Ukrajina i Rusija su se dogovorile o razmjeni po 1.000 ratnih zarobljenika nakon prvih direktnih razgovora u posljednje tri godine, održanim 16. maja u Istanbulu.
Ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov izjavio je da su se Ukrajina i Rusija složile da razmijene po 1.000 ratnih zarobljenika, napominjući da je datum određen, ali nije javno objavljen.
Prema njegovim riječima razgovarano je o potencijalnom sastanku Volodimira Zelenskog i Vladimira Putina, a uskoro će biti objavljena i moguća nova runda razgovora. Takođe je, kako je kazao, razgovarano o mogućem prekidu vatre, u "svim modalitetima".
Šef ruske delegacije Vladimir Medinski rekao je takođe da će se razmjena zarobljenika održati u "narednim danima", a uključivaće "1.000 za 1.000".
On je naveo kako je Rusija "primila na znanje" zahtjev Ukrajine za direktne razgovore Putina i Zelenskog, te rekao da će svaka od dvije zaraćene zemlje "predstaviti svoju viziju mogućeg budućeg prekida vatre", prenosi BBC.
Ovo su bili prvi direktni mirovni pregovori od onih neuspjelih koji su se vodili sedmicama nakon što je Rusija pokrenula invaziju na svog susjeda u februaru 2022. godine.
Pregovori 16. maja zaokružuju burnu sedmicu diplomatije, potaknutu nastojanjem Donalda Trumpa da posreduje u okončanju rata u kojem su poginule desetine hiljada vojnika na obje strane kao i brojni ukrajinski civili.
Ruski i ukrajinski pregovarači započeli su sastanke nešto poslije 13 sati po lokalnom vremenu, zajedno sa zvaničnicima zemlje domaćina – Turske, a sve je trajalo oko dva sata. Održano je i nekoliko odvojenih sastanaka koji su uključivali američke, ukrajinske, ruske, evropske i turske zvaničnike.
Razgovor s Trumpom
Ukrajinski predsjednik i lideri Njemačke, Francuske, Britanije i Poljske, koji se nalaze u Albaniji, o pregovorima su odmah po njihovom okončanju razgovarali sa američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, zajedno s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom, britanskim premijerom Keirom Starmerom i poljskim premijerom Donaldom Tuskom, razgovarao je 16. maja telefonski s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, objavili su iz ureda ukrajinskog predsjednika.
Volodimyr Zelenski, Keir Starmer, Emmanuel Macron, Friedrich Merz i Donald Tusk u telefonskom razgovoru sa Donaldom Trumpom, Tirana 16.maja 2025.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, govoreći na samitu Evropske političke zajednice u Tirani, izjavio je da je "prvi prioritet za Kijev potpuno, bezuslovno i iskreno primirje".
"To se mora dogoditi odmah kako bi se zaustavilo ubijanje i stvorila čvrsta osnova za diplomatiju", istakao je Zelenski.
Ako ruska delegacija u Istanbulu ne pristane na primirje, "svijet mora reagovati", rekao je on. "Mora postojati snažna reakcija, uključujući sankcije energetskom sektoru Rusije i njenim bankama."
Moskva je odbila pozive Ukrajine, evropskih država i Sjedinjenih Država za potpuno i produživo primirje u trajanju od 30 dana, tvrdeći da do primirja može doći samo kao rezultat pregovora.
više Evropski lideri na samitu Evropske političke zajednice u TiraniRuski predsjednik Vladimir Putin odbio je i poziv ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da održe sastanak licem u lice, prvi od 2019. godine.
"Ove sedmice imali smo stvarnu priliku da napravimo važne korake ka okončanju ovog rata. Samo da Putin nije bio previše uplašen da dođe u Tursku", rekao je Zelenski u Tirani.
Na otvaranju pregovora u Istanbulu, turski šef diplomatije Hakan Fidan je izjavio da je "od ključne važnosti" da se primirje uspostavi "što je prije moguće" i da je "vrlo važno da ovi pregovori budu osnova za sastanak lidera".
"Iskreno vjerujemo da je moguće doći do mira kroz konstruktivne pregovore", poručio je Fidan.
Uoči pregovora, vođa ukrajinske delegacije, ministar odbrane Rustem Umerov, objavio je na Facebooku da je mir moguć samo ako "Rusija pokaže spremnost na konkretne korake, uključujući potpuno primirje u trajanju od najmanje 30 dana i provođenje humanitarnih mjera, poput povratka prisilno deportovane ukrajinske djece" i razmjenu svih ratnih zarobljenika.
Putinova odluka da na pregovore pošalje delegaciju nižeg ranga – koju je sam predložio ranije ove sedmice, a na koju je Trump pozvao Ukrajinu da pristane – dodatno je umanjila već niska očekivanja o mogućem značajnom napretku pregovora.
Pročitajte i ovo: Zelenski u Ankari, na pregovore sa Rusijom u Istanbulu šalje ministra odbraneTrump, koji je boravio u regionu tokom posjete Bliskom istoku, nagovijestio je da bi mogao otputovati u Tursku kako bi učestvovao u pregovorima ako bi i Putin prisustvovao.
"Ništa se neće dogoditi dok se Putin i ja ne sastanemo", rekao je Trump nakon što je Kremlj objavio da šalje delegaciju nižeg ranga.
Trump je u petak izjavio da se vraća u Washington.
"Hajde da vidimo šta će se desiti između Rusije i Ukrajine", rekao je, dodajući da će se sastati s Putinom "čim uspijemo to organizovati".
Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je za Fox News dan prije istanbulskih pregovora da neće biti napretka jedino ako Trump i Putin ne budu sjedili "jedan naspram drugog za stolom".
"Ne znam još ni datum ni mjesto, ali to je zaista jedina šansa u ovom trenutku", rekao je Rubio, koji se prethodno sastao s ukrajinskim i turskim zvaničnicima u istanbulskom Dolmabahče palati, gdje se trebaju održati i pregovori između Ukrajine i Rusije.
Pročitajte i ovo: Rubio nema velika očekivanja od pregovora Ukrajine i RusijePutin je pokrenuo punu invaziju osam godina nakon što je Rusija anektovala ukrajinsko poluostrvo Krim i podstakla rat u istočnom Donbasu 2014. godine.
Rusija sada kontroliše otprilike petinu ukrajinske teritorije, ali je daleko od ostvarivanja Putinovog cilja da potčini zemlju koja je nezavisna od raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.
Jedini prethodni direktni mirovni pregovori prekinuti su u proljeće 2022. godine, dok su se strane prepirale oko ključnih spornih tačaka i usred otkrića zločina koje su počinile ruske snage u Buči, gradu koji su napustile povlačeći se iz sjeverne Ukrajine nakon neuspjelog pokušaja zauzimanja Kijeva.
Tokom tih pregovora, Rusija traži dogovor koji bi, prema mišljenju analitičara, značio kapitulaciju Kijeva, ostavljajući Ukrajinu kao trajno neutralnu zemlju s malom i nemoćnom vojskom, ograničenim suverenitetom i vrlo ograničenim ili nikakvim pristupom sigurnosnoj podršci Zapada.
Ruski zvaničnici su dali naslutiti da Moskva nije odustala od svojih ciljeva uprkos neuspjehu da zauzme Kijev i sporom napredovanju na bojnom polju, gdje su mali teritorijalni dobici postignuti uz visoku cijenu u ljudstvu.
Pročitajte i ovo: Putinovi motivi, rizici i šta dobija odbijanjem pregovora sa ZelenskimPutin je više puta izjavio da svaki mirovni sporazum mora riješiti ono što Rusija naziva "korijenima sukoba", izraz koji podsjeća na zahtjeve koje je Rusija postavila prije nego što je započela punu invaziju: da Ukrajina postane neutralna država, drastično smanji svoju vojsku i odustane od težnji za članstvom u NATO-u.
Pored toga, Moskva je ponovila da Kijev i Zapad moraju prihvatiti ruski suverenitet nad četiri ukrajinske oblasti na kopnu koje je Putin bez osnova proglasio dijelom Rusije u septembru 2022. godine – Donjeck, Lugansk, Zaporižje i Herson – uključujući velike dijelove zemlje koji ostaju pod ukrajinskom kontrolom.
Pregovori "mogu, u teoriji, dovesti do nečega – ali nemojte se oslanjati na to", napisao je analitičar za Rusiju Sam Greene, koji živi u Britaniji, u komentaru objavljenom na Substacku ove sedmice. "Prema mom tumačenju, ne postoji dovoljno preklapanja u interesima stranaka koje bi omogućilo napredak."
"Realnost je da ni Moskva ni Kijev nisu spremni da se slože oko trajnog mira, jer su njihovi stavovi osnovno nespojivi", napisala je na X-u Tatjana Stanovaja, viša saradnica u Carnegie Centru za Rusiju i Evraziju sa sjedištem u Berlinu i stručnjakinja za Putinovu administraciju.
"Ovo će biti dug proces. Putin još smatra da može postići svoje maksimalističke zahtjeve", rekao je Kurt Volker, bivši američki ambasador pri NATO-u, koji je bio specijalni predstavnik Trumpa za pregovore o Ukrajini tokom njegovog prethodnog mandata.