Bila je potrebna godina i po da Latvija pređe iz zemlje u kojoj je na snazi sporazum koji štiti prava žena, do prve zemlje Evropske unije koja ga je napustila.
Sa 56 glasova za, parlament ove zemlje je suprotno stavu premijerke, nakon 13 sati sjednice izglasao povlačenje iz Konvencije Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, odnosno Istanbulske konvencije.
Konvencija koja je u ovoj zemlji stupila na snagu u maju 2024. godine ima za cilj standardizaciju podrške ženama žrtvama nasilja, uključujući i nasilje u porodici. Međutim, ultrakonzervativne grupe i političke stranke širom Evrope kritikuju konvenciju, tvrdeći da, između ostalog, promoviše "rodnu ideologiju".
Uprkos predviđenoj zaštiti žena od nasilja i za latvijske protivnike sporazuma problem je bila definicija roda na osnovu društvenog konstrukta, a ne Za Istanbulsku konvenciju "rod" označava društveno određene uloge, ponašanja, aktivnosti i atribute koje dato društvo smatra prikladnim za žene i muškarce.
Opozicioni zastupnici su u septembru pokrenuli proces mogućeg povlačenja iz Konvencije. Pridružili su im se Zeleni i sindikat poljoprivrednika koji je član vladajuće koalicije u kojoj su također i stranka desnog centra premijerke Evike Silina te jedna stranka lijevog centra.
"Nasilje nije goruće pitanje u Latviji, osim nekoliko izolovanih slučajeva, i zato su neki zakoni izmijenjeni, ne zbog konvencije. Naravno, u ovom trenutku biće međunarodnih osuda. Ali mi smo suverena država. Možemo izraziti svoje mišljenje kroz većinu u parlamentu,"poručio je Gunars Gutris, zastupnik iz Zelenih i sindikata poljoprivrednika.
Protivnici Konvencije također kažu da su postojeći zakoni dovoljni za rješavanje problema rodnog nasilja.
Premijerka koja je došla na vlast 2023. sa obećanjem da će ratifikovati Konvenciju, kritikovala je napore za povlačenjem, dok organizacija Equality Now kaže da Konvencija "nije prijetnja latvijskim vrijednostima, već alat da se one ostvare".
'Užasan korak'
U borbi logike i racionalizma protiv populizma i fantazije mi smo vidjeli da je pobijedila ova druga strana kaže u razgovoru za Radio Slobodna Evropa Beata Jonite, voditeljica politike i zagovaranja u latvijskom Marta centru.
Čitajte: Parlament Latvije glasao za izlazak iz Istanbulske konvencije"Ovo je apsolutno užasan korak za Latviju kao zemlju, ne samo zbog našeg međunarodnog ugleda, jer smo članica Evropske unije, članica evropskih zemalja koje bi trebale poštovati međunarodno pravo i ljudska prava."
Ovaj potez, smatra Jonite, je pokazao da je 56 članova parlamenta "stalo na stranu počinioca nasilja, a ne žrtve."
"Poruka koja je ovim već poslata svakoj žrtvi nasilja jeste da je tih konkretnih 56 osoba stavilo svoje lične interese i političke ambicije iznad njihovih života i njihove sigurnosti".
Sve se ovo dešava u veoma podijeljenoj političkoj klimi dodaje. Osim povlačenja Istanbulske konvencije, postojala je i inicijativa ograničavanja prava na abortus.
"Dakle, ovo je opći potez ovih krajnje desničarskih stranaka protiv ljudskih prava u ovoj zemlji i protiv žena upravo sada, jer je ovo napad na žene prije svega."
Sve ovo šalje i zastrašujuću poruku drugim zemljama koje bi mogle slijediti korake Latvije, dodaje Joanite, no organizacije za zaštitu ljudskih prava se još uvijek nadaju da predsjednik zemlje neće potpisati odluku.
"Ako ovo zaista bude usvojeno onda to šalje veoma zabrinjavajući signal o latvijskim vrijednostima. A važno je istaći da ovo ni na koji način ne odražava vrijednosti našeg društva."
Čitajte: Turska se i službeno povukla iz Istanbulske konvencijeSlučaj Turske
Predsjednik parlamentarne skupštine Vijeća Evrope Theodoros Rousopoulos rekao je da je duboko uznemiren zbog odluke koju je nazvao neviđenim i krajnje zabrinjavajućim korakom unazad za prava žena i ljudska prava u Evropi.
"Krajem 2025. godine, u srcu Evrope, ne smijemo prihvatiti nazadovanje kada je u pitanju temeljno pravo svake žene i djevojčice da živi bez nasilja. Pozivam vlasti Latvije i izabrane predstavnike da preispitaju ovu odluku, da saslušaju glasove žena i da ponovo stanu na stranu ljudskog dostojanstva, ravnopravnosti i pravde."
Dodao je i da Latvija sada ide koracima Turske koja se iz sporazuma povukla 2021. godine.
"Od tada su femicidi i nasilje nad ženama naglo porasli. Poruka koju takva povlačenja šalju je porazna: da se nasilje nad ženama ne shvata ozbiljno."
Kada se povukla iz Konvencije koja je samo deset godina ranije potpisana u njihovom gradu čije ime i nosi, turska vlada je rekla da je Istanbulsku konvenciju "otela grupa ljudi koja pokušava normalizirati homoseksualnost" što nije u skladu sa "društvenim i porodičnim vrijednostima Turske."
Odluku koju je donio turski predsjednik Recep Tajip Erdogan, uprkos porastu broja ubistava žena, izazvala je bijes organizacija za zaštitu prava žena i kritike Evropske unije i Washingtona.
Latvija prva, ali ne i jedina
Uprkos tome što je proglašen za historijskim sporazumom, Istanbulska konvencija se suočila sa neviđenim reakcijama i u drugim zemljama često zbog svoje definicije spola kao društvenog konstrukta, kao i zbog uključivanja LGBT osoba i migranata.
Konzervativni političari i grupe smatraju da Konvencija prijeti takozvanim "tradicionalnim" porodicama, promoviše homoseksualnost i takozvanu "rodnu ideologiju" i ugrožava "nacionalne vrijednosti".
Čitajte: Istanbulska konvencija deset godina kasnije: Zaštita žena na staklenim nogamaTadašnja desničarska poljska vlada je 2020. također bila započela proces povlačenja iz ugovora, no kada je na vlast došla centristička vlada Donalda Tuska, ti planovi su otkazani.
Uprkos što je zemlja uskladila većinu svojih zakona sa Konvencijom, češki parlament je prošle godine glasao protiv ratifikacije sporazuma kojeg su potpisali 2021. godine.
Sve zemlje Zapadnog Balkana usvojile su i ratifikovale Istanbulsku konvenciju, no svi zakoni još uvijek nisu usklađeni.
Vaš browser nepodržava HTML5
Šta znači novi prijedlog zakona o silovanju u Srbiji?
U Istanbulskoj konvenciji se navodi da muškarci i žene imaju jednaka prava, a vlasti zemalja se obavezuju da preduzmu korake da spriječe nasilje nad ženama, zaštite žrtve i počinioce izvedu pred sud.
Stupila je na snagu 2014. godine, a do sada ju je ratifikovalo 39 zemalja, uključujući i Evropsku uniju.
Nakon izglasavanja u latvijskom parlamentu očekuje se da će predsjednik zemlje Edgars Rinkevičs pregledati prijedlog o povlačenju iz Istanbulske konvencije te odlučiti o daljim koracima.