Vjosa Osmani je postala predsednica Kosova u aprilu 2021. godine. Ostalo joj je još nekoliko meseci na najvišoj državnoj funkciji. Barem u ovom mandatu, budući da se u javnosti veruje da ima ambicije da duže ostane na toj poziciji, drugim petogodišnjim mandatom.
Mnogi su neke od njenih nedavnih izjava videli u smeru sprovođenja njenih ciljeva da zadrži predsedničku funkciju. Njen stav da država ne može biti blokirana zbog srpskog potpredsednika Skupštine Kosova i njena kritika najveće srpske stranke na Kosovu, Srpske liste, viđeni su kao deo manevara za obezbeđivanje političke podrške koja joj je potrebna za drugi mandat.
Ona sama je 11. septembra rekla medijima da razmatra još jedan mandat i da će uskoro odlučiti. Osmani je izjavila da nije pravila kalkulacije, ni za prvi mandat niti sada.
Donika Emini, iz Balkanske grupe za savetodavni rad o politici u Evropi, načelno ne vidi ništa loše u tome do Osmani želi i drugi mandat, ali problem vidi u nedostatku jasnog i ujedinjujućeg rukovodstva, koje bi trebalo da stavi interes države iznad svakog ličnog ili stranačkog interesa.
Pročitajte i ovo: Šta stoji iza optužbi Osmani na račun Srpske liste?"Način na koji se angažovana tokom ovog perioda krize je istakao slabosti u liderstvu, u veoma kritičnom trenutku za zemlju. Ona je viđena više kao pasivna, delujući ad hok, bez jasne strategije, organizujući sastanke bez političke težine kako bi pokrenula stranke, posebno one albanske koje su blokirale rad Skupštine više od šest meseci", rekla je Emini za RSE.
Iljir Deda (Ilir), bivši poslanik koji je bio angažovan i predsedništvu 2011. godine, smatra da se takve kalkulacije ne mogu praviti "kada se Predsedništvo Kosova uključuje u šovinistički ples koji se širi na Kosovu".
"Neosnovani argumenti, represivan rečnik prema političkim predstavnicima srpske zajednice i apsolutno odsustvo argumenata – kako ustavnih, tako i pravnih. Tokom svog mandata predsednice, ona nije izgradila mostove s opozicionim partijama, nije predstavljala ujedinjujuću ulogu u unutrašnjim političkim pitanjima zemlje, a njeno svrstavanje uz svaku političku partiju samo joj smanjuje šanse da dobije drugi mandat", ocenjuje Deda za RSE.
Zgrada Ustavnog suda u Prištini.
'Pritisak' na Ustavni sud
Deda smatra da se žalba koju je podnela kancelarija Osmani Ustavnom sudu Kosova može protumačiti kao "pritisak" na tu instituciju da donosi neustavne odluke.
On kaže da to više liči na politički pamflet nego na dokument koji predstavlja jedinstvo naroda.
"Srpska zajednica ne blokira konstituisanje Skupštine Kosova. To čine albanske partije, ili da budem direktniji – to čini vladajuća partija na Kosovu, koja doprinosi blokadi i krši presude Ustavnog suda. Predsednica je sada uključena u tu igru", rekao je on.
Emini dotle kaže da predsednica ima pravo da izrazi političke bojazni, ali da postoji tanka linija između te uloge i stvaranja utiska da se osporava autoritet Ustavnog suda.
Poslanici Srpske liste u Skupštini Kosova.
Šta je rekla predsednica?
Predsednica veruje da bi blokada Skupštine zbog neizbora potpredsednika iz srpske manjine, dok Predsedništvo ima kvorum, ozbiljno narušila temelje na kojima je izgrađena država.
Osmani insistira da glasanje u paketu za dva potpredsednička mesta u parlamentu rezervisana za manjine nije zahtevano Ustavom, kako tvrdi Srpska lista, i da Poslovnik o radu Skupštine nije iznad najvažnijeg dokumenta u zemlji.
Emini, međutim, smatra da pozicija zamenika predsednika iz srpske zajednice nije samo tehnička uloga.
"Potpredsednika iz srpske zajednice je ustavna kategorija i, kao takav, suštinski je element za funkcionalnost Skupštine. Ako Skupština nastavi rad bez izbora tog potpredsednika, onda se krši jasna ustavna obaveza", rekla je ona.
Severna Mitrovica naseljena srpskom većinom na severu Kosova.
'Argumenti za Zajednicu'
Uprkos potencijalnim ambicijama, Deda kaže da se Osmani nikada nije angažovala za rešavanje problema srpske, bošnjačke i goranske manjine tokom predsedničkog mandata, i da će, prema njegovim rečima, račun za državu doći s ozbiljnim posledicama, potencijalno posle lokalnih izbora 12. oktobra
"Vidimo da tendencija ka urušavanju ahtisarijevskog Kosova daje rezultate, ali ti rezultati neće biti povoljni za buduće unutrašnje uređenje države. Srbima se daju toliko jaki argumenti da mogu da traže makar Zajednicu sa snažnim izvršnim ovlašćenjima", rekao je on.
Multietničnost na Kosovu je jedan od aspekata koji po svaku cenu brani međunarodni faktor, koji neprestano apeluje da albanska većina integriše manjine na svim nivoima, kako im i pripada po Ustavu.
Međunarodni predstavnici pozvali su političke aktere i institucije na Kosovu da poštuju Ustavni sud i formiraju institucije u skladu s njegovim odlukama.
Pročitajte i ovo: Ima li Srpska lista budućnost u institucijama Kosova?Pozicija predsednika se smatra jednim od razloga za neuspeh u postizanju konsenzusa među albanskim partijama za napredak ka formiranju novih institucija posle izbora s početka godine.
Da bi osvojio poziciju predsednika, kandidatu je potrebno najmanje 80 glasova poslanika – od ukupno 120 – u prvom krugu. Ako ih ne obezbedi ni u prvom ni u drugom krugu, u trećem krugu mu je dovoljno najmanje 61 glas.