Umjesto u Muzeju novije i suvremene historije Slovenije, izložba svjedočanstava preživjelih u genocidu u Srebrenici postavljena je, do sredine jula, u Muslimanskom kulturnom centru u Ljubljani zbog neslaganja Muzeja sa sadržajem uvodnog dijela izložbe.
Plakat, koji je sastavni dio postavke u Ljubljani, sadrži uvodne informacije o okolnostima koje su dovele do genocida u Srebrenici, u kojem su u julu 1995. pripadnici Vojske Republike Srpske ubili više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.
"Vojska Republike Srpske, srpske paravojne postrojbe i policija htjeli su uspostaviti veliku Srbiju na vjerski i kulturno mješovitom području", stoji, između ostalog, u uvodnom dijelu koji pojašnjava kako je došlo do genocida.
U uvodniku se, također, objašnjava početak rata 90-ih godina prošlog stoljeća u BiH, a, uz ostalo, piše da su "početkom aprila 1992. paravojne jedinice iz Srbije zajedno sa Jugoslovenskom narodnom armijom započele agresiju na BiH".
Uvodni plakat na izložbi povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici, Čjubljana, 8. april 2025.
Kako saznaje RSE, Muzej je predlagao da iz uvodnog sadržaja budu izostavljeni spomenuti dijelovi, ali je Muslimanski kulturni centar odbio i odlučio izložbu postaviti u svojim prostorijama.
Dio teksta koji je Muzej novije i suvremene historije Slovenije želio promijeniti ili izbaciti
Ovo je dio uvodnika izložbe povodom 30. godišnjice otkako je počinjen genocid u Srebrenici, koja je trebala biti postavljena u Muzeju novije i suvremene historije Slovenije, a koji su bili predmet neslaganja.
Muzej je tražio da ih organizator Muslimanski kulturni centar u Sloveniji izmijeni ili potpuno ukloni.
"Rat u Bosni i Hercegovini započeo je nakon raspada Jugoslavije i nakon referenduma, na kojem se 99 posto glasača, uz izlaznost od 64 posto, izjasnilo za suverenu i nezavisnu BiH. Nekoliko dana nakon toga, bosanski Hrvati i Bošnjaci pokušali su spriječiti ulazak Jugoslavenske narodne armije (JNA) u BiH, ali neuspješno.
Početkom aprila 1992. paravojne jedinice iz Srbije zajedno sa JNA započele su agresiju na BiH. Tada su počinili prve masovne zločine u Bijeljini i Prijedoru nad civilnim stanovništvom.
Vojska Republike Srpske, srpske paravojne jedinice i policija na vjerski i kulturno miješanom području željele su uspostaviti Veliku Srbiju, koja bi ujedinila sve Srbe u zajedničkoj državi.
To su učinili pažljivo planiranim metodama, kao što su uspostavljanje koncentracionih logora, sistematska silovanja, uništavanje sela i masovne deportacije stanovništva, kojima su terorisali nesrpsko stanovništvo, posebno Bošnjake i Hrvate. Genocid u Srebrenici u julu 1995. bio je vrhunac genocidne politike.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju osudio je Ratka Mladića i Radovana Karadžića, kao ključne vođe vojnih i političkih struktura bosanskohercegovačkih Srba, na doživotni zatvor zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, uključujući genocid u Srebrenici. Mnogi drugi koji su bili uključeni u proces izvršenja genocida još uvijek se slobodno kreću po bosanskim gradovima."
Nevzet Porić, muftija Islamske zajednice u Sloveniji, kazao je da je odluka o preseljenju izložbe bila nužna, kako bi bilo "sačuvano objašnjenje o historijskom političkom kontekstu genocida u Srebrenici".
"I to na način da ne otvaramo vrata za eventualne falsifikacije, iskrivljavanje činjenica i relativizaciju odgovornosti za genocid", kazao je Porić, saopćio je Muslimanski kulturni centar.
Također, naveo je da mu je bio iznenađujući "zaplet s Muzejom", kao prvotnim suorganizatorom izložbe, s obzirom na to da je Slovenija "uvijek bila na strani istine kada je riječ o genocidu u Srebrenici i na stajalištu da treba spriječiti sve pokušaje relativizacije".
U pripremanje izložbe posvećene godišnjici genocida sudjelovao je i Memorijalni centar u Srebrenici, iz koga za RSE nisu željeli govoriti o razlozima njenog izmještanja u Muslimanski kulturni centar.
Vaš browser nepodržava HTML5
Hronologija genocida u Srebrenici
Šta je sporno?
Iz Muslimanskog kulturnog centra u Sloveniji tvrde da je izbacivanje uvodnog konteksta bilo neprihvatljivo i nepotrebno, imajući u vidu da je "genocid u Srebrenici jedan od najdetaljnije istraženih zločina protiv čovječnosti".
U Centru, također, kažu da je kao jedna od inicijatorica Rezolucije o genocidu u Srebrenici, koju je u maju prošle godine usvojila Generalna skupština Ujedinjenih naroda, Slovenija "preuzela aktivnu ulogu u očuvanju sjećanja na ovaj zločin i sprječavanju pokušaja njegovog iskrivljavanja".
"Uprkos tome, povremeno primjećujemo tendencije koje umanjuju značaj genocida – bilo kroz selektivna tumačenja historijskih činjenica, bilo izostavljanjem ključnih sadržaja koji su neophodni za cjelovito razumijevanje događaja", naveli su među ostalim.
Iz Muzeja kažu: Činjenice nikada nisu dovedene u pitanje
Na upit RSE šta konkretno smatraju spornim u uvodnom sadržaju izložbe, nisu odgovorili iz Muzeja novije i suvremene historije u Ljubljani.
No, potvrdili su da je "kamen spoticanja" bio uvodni tekst, odbacujući, pak, optužbe za relativiziranje historije.
"Činjenice nikada nisu dovedene u pitanje. Iako je izložba bila dobrim dijelom dogovorena i pripremljena, nismo uspjeli postići dogovor o načinu na koji je prezentiran sadržaj uvodnog teksta", naveli su za RSE.
Istaknuli su da su odlukom da izložba bude uvrštena u program Muzeja, koja je donesena u augustu 2024., jasno izrazili stav poštovanja prema žrtvama i osude genocida.
"Cilj nam je bio u centar staviti tragične priče civila bez pojednostavljenih zaključaka. Jasno smo pravili razliku između individualne odgovornosti počinilaca i mogućih kolektivnih interpretacija", kaže se u saopćenju.
U okviru izložbe planirani su i prateći događaji koji su otkazani, a u Muzeju tvrde da trenutno traže "druge načine da ovu temu uključe u svoj program".
RSE je zatražio reakciju i Ministarstva kulture Slovenije, ali odgovor do objave teksta nije došao.
Pročitajte i ovo: Srebrenica: Svaka fotografija je neispričana pričaSvjedočenja preživjelih
Uz zapise svjedočenja i osobne predmete 15 preživjelih Srebreničana, koji su danas nastanjeni u Sloveniji, izložba "30 godina od genocida: Sjećanja svjedoka koji danas žive među nama", bit će nakon 13. jula postavljena i u drugim slovenskim gradovima.
Cilj je očuvanje sjećanja na žrtve genocida, ali i sprječavanje njegovog poricanja i relativizacije, tvrde organizatori.
Ona je dio memorijala "8372 živih sjećanja", najvećeg programa izvan BiH koji radi na održavanju sjećanja na genocid u Srebrenici.
Ela Porić, voditeljica programa, kazala je da je namjera bila obuhvatiti različite aspekte genocida u Srebrenici od vrlo intimnih sjećanja na gubitak najbližih, do svjedočanstava o pripremama za genocid.
"Koje su počele već s zločinima u Prijedoru tokom ljeta 1992. Pokušali smo predstaviti razvoj događaja koji su doveli do krvavog jula 1995. kada je u Srebrenici ubijeno više od 8.000 civila, te tako upozoriti na to da je genocid bio vrhunac politike koja je imala jedan cilj: etnički čisto područje na krajnjem istoku BiH", kazala je Porić.
Nakon što je Vojska Republike Srpske zauzela Srebrenicu, u julu 1995. ubijeno je više 8.372 muškaraca i dječaka iz Srebrenice i okoline.
Iz tadašnje zaštićene zone Ujedinjenih nacija, protjerano je više od 25.000 žena, djece i starih.
Do sada je identificirano više od 7.000 žrtava, čiji su posmrtni ostaci nađeni u 85 masovnih grobnica.
Pročitajte i ovo:
Da li smo zaista sahranili oca ili nekog drugog? Decenije bez smirajaBiH nudi novac za informacije o nestalima: 'Strah svjedocima zaključava usta'U BiH 30 odsto optuženih za zločine nedostupno sudovimaZa genocid i zločine u Srebrenici do sada je osuđeno više od 50 osoba, na više od 700 godina zatvora.
Pred Haškim sudom, ali i domaćim sudovima, ovi zločini su okarakterizirani kao genocid - i to kao jedini na prostoru bivše Jugoslavije u ratovima devedesetih.
Unatoč tome, vlasti entiteta Republika Srpska i Srbije ne priznaju da se u tom gradiću na istoku BiH dogodio genocid, nego ga tretiraju kao zločin.
Generalna skupština Ujedinjenih naroda usvojila je u maju prošle godine Rezoluciju kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.
Rezolucijom je, također, osuđeno poricanje genocida te veličanje osuđenih za ratne zločine.
Pročitajte i ovo: Momčilo Krajišnik i formalno ratni zločinac u BiH, ali Ratko Mladić nije