Nova vlada Nemačke, koju predvodi Friedrich Merz, treba da preuzme vodeću ulogu u politici Evropske unije (EU) prema Zapadnom Balkanu i da doprinese razvoju strateškog pristupa regionu, ocenjuje Bodo Weber, viši saradnik Saveta za politiku demokratizacije u Berlinu, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Lider nemačkih demohrišćana, Merz, položio je zakletvu u Bundestagu 6. maja i postao deseti kancelar u istoriji Nemačke, nakon što je obezbedio potrebnu većinu tek u drugom krugu glasanja.
Što se tiče pristupa Nemačke dijalogu između Kosova i Srbije za normalizaciju odnosa, Weber ocenjuje da je Berlin, umesto da ponovo pokrene ovaj proces od temelja, izašao sa francusko-nemačkim predlogom, što je dovelo do "potpunog uništenja političkog dijaloga" i do dva sporazuma koja, prema njegovim rečima, ne postoje u stvarnosti.
Pročitajte i ovo: Novi njemački kancelar kreće na svjetsku turnejuPrema Weberu, nova vlada Nemačke treba da preduzme "strateški zaokret" prema Srbiji i politici režima predsednika Aleksandra Vučića, kako politički dijalog ne bi potonuo.
Sporazum o putu ka normalizaciji odnosa, koji su Kosovo i Srbija prihvatili 2023. godine, prvobitno je bio poznat kao francusko-nemački plan, i podržan je od strane EU i zapadnih zemalja. Kasnije je dogovoren i aneks za sprovođenje sporazuma, ali u praksi gotovo ništa nije realizovano.
Weber za RSE kaže da ostaje da se vidi da li Nemačka ima ili gradi odgovarajuću strategiju spoljne politike, ali da će sigurno izraziti zabrinutost zbog "trećih aktera sa štetnim uticajem na Balkanu".
Bodo Weber
RSE: Gospodine Weber, kako biste opisali strategiju spoljne politike vlade kancelara Merza? Kako se ona razlikuje od politika njegovih prethodnika, Olafa Scholza i Angele Merkel?
Weber: Još je rano za procene. Posetama Parizu i Varšavi, već prvog dana mandata, kao i zajedničkom posetom Kijevu sa kolegama iz Francuske, Britanije i Poljske, kancelar Merz je poslao snažan signal da će Nemačka preuzeti vodeću ulogu u okviru EU, na globalnom nivou. Politika nove vlade je definisana tokom koalicionih pregovora, u svetlu ponašanja američkog predsednika Donalda Trumpa i njegove administracije prema Ukrajini i EU, sa posebnim naglaskom na jačanje zajedničke bezbednosne politike EU, zasnovane na uverenju da su se SAD distancirale od Evrope kao pouzdanog partnera.
Međutim, prvi koraci, poput posete Ukrajini i zajedničke inicijative EU-SAD za primirje, praćeni izjavama da SAD ostaju glavni partner, pokazali su se neplodnim, kao što se videlo kada je Trump napustio inicijativu i popustio pred Vladimirom Putinom. Videćemo kako će se dalje razvijati.
Ipak, nova vlada i novi kancelar ističu potrebu za odlučnijom politikom na evropskom i međunarodnom planu. Pitanje ostaje da li će imati potrebnu strategiju.
RSE: Koju ulogu mislite da bi Nemačka trebalo da igra u politici EU prema Zapadnom Balkanu?
Weber: Nemačka bi trebalo ponovo da preuzme vodeću ulogu u politici EU prema Zapadnom Balkanu i da pomogne u kreiranju strateške politike za region – nešto što EU nedostaje više od dve decenije – uključujući i hitnu potrebu za zaokretom prema Srbiji i više političkim pristupom krizi u Bosni i Hercegovini.
Pročitajte i ovo: Doslednost i poverenje glavni principi u procesu proširenja EU na Zapadni Balkan, ističe KoštaRSE: Kako vidite angažman ove vlade u okviru Berlinskog procesa?
Weber: Za razliku od dolaska prethodne Scholzove vlade, kada nije bilo jasno da li kancelar namerava da nastavi sa Berlinskim procesom, ovaj put koalicioni sporazum jasno najavljuje njegov nastavak. Dakle, Berlin ostaje posvećen ovom procesu.
RSE: Kako bi Nemačka mogla da pristupi procesu proširenja EU, uzimajući u obzir politički kontekst u EU i dešavanja u regionu?
Weber: Trenutno je to nejasno – kao i cela politika prema Zapadnom Balkanu. CDU/CSU [Hrišćansko-demokratska unija/Hrišćansko-socijalna unija], tokom vremena u opoziciji, podržavali su koncept postepenog članstva, koji je, po mom mišljenju, neuspešan koncept i, zapravo, način da se odbije puno članstvo, nudeći status drugog reda. U koalicionim pregovorima, socijaldemokrate su uspele da neutralizuju ovaj koncept.
Ipak, sporazum pominje potrebu za unutrašnjom reformom EU kako bi se prihvatili novi članovi – zahtev koji je postojao i ranije, ali bez uspeha. Glavni problem nemačke politike je što tri decenije nije dala ozbiljan doprinos strateškoj debati o budućnosti EU i, shodno tome, ni o budućnosti proširenja.
Pročitajte i ovo: Evropski lideri na samitu Evropske političke zajednice u TiraniRSE: Gospodine Weber, koju ulogu može da igra Nemačka u dijalogu između Kosova i Srbije, posebno pod vođstvom kancelara Merza?
Weber: Nova konzervativna vlada suočava se sa nasleđem političkog dijaloga koji je započela kancelarka Merkel, uz podršku konzervativnih poslanika. Pod Scholzom, umesto dubokog resetovanja dijaloga nakon opasne epizode razmene teritorija, nemačka vlada je preduzela francusko-nemačku inicijativu sa nedovoljnom političkom voljom, nastavljajući neuspešnu politiku pomirenja prema Vučićevom režimu. Rezultat je bio kolaps dijaloga i dva sporazuma koja, zapravo, ne postoje.
Pitanje je da li će nova nemačka vlada insistirati na ovim neispunjenim sporazumima ili će imati hrabrosti da podstakne duboko resetovanje dijaloga – za sveobuhvatan i konačan sporazum. To bi zahtevalo strateški zaokret politike EU prema Srbiji, ne tretirajući Vučićev režim kao partnera vrednosti.
Ali, to bi takođe značilo prekidanje odnosa CDU-a sa "sestrinskom partijom" SNS [Srpska napredna stranka]. Ostaje da se vidi da li CDU i Merz imaju snage za to. U suprotnom, dijalog će se dodatno pogoošati, a EU će izgubiti još više kredibiliteta kao demokratski akter, i na Kosovu i u Srbiji.
RSE: Prošle godine, Nemačka i Francuska su uslovile podršku za članstvo Kosova u Savetu Evrope osnivanjem Zajednice opština sa srpskom većinom. Da li će Nemačka zadržati ovaj stav?
Weber: Za razliku od Pariza, Nemačka je bila blaža u svojim uslovima za prijavu Kosova za Savet Evrope. Da li će Berlin nastaviti sa ovom politikom za Zajednicu – u nedostatku strateškog okvira – ostaje da se vidi i zavisiće od toga da li će doći do strateškog zaokreta u politici prema dijalogu.
Pročitajte i ovo: Osmani pozvala EU da ukine Kosovu kaznene mere pre nastavka dijaloga sa SrbijomRSE: Kako bi se mogla razvijati bilateralna podrška Nemačke Kosovu sa ovom vladom – posebno u pogledu političkih uslova ili razvojne pomoći?
Weber: Očekujem da bilateralni odnosi ostanu stabilni. Sa uspehom socijaldemokrata, koji su se protivili spajanju Ministarstva razvoja sa Ministarstvom spoljnih poslova tokom koalicionih pregovora, automatski je ograničena mogućnost smanjenja sredstava za razvojnu pomoć uopšte – uključujući i za zemlje Zapadnog Balkana. Ovo je važan signal, posebno u vreme kada se USAID [Američka agencija za međunarodni razvoj] povukla, a neke zemlje EU značajno smanjile pomoć.
RSE: Kakav pristup bi Nemačka mogla imati prema rastućem prisustvu spoljnjih aktera, poput Rusije, Kine ili Turske, na Zapadnom Balkanu?
Weber: Nemačka će, kao i do sada, ostati zabrinuta zbog delovanja štetnih aktera na Balkanu. Ali, ostaje da se vidi da li će se SAD, pod Trumpovom administracijom, pridružiti tim akterima koji podrivaju bezbednosne interese i vrednosti EU u regionu. Samo kroz odlučnu i stratešku politiku EU tim se akterima može uspešno suprotstaviti – a to zahteva ozbiljno vođstvo Nemačke.