Evropska unija (EU) razmatra tri opcije za zadovoljavanje finansijskih potreba Ukrajine, uključujući kredit korištenjem zamrznute ruske imovine, za sljedeću i godinu nakon toga, dok blok pokušava ublažiti efekte smanjenja američke podrške Kijevu.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je 17. novembra detaljno iznijela tri opcije s kojima se blok suočava kako bi osigurao finansiranje Ukrajine za 2026. i 2027. godinu.
U pismu za 27 država članica EU, u koje je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid, opcije uključuju pojedinačne kredite od država članica EU, prikupljanje novca EU na tržištu i već spomenute "kredite za reparacije" u kojima bi Brisel iskoristio 176 milijardi eura (204 milijarde dolara) zamrznute ruske državne imovine za kredit Ukrajini.
Kombinacija ove tri opcije je takođe moguća, prema dokumentu u kojem se navodi da "jasno je da nema lakih opcija" jer "Evropa ne može sebi priuštiti paralizu, bilo oklijevanjem ili potragom za savršenim ili jednostavnim rješenjima koja ne postoje".
Lideri EU će se sastati u Briselu
Lideri EU će vjerovatno odlučiti o daljnjim koracima kada se okupe u Briselu 18. decembra, nakon što nisu uspjeli postići dogovor o zajmu za reparacije kada su raspravljali o tom pitanju u oktobru, dok je Belgija, u kojoj se nalazi većina ruske suverene imovine, izrazila pravne i političke zabrinutosti.
Prema procjenama Evropske komisije, novi novac mora biti dostupan početkom drugog kvartala sljedeće godine. S obzirom na to da Sjedinjene Države smanjuju vojnu i finansijsku podršku, EU se obavezala da će se angažovati i popuniti prazninu.
Von der Leyen napominje da "bez održive i povećane podrške u 2026. i kasnije, Ukrajina ozbiljno rizikuje ekonomski zastoj, potkopavajući njenu sposobnost da se brani i održava osnovne državne funkcije."
U dokumentu se procjenjuje da će Ukrajini sljedeće godine trebati 71,7 milijardi eura, od čega bi 51,6 milijardi bilo u obliku vojne pomoći, a 20,1 milijardi u makrofinansijskoj pomoći kao što je budžetska podrška.
Za 2027. godinu, vojna podrška se procjenjuje na 31,8 milijardi eura, dok bi 32,2 milijarde eura bilo izdvojeno za makrofinansijsku pomoć, pod pretpostavkom da rat završi sljedeće godine.
Prva opcija bi podrazumijevala da pojedinačne države članice EU daju dobrovoljne bilateralne doprinose, kao što su grantovi Uniji, na osnovu njihovog bruto nacionalnog dohotka (BND), a Evropska komisija bi zatim to prenijela kao nepovratnu finansijsku pomoć Kijevu.
U dokumentu se navodi da, iako ovo ne bi stvorilo nove zajedničke obaveze kao što bi to učinio zajam za reparacije, uticalo bi na nacionalne budžete država članica, posebno u vrijeme kada se mnoge zemlje suočavaju sa malim ili nikakvim ekonomskim rastom i stanovništvom koje je sve više umorno od finansijske podrške Ukrajini iz vlastitog džepa.
Sama činjenica da se radi o dobrovoljnom programu takođe otežava brzo prikupljanje svih potrebnih sredstava.
Korištenje Evropskog mehanizma za stabilnost
Alternativno, dokument takođe sugerira da EU može koristiti Evropski mehanizam za stabilnost (ESM), instrument stvoren tokom krize u eurozoni, kako bi pružila finansijsku pomoć zemljama članicama eurozone koje se bore s problemima.
Međutim, to bi zahtijevalo promjenu ugovora o ESM-u kako bi se proširio opseg na Ukrajinu, stvorile pravne obaveze i troškovi kamata za zemlje eurozone, uz potrebu da se pronađe način na koji bi zemlje EU koje nisu članice eurozone mogle doprinijeti.
Druga opcija je da EU osigura zajam Ukrajini zaduživanjem na finansijskim tržištima, koristeći trostruki A rejting bloka. To znači da bi Brisel zahtijevao od Ukrajine da vrati zajam, ali baš kao i kod zajma za reparacije, to bi se dogodilo tek kada Kijev dobije odštetu za ratnu štetu od Rusije.
U tekstu se navodi da bi takav zajam zahtijevao od država članica EU da "obezbijede pravno obavezujuće, bezuvjetne, neopozive i garancije na zahtjev, raspoređene među državama članicama prema ključu BND-a kako bi se pokrila situacija u kojoj se zajam mora vratiti investitorima u nedostatku otplate od strane Ukrajine".
Države članice bi takođe morale plaćati kamatne stope, a budući da je shema takođe dobrovoljna, veći teret bi se morao staviti na one koje učestvuju ako jedna ili više zemalja odluči da se isključi.
Jedna alternativa bi bila da se zaduživanje EU može podržati zajedničkim budžetom EU. Ali trenutna pravila EU ne dozvoljavaju da se budžet koristi na ovaj način za zemlje koje nisu članice EU. A promjena pravila zahtijeva jednoglasnost, što će biti teško postići s obzirom na nevoljkost i Mađarske i Slovačke da nastave trošiti novac na Kijev.
od istog autora
EU se suočava s izazovima oko novih sankcija Rusiji usred fokusa na finansiranje UkrajineBrisel nastoji iskoristiti 204 milijarde dolara ruske imovine za kredit UkrajiniKorištenje zamrznute imovine ruske države
To ostavlja Briselu zajam za reparacije, koji većina država članica EU smatra najpravednijom opcijom jer ne zahtijeva zaduživanje EU na tržištima niti direktne nacionalne doprinose. Ali nije bez opasnosti - kao što je Belgija istakla.
Iako neće direktno konfiskovati rusku imovinu, ona će biti zamijenjena obveznicama koje izdaje Evropska komisija, a koje podržavaju države članice EU. To bi značilo "obavezni ugovor o dugu po mjeri sa centralnim depozitarima vrijednosnih papira" kao što je Euroclear sa sjedištem u Belgiji, u kojem države članice EU daju "pravno obavezujuće, bezuvjetne, neopozive i garancije na zahtjev uniji, na osnovu BND ključa".
Belgija se brine da će možda morati sama vratiti novac ako Rusija tuži i pobijedi. Evropska komisija stoga želi ne samo da osigura da je ovaj poduhvat potpuno pravno ispravan, već i da osigura da se pravne obaveze rasporede među državama članicama, a ne samo da se izloži Belgija.
Međutim, ovo nije jedina briga. U dokumentu se takođe ističe da bi druge treće zemlje mogle preispitati ulaganje u eurozonu jer ga ne smatraju sigurnim.
"Budući da bi ova opcija bila finansijski i pravno inovativno rješenje, ne može se zanemariti da postoje potencijalni domino efekti, uključujući i za finansijska tržišta", navodi se.
"Iako će dizajn ove opcije osigurati potpuno poštivanje međunarodnog prava u svim scenarijima, postoji rizik od takvih domino efekata ako drugi pogrešno shvate Zajam za reparacije kao konfiskaciju."
Potpuna usklađenost
Iako se ne nudi nikakav lijek za ublažavanje ovog problema, dokument naglašava da bi drugi međunarodni partneri poput Velike Britanije, Japana ili Sjedinjenih Američkih Država mogli slijediti taj primjer kako bi smanjili percepciju da se ruska suverena imovina jednostavno prisvaja.
Još jedno pitanje kojim se Evropska komisija nije pozabavila je da se sankcije koje imobiliziraju rusku imovinu moraju obnavljati jednoglasno dva puta godišnje.
Iako se to dešava otkako su restriktivne mjere uvedene prije više od tri godine, nema garancije da će ova jednoglasnost potrajati, posebno zato što su neke prijestolnice EU dovele u pitanje korisnost sankcija, a Mađarska se ranije poigravala idejom da ne da zeleno svjetlo za prenos.
Rusija bi u takvom scenariju mogla povratiti imovinu, ostavljajući države članice EU da plate račun.