Trumpova vanjska politika potresa poredak koji predvodi SAD, kaže bivša savjetnica za Rusiju Fiona Hill

Međunarodni sigurnosni i finansijski sistem koji su Sjedinjene Države izgradile i predvodile nakon Drugog svjetskog rata preživio je hladni rat, regionalne sukobe, ekonomske krize, čak i globalnu pandemiju.

Međutim, prema riječima jedne od bivših savjetnica predsjednika Donalda Trumpa, danas jedne od njegovih najglasnijih kritičarki, taj sistem možda neće preživjeti njegov četverogodišnji mandat.

"Ovo je kraj međunarodnog sistema kakav poznajemo", izjavila je Fiona Hill u nedavnom intervjuu za Radio Slobodna Evropa. "Iskreno govoreći, taj sistem već dugo propada."

"Predsjednik Trump više ne želi da plaća taj [međunarodni] poredak niti da ga podržava, čak ni političkim vodstvom – i to se odnosi i na domaće institucije koje su povezane s projekcijom američkog uticaja i moći u svijetu", dodala je.

Tzv. međunarodni poredak zasnovan na pravilima – izraz koji koristi Washington za opis poslijeratnog globalnog sistema – počiva na principima teritorijalnog integriteta, kolektivne sigurnosti, ljudskih prava i slobodne trgovine.

Institucije poput Ujedinjenih nacija, Međunarodnog monetarnog fonda i Međunarodnog krivičnog suda (čiji SAD nije član) osnovane su da čuvaju i sprovode te vrijednosti.

Međutim, Trump od povratka u Bijelu kuću tvrdi da taj sistem više ne radi u korist SAD-a i američkih radnika, ukazujući posebno na gubitak industrijskih radnih mjesta zbog Kine i drugih ekonomija u razvoju, što je, prema njemu, osiromašilo američke gradove i sela te stvorilo ogroman trgovinski deficit.

Ipak, neki stručnjaci tvrde da je taj sistem donio do sada nezapamćen period globalnog mira i prosperiteta.

Ako želi opstati u bilo kojem obliku, kaže Hill, na Evropi i Aziji je da ga održe.

"Ovo je trenutak istine" za zemlje tih regija, uključujući i Kinu, rekla je. "Šta im je zaista važno? Koliko cijene te institucije? Ako ih cijene, morat će biti one koje će ih i braniti."

čitajte

Trumpove carine stupile na snagu, produbljujući trgovinski rat i tržišni padZašto je Trampov poziv da se preimenuje Persijski zaliv provokacija za Irance?Strpljenje u Washingtonu nestaje jer Trump ne uspijeva postići mirovni sporazum za Ukrajinu

Hill je ugledna stručnjakinja za Rusiju i biografkinja ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Pratila je Trumpa na samitu u Helsinkiju 2018. godine, kada je Trumpov nastup na zajedničkoj pres-konferenciji s Putinom opisala kao "ponižavajući i sramotan" za SAD.

podsjetite se Tramp na udaru zbog 'podilaženja' Putinu

Svjedočila je i pred Kongresom tokom prvog postupka opoziva Donalda Trumpa 2019. godine. Od tada je postala otvorena kritičarka bivšeg predsjednika, a Trumpova administracija joj je u martu ukinula sigurnosne provjere i pristup povjerljivim informacijama.

U razgovoru za RSE, Hill je rekla da se SAD danas kreće putem sličnim onom koji su slijedile Rusija pod Putinom i Mađarska pod Viktorom Orbanom – pokušajima da se marginalizuju institucije poput Kongresa i sudova koje su tradicionalno činile ravnotežu izvršnoj vlasti.

"Nikada nisam mislila da ću vidjeti da se Sjedinjene Države konvergiraju s Rusijom na ovakav način. Ta konvergencija je stvarna, ali nije u smjeru koji su ljudi očekivali nakon 1989. godine", rekla je, misleći na demokratske revolucije koje su srušile autoritarne režime u komunističkoj Istočnoj Evropi.

Iako priznaje da su nezadovoljstvo i nejednakost koji su pomogli Trumpu da dođe na vlast stvarni i legitimni, Hill tvrdi da većina Amerikanaca nije glasala za personalizovano predsjedništvo i urušavanje institucija.

'Tvrđava Amerika' i mir u Ukrajini

Kako Trump zagovara višeslojni raketni i protivvazdušni sistem pod nazivom "Zlatna kupola" i pokreće industrijsku proizvodnju unutar SAD-a, Hill u tome vidi širu stratešku promjenu – povlačenje SAD-a iz globalnog angažmana iza "tvrđave Amerika".

Ključni dio te vizije je okončanje rata u Ukrajini u okviru šireg dogovora s nuklearno naoružanom Rusijom, velikom silom koja takođe želi promijeniti međunarodni poredak predvođen SAD-om.

Od povratka na vlast, Trump je pitanje okončanja sukoba – koji sada traje već četvrtu godinu – proglasio prioritetom, pozvavši u martu na hitno 30-dnevno primirje.

Kijev je pristao na prijedlog koji posreduje Washington. Međutim, ruski predsjednik Vladimir Putin odugovlači, a njegove trupe i dalje ostvaruju napredak na ratištu. To, kaže Hill, Trumpa stavlja u nezgodnu poziciju.

"Tražit će krivca. Neće htjeti da okrivi Putina", zaključila je.

Trump, dodala je, za svoje istinske ravnopravne partnere smatra samo ruskog predsjednika Vladimira Putina i kineskog predsjednika Xi Jinpinga te teško podnosi ono što doživljava kao nepoštovanje ili nezainteresovanost od lidera koje vidi kao sebi jednake.

"Vrlo je moguće da, kako se sve više ljuti na Putina, postaje sve skloniji tome da se istresa na Ukrajinu, jer ne želi da izgleda slabo", ocijenila je.

Ta napetost bila je potpuno vidljiva tokom sastanka u Bijeloj kući u februaru, kada je Trump, prema navodima izvora upoznatih s razgovorom, optužio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da nema iskren interes za mir.

Prekinuta poseta Zelenskog Beloj kući nakon verbalnog sukoba s Trumpom

Hill je izjavila da je malo vjerovatno da će rat završiti osim ako Putin ne zaključi da daljnje pobjede na ratištu nisu ostvarive. To, smatra ona, zahtijeva stalnu podršku Zapada Ukrajini – vojnu, finansijsku i političku – bez obzira na angažman SAD-a.

Dugoročno, istakla je, Ukrajina mora biti integrisana u evropsku sigurnosnu arhitekturu koja će se formirati nakon rata. Kakvu će ulogu Sjedinjene Države igrati u toj budućnosti, ostaje neizvjesno, s obzirom na to da Trump nastavlja politiku strateškog povlačenja.

U međuvremenu, Hill je upozorila da sve žešći napadi Trumpa na globalne institucije i unutrašnje mehanizme kontrole i ravnoteže slabe saveze i narušavaju ugled Washingtona na svjetskoj sceni.

"Sjedinjene Države su izgubile globalni kredibilitet", upozorila je. "Mnogo toga je nepovratno. Trebat će jako dugo da SAD povrati ono što je izgubio."

Pouka je, dodaje, jasna: "Ono što gradite vijekovima, može se srušiti za 100 dana".

Ovo je prvi dio trodijelnog serijala o promjenama u američkoj vanjskoj politici. Sljedeći intervju je 16. maja – razgovor s Cliffordom D. Mayom, osnivačem i predsjednikom Fondacije za odbranu demokratija.