da se Brisel sada osjeća dovoljno sigurnim i može postići jednoglasnost u ciljanju Pekinga na ovaj način predstavlja značajnu promjenu u pristupu.
Očekuje se da će nove mjere EU, poput zabrane uvoza rafiniranih naftnih derivata proizvedenih od ruske sirove nafte u trećim zemljama, imati i neizravan uticaj na Kinu.
Jedan od zvaničnika EU uključenih u pripreme samita izjavio je za RSE da se ne očekuje veći zaokret u kineskom "partnerstvu bez ograničenja" s Moskvom, ali da Brisel ipak polaže nade u skromne korake – poput strožih carinskih i finansijskih kontrola nad robom s mogućom vojnopravnom upotrebom.
Pročitajte i ovo: Sve veća smjelost Pekinga: Stav Kine o Ukrajini izaziva zabrinutost u EUTrgovinski deficit
Popodnevna rasprava s kineskim premijerom Li Qiangom fokusirat će se na ekonomske odnose i očekuje se da će biti jednako osjetljiva.
EU i Kina su jedni drugima drugi najveći trgovinski partneri, s dnevnim prometom od 2,3 milijarde dolara.
Ali ono što najviše smeta Briselu jeste trgovinski deficit.
U poređenju s prošlom godinom, udvostručen je i sada iznosi 350 milijardi dolara, a EU navodi subvencije, prepreke u javnim nabavkama i izvozne kontrole kao glavne probleme.
Ne očekuju se veliki pomaci u Pekingu, ali zvaničnici EU se nadaju da će Kina barem priznati zabrinutosti i poduzeti korake za poticanje domaće potražnje ili rješavanje neravnoteža.
Brisel će također nagovijestiti moguće recipročne mjere, pozivajući se na prethodne akcije protiv kineskih električnih vozila i mliječnih proizvoda.
Ali pitanje je koliko je EU zaista spremna ići daleko.
Blok se oslanja na Kinu za kritične minerale i trajne magnete – proizvode koji su ključni za gotovo sve moderne tehnologije.
I, uprkos naporima EU da sklopi nove trgovinske sporazume s Australijom, Indijom i Indonezijom kako bi smanjila ovisnost o Kini, taj jaz se neće moći odmah nadoknaditi. Peking je toga svjestan.
Tu je i osjetljivo pitanje odnosa EU i SAD.
Ako se ne postigne dogovor u narednim danima, američke carine od 30 posto pogodit će EU 1. augusta, a Brisel je spreman uzvratiti protumjerama na američke proizvode u vrijednosti od milijardi dolara, što bi moglo poremetiti transatlantsku trgovinu.
Jedan diplomata EU rekao je za RSE da je to "scenarij koji Kinezi dočekuju s velikim zadovoljstvom", jer Peking već dugo nastoji unijeti razdor između Brisela i Vašingtona.
Zato se u narednim danima može očekivati da će Kina snažno gurati narativ da ona, zajedno s Evropom, predstavlja međunarodni trgovinski poredak zasnovan na pravilima – dok se pravi izvor protekcionizma i trgovinskih poremećaja, prema toj priči, ne nalazi u Pekingu, već u Vašingtonu.
Ovisno o ishodu transatlantskih trgovinskih pregovora, EU bi mogla biti i sklona prihvatiti takvu retoriku.
Pročitajte i ovo: Kina isporučuje ključne hemikalije za ruske rakete, pokazuje istraga RSE