Sud Bosne i Hercegovine je tražio od Interpola da revidira odluku o odbijanju zahtjeva za raspisivanjem crvene potjernice za predstavnicima rukovodstva bh. entiteta Republike Srpske.
Ovo je potvrđeno za Radio Slobodna Evropa iz ove pravosudne institucije u srijedu, 16. aprila.
Iz Suda navode da mogu samo potvrditi da su preko Nacionalnog centralnog biroa (NCB) Interpola u Sarajevu uputili zahtjev, te da su ostale informacije povjerljive.
Međunarodna organizacija krivičnih policija, Interpol, nije raspisala međunarodnu crvenu potjernicu za Miloradom Dodikom, predsjednikom RS, i Nenadom Stevandićem, predsjednikom Narodne skupštine RS, nakon što je to Sud BiH od njih tražio 27. marta.
Vaš browser nepodržava HTML5
Ko odlučuje o međunarodnoj potjernici za Dodikom i Stevandićem?
Interpolova crvena potjernica alarmira policije širom svijeta o bjeguncima koji se međunarodno traže i pomaže u njihovom privođenju pravdi. Ipak, u nadležnosti je zemalja članica Interpola da odluče da li će uhapsiti neku osobu.
Dodik, Stevandić i predsjednik Vlade RS, Radovan Višković, koji se ne pominje u zahtjevu za crvenom potjernicom, osumnjičeni su za napad na ustavni poredak, zbog čega je za njima sredinom marta raspisana centralna potjernica u BiH, nakon što se nisu odazvali pozivu Tužilaštva BiH na saslušanje.
To znači da bi svaka od ukupno 16 policijskih agencija na svim nivoima vlasti u BiH, trebalo da ih hapsi, što do danas ipak nije učinjeno, te sva trojica redovno obavljaju svoje dužnosti.
Pročitajte i ovo: Koliko policijskih službi u BiH može da hapsi Dodika, Viškovića i Stevandića?Tužilaštvo BiH je prvobitno zatražilo raspisivanje međunarodne potjernice, obzirom da su, kako navode, Dodik i Stevandić "koristeći se svojim visokopozicioniranim položajima u entitetu RS, izbjegavajući zakonom propisane procedure granične kontrole, prešli državnu granicu i napustili BiH".
Obojica zvaničnika su od raspisivanja centralne potjernice nekoliko puta napuštali BiH i vraćali se u zemlju.
Nakon što je krajem februara prvostepenom presudom Dodiku određena kazna zatvora od godinu dana i zabranjeno bavljenje politikom na šest godina, vlasti u RS su usvojile niz zakona kojima se zabranjuje rad državnih pravosudnih i istražnih organa na teritoriji tog entiteta.