Paket proširenja za 2025. godinu koji je 4. novembra usvojila Evropska komisija potvrđuje da je zamah za proširenje visoko na listi prioriteta Evropske unije (EU), te da je pristupanje novih država članica sve više dostupno, navodi se u saopštenju Evropske komisije nakon usvajanja ovog dokumenta.
U Paketu proširenja za 2025. godinu je pružena detaljna procjena trenutnog stanja i napretka koji su u posljednjih 12 mjeseci postigle zemlje Zapadnog Balkana, te Turska, Ukrajina, Moldavija i Gruzija na njihovom putu ka EU, s posebnim fokusom na sprovođenje suštinskih reformi, kao i jasne smjernice o prioritetima reformi.
Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Albanija, Ukrajina, Republika Moldavija, Turska i Gruzija nastavljaju svoj put ka EU, potvrđuju iz Brisela, ali dodaju kako će uspješno pristupanje Uniji "zavisiti od provedenog i biće "zasnovano na zaslugama".
Tempo reformi svih država, posebno u oblastima demokratije, vladavine prava i temeljnih prava, direktno utiče na brzinu pristupanja, navode iz Brisela.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je izjavila kako su u Briselu "više nego ikad posvećeni pretvaranju proširenja EU u stvarnost".
"Jer veća Unija znači jaču i utjecajniju Evropu na globalnoj sceni. Ali to mora i ostaće proces zasnovan na zaslugama. Naš paket pruža konkretne preporuke svim našim partnerima. I svima njima kažemo: Pristupanje EU je jedinstvena ponuda. Obećanje mira, prosperiteta i solidarnosti. Uz prave reforme i snažnu političku volju, svi vi možete iskoristiti ovu priliku", kazala je Von der Leyen.
Ursula von der Leyen u Tirani, oktobar 2025.
Procjene, uz preporuke i smjernice o prioritetima reformi, pružaju mapu puta za partnere u proširenju prema članstvu u EU, poručuju iz Evropske komisije, te dodaju kako Komisija "ostaje u potpunosti posvećena podršci budućim državama članicama na ovom putu".
"Postepena integracija država članica koje teže članstvu u Jedinstveno tržište jača veze s Unijom već prije njihovog pristupanja. Značajan napredak postignut je u protekloj godini. S proširenjem kao jasnim ciljem politike u ovom mandatu, Komisija je posvećena osiguravanju i spremnosti država članica koje teže članstvu, kao i spremnosti EU da ih dočeka", kažu iz Brisela.
Iz Evropske komisije najavljuju da će u tom pogledu "uskoro biti predstavljena Komunikacija o detaljnim pregledima politika i reformama".
"Kako bi se osiguralo da nove države članice nastave štititi i održavati svoje rezultate u oblasti vladavine prava, demokratije i temeljnih prava, budući Ugovori o pristupanju trebali bi sadržavati jače zaštitne mjere protiv nazadovanja u vezi s obavezama preuzetim tokom pregovora o pristupanju. Efikasna komunikacija, kao i suzbijanje manipulacije i uplitanja stranih informacija, uključujući dezinformacije, strateški je imperativ", piše u saopštenju.
Komisija je takođe, dodaje se, spremna podržati napore država članica da dodatno učvrste povjerenje javnosti u proces i pomognu proširenju da napreduje s legitimitetom koji mu je potreban.
Kao zemlje koje su zabilježile napredak označene su Crna Gora, Albanija i Moldavija. Ipak niti za jednu od država nema konkretnih datuma pridruživanja, te se navodi da se očekuje nastavak reformi istim tempom.
još detalja iz dokumenta Izveštaj Evropske komisije: Napredak Crne Gore, zaostajanje BiH i Srbije, ograničen napredak KosovaNastavak istim tempom vodi Crnu Goru ispunjenju cilja
Prema ocjeni Evropske komisije, napredak su ostvarile jedino Crna Gora i Albanija.
"Crna Gora je ostvarila značajan napredak ka pristupanju EU, zatvorivši četiri pregovaračka poglavlja u protekloj godini. Obaveza Crne Gore da privremeno zatvori daljnja poglavlja do kraja 2025. godine odražava njenu posvećenost evropskim integracijama", navode.
Dodaje se kako su "održavanje stalnog napretka u reformama i traženje kontinuiranog širokog političkog konsenzusa ključni za postizanje cilja zemlje da zatvori pregovore o pristupanju do kraja 2026. godine".
"Pod uslovom da se održi tempo reformi, Crna Gora je na putu da ostvari ovaj ambiciozni cilj", poručili su vlastima u Podgorici.
Vaš browser nepodržava HTML5
Von der Leyen: Ulazak Crne Gore u EU 'nadohvat ruke'
Reforme u Srbiji značajno usporene
Iz Brisela navode kako se "polarizacija u srpskom društvu produbila u kontekstu masovnih protesta koji se održavaju širom Srbije od novembra 2024. godine, odražavajući razočaranje građana, između ostalog, korupcijom i uočenim nedostatkom odgovornosti i transparentnosti, uz slučajeve prekomjerne upotrebe sile protiv demonstranata i pritiska na civilno društvo".
To je, konstatovali su iz Evropske komisije, "dovelo do sve težeg okruženja u kojem je razdorna retorika dovela do ozbiljne erozije povjerenja među zainteresovanim stranama, što, zauzvrat, utiče na proces pristupanja", a reforme su "značajno usporene".
"Iako se priznaju neki nedavni događaji, poput ponovnog pokretanja postupka izbora novog Vijeća regulatornog tijela za elektronske medije (REM) i napretka u zakonodavnom procesu o Zakonu o jedinstvenom biračkom registru, koji sada treba završiti i implementirati, kao i nedavno povećanje usklađenosti sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, što je potrebno nastaviti, potrebno je učiniti više", poručili su vlastima u Beogradu.
Od Srbije se očekuje da prevaziđe zastoj u oblasti pravosuđa i temeljnih prava općenito i hitno preokrene nazadovanje u slobodi izražavanja i eroziju akademske slobode.
"Procjena Komisije iz 2021. godine da je Srbija ispunila početne kriterije za klaster 3 (konkurentnost i inkluzivni rast) ostaje važeća", navode iz Brisela.
oktobar 2025. EU od Srbije očekuje konkretne korake na putu ka EU, kaže Ursula fon der LajenNapredak BiH potkopala politička kriza
U Bosni i Hercegovini, politička kriza u entitetu Republika Srpska i kraj vladajuće koalicije potkopali su napredak u pristupanju EU, što je rezultiralo ograničenim reformama, posebno u oblasti zaštite podataka i kontrole granica, kao i potpisivanjem sporazuma o statusu Frontexa, naveli su u ocjeni za tu državu.
Pozitivno je, kako se navodim, to što je Bosna i Hercegovina u septembru 2025. godine podnijela svoju Agendu reformi Evropskoj komisiji.
"Nakon nedavnih institucionalnih promjena u entitetu Republika Srpska, Bosna i Hercegovina ima priliku da sprovede reforme na putu ka EU. Da bi efikasno započele pregovore o pristupanju, vlasti moraju prvo finalizirati i usvojiti zakone o reformi pravosuđa, u potpunosti usklađene s evropskim standardima, i imenovati glavnog pregovarača", poručuju iz Brisela.
oktobar 2025. Ursula von der Leyen u Sarajevu poručila da BiH mora imenovati glavnog pregovarača kako bi počela pregovore s EUOd Kosova se traži i normalizacija odnosa sa Srbima
Evropska komisija konstatovala je da je Kosovo ostalo posvećeno svom evropskom putu, uz visok nivo javne podrške.
"Kašnjenje u formiranju institucija nakon februarskih općih izbora usporilo je napredak reformi vezanih za EU. Uspostavljanje međustranačke saradnje i ponovno određivanje prioriteta ovih reformi neophodno je da bi se Kosovo vratilo na put ka EU", navode, te dodaju kao uslov za povratak na taj put i "normalizaciju odnosa sa Srbima".
Čitajte: Politika EU prema Kosovu na 'autopilotu'Ustavne promjene ostaju jedan od uslova za Sjevernu Makedoniju
Sjeverna Makedonija je, kako kažu iz Brisela, nastavila rad na mapama puta za vladavinu prava, reformu javne uprave i funkcioniranje demokratskih institucija, kao i na akcionom planu za zaštitu manjina.
"Potrebne su daljnje brze i odlučne akcije u vezi s početnim kriterijima, u skladu s pregovaračkim okvirom, s ciljem što skorijeg otvaranja prvog klastera i kada se ispune relevantni uvjeti", konstatovano je.
Sjeverna Makedonija, poručuju iz Evropske komsiije, "treba intenzivirati napore u očuvanju vladavine prava, štiteći nezavisnost i integritet pravosuđa i jačajući borbu protiv korupcije".
"Zemlja takođe treba usvojiti potrebne ustavne promjene s ciljem uključivanja u Ustav građana koji žive unutar granica države i koji su dio drugog naroda, poput Bugara, kako je navedeno u Zaključcima Vijeća iz jula 2022. godine, koje se zemlja obavezala pokrenuti i postići", piše u dokumentu.
oktobar 2025. Von der Leyen: Severna Makedonija mora da usvoji dogovorenu promenu UstavaAlbanija na putu da zaključi pregovore do 2027. godine
Albanija je, prema izvještaju Brisela, ostvarila značajan napredak, sa četiri otvorena klastera u protekloj godini a pripreme za otvaranje posljednjeg klastera ove godine su dobro napredovale.
"Napredak je postignut u osnovama, posebno u reformi pravosuđa i borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije. Sada su potrebni kontinuirani napori kako bi se ispunili privremeni kriteriji u okviru osnova, što će utrti put za početak zatvaranja pregovaračkih poglavlja nakon što se provedu potrebne sektorske reforme", poručili su iz Evropske komisije.
Postizanje cilja Albanije da zaključi pregovore do 2027. godine zavisi od održavanja zamaha reformi i podsticanja inkluzivnog političkog dijaloga i uz održavanje tempa reformi, i Albanija je na putu da ostvari ovaj ambiciozni cilj, poručili su iz Brisela.
Od Ukrajine se očekuje da ubrza reforme
Kada je u pitanju Ukrajina, iz Evropske komisije navode da "uprkos neumoljivom ruskom ratu agresije, Ukrajina ostaje snažno posvećena svom putu pristupanja EU, uspješno završivši proces skrininga i napredujući u ključnim reformama".
"Ukrajina je usvojila mape puta o vladavini prava, javnoj upravi i funkcionisanju demokratskih institucija, kao i akcioni plan o nacionalnim manjinama, koji je Komisija pozitivno ocijenila. Ukrajina je ispunila uslove potrebne za otvaranje klastera: jedan (osnove), šest (vanjski odnosi) i dva (unutrašnje tržište). Komisija očekuje da će Ukrajina ispuniti uslove za otvaranje preostala tri klastera i radi na tome da osigura da Vijeće bude u poziciji da pokrene otvaranje svih klastera prije kraja godine", piše u dijelu izvještaja o Ukrajini.
Ukrajinska vlada je, kako smatra Brisel, "signalizirala svoj cilj da privremeno zatvori pregovore o pristupanju do kraja 2028. godine".
"Komisija je posvećena podršci ovom ambicioznom cilju, ali smatra da je za njegovo ostvarenje potrebno ubrzanje tempa reformi, posebno u pogledu osnova, a posebno vladavine prava".
Moldavija po stalnom prijetnjom destabilizacije
Suočena sa stalnim hibridnim prijetnjama i pokušajima destabilizacije zemlje, Moldavija je značajno napredovala na svom putu pristupanja, uspješno završivši proces skrininga. Prvi samit EU-Moldavija u julu 2025. godine označio je novu fazu saradnje i integracije.
Moldavija je usvojila mape puta o vladavini prava, javnoj upravi i funkcionisanju demokratskih institucija, koje je Komisija pozitivno ocijenila.
"Procjena Komisije je da je Moldavija ispunila uslove potrebne za otvaranje klastera: jednog (osnove), šest (vanjski odnosi) i dva (unutrašnje tržište). Komisija očekuje da će Moldavija također ispuniti uslove za otvaranje preostala tri klastera i radi na tome da osigura da Vijeće bude u poziciji da nastavi s otvaranjem svih klastera prije kraja godine", navodi se u izvještaju.
Vlada Moldavije je signalizirala svoj cilj da privremeno zatvori pregovore o pristupanju do početka 2028. godine i Komisija je, kako navode, "posvećena podršci ovom cilju, koji je ambiciozan, ali ostvariv, pod uslovom da Moldavija ubrza trenutni tempo reformi".
"Održavanje zamaha reformi je ključno, a pojačano je snažnom parlamentarnom podrškom evropskom putu zemlje nakon izbora u septembru", konstatuju iz Brisela.