Prvi ljudi „Festivala tolerancije – Zagreb Jewish Film Festivala“ predstavili su izložbu austrijskog slikara i preživjelog logoraša nacističkih logora smrti Adolfa Frankla, koja se otvara odmah iza prvomajskih blagdana kao uvod u Festival tolerancije kasnije u svibnju. Predsjednik festivala Branko Lustig se upravo vratio sa Marša života od nacističkog logora Auschwitz do logora Brikenaua, gdje je bio sa zagrebačkim studentima, ali i zagrebačkim gradonačelnikom Bandićem.
Odmah iza prvomajskih blagdana, a kao najava „Festivalu tolerancije – Zagreb Jewish Film Festivalu“ koji će se održati u drugoj polovici svibnja, u zagrebačkoj galeriji Klovićevi dvori otvara se izložba „Adolf Frankl - Umjetnost protiv zaborava“ austrijskog umjetnika i preživjelog logoraša nacističkih koncentracionih logora Adolfa Frankla. O izložbi govori predsjednik „Festivala tolerancije“, oskarovac i također preživjeli iz nacističkih logora smrti, Branko Lustig, koji se u srijedu vratio sa sudjelovanja u Maršu života od logora Auschwitz do logora Birkenau, i koji je još pod dojmom ponovne posjete tim masovnim stratištima.
„Ono što će biti na ovoj izložbi – to je tamo. Posjetioci te izložbe doživljavati će isto što doživljavaju oni koji hodaju po tim logorima. Jer, nevjerojatno je kako te slike vjerno dočaravaju stanje kakvo je bilo tamo. Te chagallovske boje i ti ljudi koji lete po zraku iznad ljudi koje se odvodi u logor, to ostavlja nevjerojatan utisak.“
Autor likovnog postava izložbe Mario Beusan predstavio je postav. On započinje sa slikom četiri jahača apokalipse koja govori o predosjećanju zla koje dolazi.
„Zatim slijede uhićenja, transport, dolazak u Auschwitz i događaji koje umjetnik kroz svoje slike ne želi zaboraviti, da bi na kraju u trećoj prostoriji došli do oslobađanja i povratka kući. Izložba završava malom slikom Eichmanna na velikom crnom platnu koja je posebita stoga što je to lice građeno od tijela žrtava.“
Lustig je posebno ponosan što je kao jedan od rezultata serije njegovih predavanja o holokaustu po hrvatskim osnovnim i srednjim školama i fakultetima pedesetak zagrebačkih studenata, ali i rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš, kao i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić zajedno s njim sudjelovalo u tradicionalnom Maršu života od logora Auschwitz do Birkenaua. I ranije su predstavnici hrvatskih vlasti posjećivali nacističke logore smrti i odavali počast stradalima, ali je ovo bilo prvo, i to brojno, hrvatsko sudjelovanje u Maršu života, uz dvije hrvatske zastave i jednu zastavu grada Zagreba.
„Vidio sam glavnog rabina iz Izraela koji je sjedio na tribinama, koji je bio u Zagrebu i kod kojeg je Bandić bio gost. Mi smo mahali tamo negdje iz petog reda , i on se , nakon što mu se kompjuter u glavi upalio i rekao mu tko smo nas dvojica, duboko, duboko sa rukama na srcu naklonio Bandiću i meni, i to nam je dalo do znanja – eto, ipak znaju tko su Hrvati.“
O reakcijama mladih tijekom marša stručna suradnica Festivala tolerancije Paola Orlić kaže:
„Studenti koji su došli sa nama reagirali su vrlo afirmativno u smislu da žele saznati, i da nije istina da ljudi bježe od toga. Možda se to čini najlakše, međutim odgajati mlade generacije da budu svjesne onoga što se desilo i ne tako davno je nešto što je osnovna zadaća cijelog civiliziranog društva.“
Odmah iza prvomajskih blagdana, a kao najava „Festivalu tolerancije – Zagreb Jewish Film Festivalu“ koji će se održati u drugoj polovici svibnja, u zagrebačkoj galeriji Klovićevi dvori otvara se izložba „Adolf Frankl - Umjetnost protiv zaborava“ austrijskog umjetnika i preživjelog logoraša nacističkih koncentracionih logora Adolfa Frankla. O izložbi govori predsjednik „Festivala tolerancije“, oskarovac i također preživjeli iz nacističkih logora smrti, Branko Lustig, koji se u srijedu vratio sa sudjelovanja u Maršu života od logora Auschwitz do logora Birkenau, i koji je još pod dojmom ponovne posjete tim masovnim stratištima.
„Ono što će biti na ovoj izložbi – to je tamo. Posjetioci te izložbe doživljavati će isto što doživljavaju oni koji hodaju po tim logorima. Jer, nevjerojatno je kako te slike vjerno dočaravaju stanje kakvo je bilo tamo. Te chagallovske boje i ti ljudi koji lete po zraku iznad ljudi koje se odvodi u logor, to ostavlja nevjerojatan utisak.“
Autor likovnog postava izložbe Mario Beusan predstavio je postav. On započinje sa slikom četiri jahača apokalipse koja govori o predosjećanju zla koje dolazi.
„Zatim slijede uhićenja, transport, dolazak u Auschwitz i događaji koje umjetnik kroz svoje slike ne želi zaboraviti, da bi na kraju u trećoj prostoriji došli do oslobađanja i povratka kući. Izložba završava malom slikom Eichmanna na velikom crnom platnu koja je posebita stoga što je to lice građeno od tijela žrtava.“
Marš života Branka Lustiga
Lustig je posebno ponosan što je kao jedan od rezultata serije njegovih predavanja o holokaustu po hrvatskim osnovnim i srednjim školama i fakultetima pedesetak zagrebačkih studenata, ali i rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš, kao i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić zajedno s njim sudjelovalo u tradicionalnom Maršu života od logora Auschwitz do Birkenaua. I ranije su predstavnici hrvatskih vlasti posjećivali nacističke logore smrti i odavali počast stradalima, ali je ovo bilo prvo, i to brojno, hrvatsko sudjelovanje u Maršu života, uz dvije hrvatske zastave i jednu zastavu grada Zagreba.
„Vidio sam glavnog rabina iz Izraela koji je sjedio na tribinama, koji je bio u Zagrebu i kod kojeg je Bandić bio gost. Mi smo mahali tamo negdje iz petog reda , i on se , nakon što mu se kompjuter u glavi upalio i rekao mu tko smo nas dvojica, duboko, duboko sa rukama na srcu naklonio Bandiću i meni, i to nam je dalo do znanja – eto, ipak znaju tko su Hrvati.“
O reakcijama mladih tijekom marša stručna suradnica Festivala tolerancije Paola Orlić kaže:
„Studenti koji su došli sa nama reagirali su vrlo afirmativno u smislu da žele saznati, i da nije istina da ljudi bježe od toga. Možda se to čini najlakše, međutim odgajati mlade generacije da budu svjesne onoga što se desilo i ne tako davno je nešto što je osnovna zadaća cijelog civiliziranog društva.“