Iza zidova pritvora u Specijalnom sudu u Beogradu, pored optuženika za neka od najtežih krivičnih dela organizovanog kriminala u Srbiji, našao se i jedan Kazahstanac.
On, međutim, u Srbiji nije optužen ni za jedno krivično delo.
U pritvoru čeka odluku srpskih pravosudnih vlasti o izručenju u Kazahstan.
"Molim vas da me ne izručite, siguran sam da bih tamo bio podvrgnut torturi", poručio je Didar Smahov u obraćanju pred sudom u Beogradu 12. maja.
U Srbiji je uhapšen dva meseca ranije, 13. marta, po crvenoj Interpolovoj poternici koju je za njim raspisao Kazahstan.
Didar Smakhov
U Kazahstanu se, pored ostalog, suočava sa teškim optužbama - za nezakonito kockanje, utaju poreza, pranje novca i učešće u organizovanoj kriminalnoj grupi.
Optužbe protiv njega deo su višegodišnjeg sudskog postupka poznatog kao "slučaj Olimp", po imenu jedne od najvećih kladionica koje su poslovale u Kazahstanu.
Dok kazahstanske vlasti insistiraju na krivici Smahova, ali i drugih optuženih i okrivljenih u ovom postupku, on optužbe odbacuje.
Tvrdi da je u ovoj bivšoj sovjetskoj republici, koju decenijama prate optužbe za autoritarizam, slučaj protiv njega "politički motivisan".
Do objave teksta, na pitanja o izručenju Didara Smahova nisu odgovorila ministarstva spoljnih poslova i pravde Srbije.
Pročitajte i ovo: Čekajući azil u Crnoj Gori, Dinarin put od traume do spašavanja drugih'Ludomanija'
Didar Smahov je, kako je rekao, preko kompanije "Olimp", bio član i jedan od osnivača Udruženja kladioničara Kazahstana, koje je okupljalo vlasnike i zaposlene u kladionicama.
Članovi udruženja su optužili vlast da, izmenama zakona i zatvaranjem njihovih kladionica, želi da uspostavi monopol na tržištu kockanja i posao poveri "državnim igračima".
Vlasti su radile na tome da se uvede "jedinstveni operater" za klađenje.
"Jedinstvenim operaterima" se u Kazahstanu nazivaju velike državne ili privatne kompanije koje dobijaju monopol u određenim sektorima privrede.
Izveštaji međunarodnih nevladinih organizacija ukazuju da se ti poslovi poveravaju uskom krugu ljudi oko vrha vlasti, koju je od proglašenja nezavisnosti Kazahstana predvodio autoritarni predsednik Nursultan Nazarbajev.
Vaš browser nepodržava HTML5
Palate porodice bivšeg lidera Kazahstana Nazarbajeva
Na čelu države nasledio ga je Kasim-Žomart Tokajev, a autoritarni trend se, prema izveštajima, nastavio.
Kazahstanske vlasti, sa druge strane, tvrde da uvođenjem strogih ograničenja u oblasti kockanja nastoje da smanje zavisnost građana - odnosno da stanu na put "ludomaniji".
Tako nazivaju kompulsivno kockanje, za koje tvrde da dovelo do porasta razvoda u zemlji, samoubistava među kockarima i različitih krivičnih dela.
Prema podacima Biroa za nacionalnu statistiku Kazahstana, promet kladionica dostigao je oko dve milijarde evra u 2023. godini.
Kazahstansko Ministarstvo unutrašnjih poslova procenjuje da oko 400.000 ljudi redovno posećuje ove objekte.
Dok država ograničava pravila, rastu ilegalne aktivnosti u oblasti klađenja i "crno tržište".
Didar Smahov, međutim, ističe da nije radio ništa nezakonito, te da su optužbe protiv njega za nelegalno klađenje i pranje novca "nameštene".
Slučaj "Olimp" naziva "političkim progonom", u kojem su članovi udruženja kladioničara hapšeni, a potom osuđeni na zatvorske i višemilionske kazne, a njihova imovina oduzimana.
Pročitajte i ovo: Seksualne manjine u Kazahstanu kriju identitet da izbegnu zlostavljanjeSmrt u zatvoru
Slučaj "Olimp" privukao je pažnju i inostrane javnosti - uz ocene pojedinih međunarodnih nevladinih organizacija da su prekršena prava optuženih, poput pretpostavke nevinosti.
Nevladin Kazahstanski međunarodni biro za ljudska prava i vladavinu prava izdao je pismo preporuke inostranim državama - iz kojih optuženima u slučaju "Olimp" preti ekstradicija.
U pismu, Kazahstan opisuju kao "neslobodnu zemlju", pozivajući se na izveštaje međunarodnih organizacija.
"Autoritarni režim karakterišu sistemska kršenja političkih prava i građanskih sloboda", zaključuju.
Pročitajte i ovo: Velike zatvorske kazne opozicionarima u KazahstanuUkazuju na ranije izveštaje dva Komiteta Ujedinjenih nacija, za borbu protiv torture i za ljudska prava.
U njima se Kazahstan poziva da ispuni obaveze ratifikovane međunarodnim ugovorima - omogući pravično suđenje, i spreči torturu ili druge oblike okrutnog postupanja i kažnjavanja.
Podsetili su da je jedan od osuđenih u slučaju "Olimp" i kolega Didara Smahova, Žanibek Žauirov, preminuo u zatvoru.
On je patio od teške bolesti, ciroze jetre, a posle presude i smeštanja u zatvor, bolest je napredovala.
Uprkos nalazima lekarske komisije i upozorenjima organizacija za ljudska prava, vlasti su odbijale da ga oslobode.
Preminuo je u julu 2024, dok je sud treći put razmatrao žalbu za njegovo oslobađanje.
"Njegova smrt izazvala je veliko negodovanje javnosti i novi talas kritika istrage i suđenja u slučaju 'Olimp'", navodi Kazahstanski međunarodni biro za ljudska prava u pismu.
Ocenjuju da pravosudni sistem u zemlji nije nezavisan i ukazuju na "visok stepen korupcije".
"Autoritarni politički režim koji se razvio u Kazahstanu predodređuje direktan ili indirektan uticaj visokih zvaničnika na donošenje sudskih odluka", zaključuju.
Vaš browser nepodržava HTML5
'Bio sam kao ptica u kavezu': Prvi pasoš za izbeglice u Srbiji
Šta je Didar Smahov radio u Kazahstanu?
Didar Smahov je, kako je rekao pred sudom u Srbiji, bio jedan od zaposlenih u kladionici "Olimp" od 2011. godine.
Preko te kompanije je bio član i jedan od osnivača Udruženja kladioničara Kazahstana tri godine kasnije, 2014.
Cilj je bio, kako kaže, da se usprotive donošenju zakona koji bi ograničili njihov rad.
Pročitajte i ovo: Borba za vlast u Kazahstanu se nastavlja i posle krvavih nemiraSmahov je radio na poslovima onlajn klađenja, koje je u međuvremenu zabranjeno u Kazahstanu.
Bio je zadužen za blagajnu u Almatiju.
Kazahstanski istražitelji u optužnici tvrde da je Smahov bio angažovan na transportu gotovine van Kazahstana.
Istovremeno, kako navode, igračima nije isplaćen dobitak.
Smahov te optužbe odbacuje.
"Onlajn platforma za klađenje 'Betgames' prvo nije bila nezakonita, a onda je to odjednom postala", rekao je pred sudom u Srbiji.
Kako je naveo, "prelomni trenutak" za Udruženje kladioničara Kazahstana bio je u oktobru 2019. godine.
Tada su članovi udruženja, na konferenciji za novinare, žestoko kritikovali poteze vlasti koji bi doveli do uspostavljanja jedinstvenog operatera za klađenje.
Pročitajte i ovo: Pet miliona dolara za miniseriju Olivera Stonea koja pere imidž bivšeg predsednika KazahstanaNekoliko nedelja nakon obraćanja javnosti, pokreću se krivični postupci protiv "Olimpa".
"Upadali su u naše prostorije, hapsili", opisao je Didar Smahov, u iskazu pred sudom u Beogradu.
Kaže da je tada, kao svedok, bio pozvan na saslušanje u bezbednosnoj agenciji - Komitetu za nacionalnu bezbednost, nasledniku sovjetskog KGB-a u Kazahstanu.
Tom se pozivu odazvao.
Sudu u Srbiji je opisao i kako je to izgledalo.
"Pretili su mi kada sam saslušavan kao svedok. Terali su me da priznam nešto za šta nisam kriv i rekli da neću izvući živu glavu", istakao je.
Pročitajte i ovo: Kazahstan napravio listu osoba kojima je zabranjen ulazak u zemljuTada je, kako je rekao, shvatio da po njega nije bezbedno da ostane u Kazahstanu.
U strahu od krivičnog gonjenja, Smahov je napustio zemlju.
U Almatiju su ostali supruga i troje dece.
"Znao je da su mu šanse da se odbrani jako male. Tokom vremena se, nažalost, ispostavilo da je bio u pravu", izjavio je za Radio Slobodna Evropa advokat Vladimir Hrle, branilac Didara Smahova u Srbiji.
RSE je pokušao, preko advokata, da stupi u kontakt sa porodicom Smahova, ali oni nisu želeli da daju izjave.
Poručili su da su u strahu od moguće represije koju bi zbog toga trpeli u Kazahstanu.
Pročitajte i ovo: Kosovski državljani u Kazahstanu zatvoreni i zabrinutiInterpolova poternica i oduzeta imovina bez suđenja
Smahov je krajem januara 2020. došao u Srbiju.
U državu je, naglašava njegov advokat, ušao legalno.
"Nije se krio, ili nelegalno prelazio granice", dodaje.
Državljani Kazahstana u Srbiji mogu boraviti bez vize, do 30 dana.
Smahov je međutim, ostao duže. Vlasti u Srbiji uhapsiće ga gotovo pet godina kasnije.
"Mislio je da će se situacija smiriti i da će se brzo vratiti u Kazahstan. Međutim, predmet je eskalirao", dodaje advokat Vladimir Hrle.
Pročitajte i ovo: Sedam dana koji su promenili KazahstanIako je prvo bio saslušavan kao svedok, kazahstanske vlasti u međuvremenu, 2021. godine, protiv Smahova podižu optužnicu.
Za njim je raspisana crvena Interpolova poternica.
Njegov advokat ocenjuje da je Interpol, kao međunarodna policijska organizacija, poslednjih godina postao "sklon velikim manipulacijama od strane država članica".
"Tako da, ukoliko neka država smatra da određeno lice treba da se stavi na poternicu, Interpol to i radi. Suštinski, nema nikakav transparentan i jak mehanizam koji može da prethodno proveri osnovanost optužbi", dodaje Hrle.
Vaš browser nepodržava HTML5
Godina bez pravde za četvorogodišnju žrtvu protesta u Kazahstanu
Vlasti Kazahstana su Didaru Smahovu oduzele kompletnu imovinu.
"Vi imate situaciju da mu je imovina konfiskovana bez suđenja i presude - gde bi se, na osnovu dokaza, neko proglasio krivim ili da nije kriv za dela koja mu se stavljaju na teret", ocenjuje advokat.
"To predstavlja grubo kršenje pretpostavke nevinosti koja je usađena i ugrađena u Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i u sve moderne Ustave u razvijenijim zemljama", naglašava.
Ističe i da njegov klijent nije stekao nikakvo bogatstvo.
"On nije imućan čovek uopšte. Imovina koja mu je konfiskovana nije ona koju biste mogli da očekujete kod osobe koju neko tereti za utaju poreza i pranje novca", tvrdi advokat.
Prema proceduri, Kazahstan je Srbiji uputio zamolnicu za izručenje Didara Smahova.
Advokat, međutim, smatra da u zamolnici postoje samo "tvrdnje" kazahstanskih vlasti da je Smahov počinio krivična dela, ali da se "ne navode dokazi".
"Ta platforma Betgames koju su on i njegova firma koristili za onlajn klađenje, potpuno je legalna u Srbiji i u drugim evropskim zemljama", ističe Vladimir Hrle.
Pročitajte i ovo: Istraživanje imovine u Rusiji porodice kazahstanskog predsednikaNelegalno u Kazahstanu, legalno u Srbiji
Vlasti Srbije i Kazahstana odnose dve države opisuju kao "prijateljske" i "tradicionalno dobre".
Poslednji susret dvojice lidera, Aleksandra Vučića i Kasima Žomara Tokajeva, bio je u Moskvi 9. maja, kada su obojica bili gosti ruskog predsednika Vladimira Putina na vojnoj paradi povodom Dana pobede.
Tada su dogovorili jačanje saradnje u više oblasti.
Branilac Didara Smahova, advokat Vladimir Hrle, rekao je da očekuje pritiske iz Kazahstana da on bude izručen.
"To je sasvim izvesno, ali smatram da Srbija ne bi smela da pristane na mehanizam sprovođenja ovakvih elementa transnacionalne represije, jer gospodin Smahov ništa nije uradio protiv interesa Republike Srbije", dodaje.
Ističe da Smahov ovde "traži zaštitu".
"Šta će prevagnuti? Ja se iskreno nadam da će prevagnuti obaveze Republike Srbije koje je ona preuzela najpre članstvom u Savetu Evrope i pristupanjem Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima", smatra advokat Vladimir Hrle.
Nakon ročišta pred Posebnim odeljenjem Višeg suda u Beogradu 12. maja, na kojem je Didar Smahov dao svoj iskaz, čeka se odluka - da li će biti izručen Kazahstanu ili ne.
On, u međuvremenu, ostaje u pritvoru.
Vaš browser nepodržava HTML5
Dinara Smailova čeka azil u Crnoj Gori i poručuje žrtvama nasilja: Ne ćutite